Dostupni linkovi

logo-print

Svjedok deportacije Bošnjaka pod pritiskom policije


Do ministra policije Dragana Đurovića, kojem smo proslijedili faks i više puta ga pokušali dobiti telefonom, uobičajeno, nijesmo mogli doći da bi dobili odgovor na pitanje: zbog čega je crnogorska policija, koja 13 godina nije preduzimala nikakve korake, u srijedu veče Slobodanu Pejoviću, bivšem policijskom inspektoru - koji je bio svjedok privođenja i izručenja 83 bosanskohercegovačke izbjeglice vojnim snagama Republike Srpske, a koje su gotovo sve ubijene u fočanskom logoru - preko naoružanih specijalaca pokušala da dostavi poziv da se javi u Centar bezbjednosti? Danas na telefonske pozive nije odgovarao ni inače dostupni portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Branko Bulatović.

Samo dva dana nakon što je u ponedjeljak prisustvovao obilježavanju godišnjice od protivzakonite deportacije muslimanskih izbjeglica iz Herceg Novog u Republicu Srpsku, na koju su prvi put nakon 13 godina u Crnu Goru došli članovi porodica deportovanih i kasnije ubijenih, a koja po Slobodanu Pejoviću predstavlja najveće moralno posrnuće Crne Gore u njenoj novijoj istoriji, specijalci hercegnovskog Centra bezbjednosti su u srijedu veče u 21.30 pokušali da mu dostave poziv za razgovor. Budući da Pejović nije bio kod kuće, njegova supruga je odbila da prihvati poziv, ali ga je o tome obavijestila telefonom, nakon čega je on pozvao svog prijatelja u policiji, koji mu je, kako nam je ispričao, rekao sljedeće:

«Kaže: molim te, sjutra imaš poziv u deset i po sati, zakazano ti je saslušanje u policiji u vezi deportacije Muslimana. Rekoh: dobro, nema problema. Kaže: ima problema, jer, ako se ne pojaviš u deset i po sati, oni ćete privesti, jer imaju namjeru da te iskompromituju.»

Pejović je godinama u više navrata javno svjedočio o zločinu o kojem državni organi trinaest godina ćute, a zbog čega je u više navrata bio izložen raznim pritiscima, počevši od jeseni 1992.godine. kada su mu, kako tvrdi, specijalci Radovana Karadžića pucali u automobil u kojem se nalazio sa porodicom, potom mu je automobil u više navrata demoliran, a o broju upozorenja nije vodio računa:

«To je jako jadno, ali ja sam spreman i na tu vrstu pritisaka.»

U samom pozivu za razgovor, koji je preuzeo u Centru bezbjednosti, kako nam je objasnio, mnogo toga nije u skladu sa procedurom:

«Zaokruženo je ono gdje kaže: ukoliko se ne odazovete pozivu, bićete privedeni. Datum je brisan, čas, vrijeme. Ne znam kakva ih je grda muka naćerala, te su prepravljali taj poziv.»

Pejović je za ovo što se desilo direktno optužio ministra policije Dragana Đurovića, tvrdeći da Centra bezbjednosti Herceg Novog nema veze sa pozivom, izuzev što su slijedili dobijeno naređenje:

«U izjavi koju sam njima dao u policiji, ja sam direktno optužio ministra Đurovića za to, da je to u Podgorici izrežirano pod njegovom komandom.»

Slobodana Pejovića koji, kako je rekao, nema namjeru u policiji, već samo pred sudom da svjedoči o deportaciji, pitali smo da li namjerava da preduzme neke korake zbog ovog incidenta:

«Da se sudim i tužim, to ne dolazi u obzir uopšte. Pravo da vam kažem, razmišljam da idem odavde. Ovo više nije mjesto življenja za mene. Nijesam se nadao da će vlast udarit na mene. Ovo je direktan atak vlasti. Što ja više imam? Jedino mi je ostala ta demokratska javnost Crne Gore.»

Podsjetimo da je za slučaj deportacije prije pola godine predato 27 tužbi na račun države Crne Gore, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova, sa odštetnim zahtjevom od 38 miliona eura, da je podgorički Viši sud tužbe prije mjesec dana uputio Državnom tužilaštvu, od kojeg se očekuje odgovor na tužbene zahtjeve. Porodice deportovanih su na obilježavanju trinaestogodišnjice zatražile punu istinu o zločinu i utvrđivanje krivične odgovornosti za počinioce. Na skupu u Podgorici u ponedjeljak bilo je troje predstavnika državnih organa, ali ne i iz Ministarstva policije i Državnog tužilaštva.
XS
SM
MD
LG