Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorski Hag


Današnjoj debati u organizaciji beogradskog Fonda za humanitarno pravo i Grupe za promjene prisustvovale su i porodice ubijenih. Najprije, riječi Jasenke Perović, sestre jednog od deportovanih, Alenka Titorića:

“Pitanje koje odzvanja u mojoj glavi ovih trinaest godina je - zašto. Zašto? Slika koja odzvanja u mojoj glavi i s kojom se budim trinaest godina su posljednji minuti njegovog života i straha i ponovo zašto. Zašto i gdje je završio i zašto je tako završio? Da ste ga samo upoznali... On je stvarno volio Crnu Goru. Ono što mi treba jeste, da bar na jedan način stavim tačku na tragičan dio svog života, za moju najveću životnu traumu koju mi je priredila Crna Gora. Ko je kriv, sami ćete morati reći. Samo jedno vas molim poslije ovih trinaest godina. Ne dozvolite da bilo ko manipuliše ovim slučajem. Ja sam uvjerena da će i sadašnje crnogorske vlasti, a i buduće, prepoznati svoju nacionalnu sramotu”.

Riječi su Jasenke Perović, sestre Alenka Titorića, jednog od 83 deportovana bosanskohercegovačka Muslimana iz Herceg Novog, maja 1992.godine vojnim vlastima u Republici Srpskoj. Na trinaestogodišnjicu zločina članovi njihovih porodica prvi put su došli u Crnu Goru, a Nataša Kandić, direktor Fonda za humanitarno pravo, pozvala je državu Crnu Goru da nakon trinaest godina ispuni svoje obaveze, otkrivanjem pune istine i sprovođenjem pravde. Kandić je kazala da je u Crnoj Gori uvijek bilo ljudi koji su se suprotstavljali zločinu, medjutim i naglasila:

“Ali nasuprot tome, ostale su institucije, država koja nikada nije odgovarala na ono što su bile teške povrede osnovnih ljudskih prava”.

Autor knjige “Kobna sloboda” Šeki Radončić kazao je da današnji skup, te započeti postupak pred pravosudnim organima, predstavljaju suočavanje Crne Gore sa svojom prošlošću. Zbog toga je taj proces u njenom najvećem interesu. Kako je rekao Radončić, nova Crna Gora se već nekoliko puta do sada suočila sa ružnim mrljama iz prošlosti u proteklih petnaest godina, izrazio je nadu da će to učinjeti i ovoga puta:

“Ukoliko zvanična Crna Gora ovdje postupi kako nalaže njena tradicija, pravda, čuli smo u svojstvu i posebno naglašavam, novi put kojim sada ide, onda će to biti u njenom najvećem interesu. Mislim da će Crna Gora ovog puta imati snage”.

Prema riječima izvršnog direktora Grupa za promjene Nebojše Medojevića deportacija je ipak još uvijek tabu tema, jer se država plaši da je otvori, ali kako je rekao, nema podvlačenje crte dok se sudbina 83 odvedena i ubijena Bošnjaka iz Crne Gore ne rasvijetli do kraja i dok oni koji su počinili zločine u ime države ne budu odgovarali za njih:

“Ovaj slučaj za Crnu Goru je crnogorski Hag i sada ćemo da vidimo kako će demokrate i reformisti u crnogorskoj vlasti, koji su zdušno i potpuno ispravno pozivali na saradnju sa Hagom, kako će se odnijeti u ovom slučaju koji za sve nas predstavlja crnogorski Hag”.

Slobodan Pejović, jedini policajac u to vrijeme i inspektor za krvne delikte iz Herceg Novog, koji je pristao da svjedoči o počinjenom zločinu, deportaciju je nazvao najvećim moralnim posrnućem Crne Gore u novijoj istoriji. Od države Crne Gore, osim ministra inostranih poslova Miodraga Vlahovića i pomoćnika ministra za zaštitu nacionalnih manjina Sabahudina Delića, drugih predstavnika državnih organa nije bilo, prije svega ministra policije Dragana Đurovića, kojemu su se porodice deportovanih, preko pravnih zastupnika više puta bezuspješno obraćali, te državnog tužioca Vesne Medenice, koja u narednih petnaest dana treba da odluči o tužbama koje joj je proslijedio podgorički Viši sud. Podsjetimo i da se porodica Malika Meholjića 16. maja, dan nakon trinaeste godišnjice deportacije, po drugi put obratila premijeru Milu Đukanoviću sa molbom da pomogne u otkrivanju pune istine o njihovoj sudbini. Uz saglasnost porodica, Grupa za promjene i Fond za humanitarno pravo od Vlade i parlamenta Crne Gore zatražili su da se 30. maj proglasi Danom sjećanja Crne Gore na deportaciju, iznošenje pune i zvanične istine i pokretanje istrage i utvrđivanje krivične odgovornosti za izvršitelje i nalogodavce tog zločina protiv čovječnosti”.
XS
SM
MD
LG