Dostupni linkovi

logo-print

Referendum u Francuskoj – loš znak za novu rundu proširenja EU


Koja je od država Zapadnog Balkana najbliža Evropskoj dvedesetpetorici, zašto bi 2014. godina mogla biti godina proširenja Unije na Balkan. O tome, kao i drugim aktulanim pitanjima pridruživanja zemalja regije Bruxellesu, razgovaramo sa Corneliusom Ochmannom, expertom za jugoistočnu Evropu u zakladi Bertelsman u Berlinu.

RSE: Hoće li nova runda proširenja Evropske Unije biti dobro dočekana s obzirom na ekonomsku situaciju u "dvadeset petorici"?

OCHMAN: Mislim da je situacija teška i zbog predstojećeg referenduma u Francuskoj. I to će najvjerojatnije biti loš znak za novu rundu proširenja. S jedne strane vode se rasprave treba li novo proširenja, kada će ono biti, a u središtu pozornosti su Turska i Jugoistočna Evropa. No danas imamo vrlo negativan stav javnog mijenja u Evropskoj Uniji prema novom proširenju.

RSE: Situacija je takva kakva je, no, po Vašem mišljenju koja je od zemalja Zapadnog Balkana najbliža Evropskoj Uniji?

OCHMAN: Po mom mišljenju, to je Hrvatska, na sličnoj razini razvoja je i Bugarska, a potom Rumunjska. Ostalim državama treba još nekoliko godina za samu pripremu za članstvo u Uniji.

RSE: Da li bi status Kosova mogao otežati put Srbije i Crne Gore prema euro- integracijama?

OCHMANN: Da, mislim da je za Srbiju trenutačno i najvažniji problem pitanje statusa Kosova. To blokira procese tranzicije u Srbiji, kako ekonomske, tako i političke, i tek nakon što se objavi kakav će biti status Kosova, mislim da ćemo imati diskusije i u samoj Srbiji oko buduće evropske politike ove zemlje. No, prije nego što Srbi odluče ući u EU, mislim da im svi moramo pomoći da se riješi status Kosovo, no, tu je onda i pitanje odnosa Srbije i Crne Gore.

RSE: Da li mislite da će Srbija i Crna Gora u Evropu kao jedna, ili dvije države?

OCHMANN: To naravno zavisi od odluke Srbije i Crne Gore, ali sa stajališta EU lakše bi bilo ako uđu kao jedna država. Tehnički pregovori se već vode na dva kolosijeka, ali mislim da će oni i iz simboličkih razloga ući zajedno u Evropsku Uniji.

RSE: Kakve su šanse Bosne i Hercegovine na putu prema euro-integracijama, i da li će trenutačan zastoj odužiti proces približavanja aktualnoj "dvadeset petorici"?

OCHMANN: Veliki problem. Bosna i Hercegovina možda treba deset ili petnaest godina da se pripremi za EU. Usporedite li Hrvatsku i BiH, one su na sasvim različitim razinama razvoja, dva potpuna različita svijeta. Mislim da zato moramo BiH dati mnogo više vremena.

RSE: Neki eksperti tvrde da bi Zapadni Balkan u Evropsku Uniju mogao oko 2012. Da li je to realna opcija?

OCHMANN: Mislim da je sasvim nebitno da li će to biti 2010. ili 2015. Ali, imamo jednu simboličan datum, riječ je o 2014. To je stoljeće od Sarajevskog atentata koji je Evropu promijenio prije 100 godina i Evropljani, po mom mišljenju, imaju u vidu jednu takvu simboliku. No, tehnička implementacija bi mogla potrajati još koju godinu nakon 2014. Ipak, mislim da danas sa sigurnošću ne možemo reći da će to biti 2015. ili 2016. jer, najvažnije je da se proces pridruživanja nastavlja.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG