Dostupni linkovi

logo-print

Otvoren naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan


Dug oko 1,760 kilometara, vrijedan oko 4 milijarde dolara i s propusnim kapacitetom od milion barela sirove nafte dnevno, naftovod povezuje Baku u Azerbejdzanu, Tbilisi u Gruziji i Ceyhan u Turskoj.

Izgradjen je na poticaj i uz pomoc Sjedinjenih Americkih Drzava, a za potrebe medjunarodnog konzorcija u kojem je jedanaest naftnih kompanija predvodjenih energetskim gigantom, korporacijom British Petroleum (BP). Pustanje naftovoda u pogon vec se smatra kljucnim trenutkom u povijesti regije:

"Naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan najvazniji je dio transportnog koridora koji povezuje Istok i Zapad, to je 'Puta svile' 21. stoljeca, i doprinijet ce jacanju ekonomije, ali i stabilnosti cijele regije", ocijenio je danas u Bakuu turski predsjednik Ahmed Necdet Sezer.

Dovrsenje ovog projekta smatra se vrhuncem pothvata koji je poceo jos 1994. godine kada je, prvi put u povijesti, zapadnim tvrtkama dopusteno iskoristavanje zaliha nafte u azerbejdzanskom dijelu kaspijskog bazena. Uz trasu novog naftovoda, iduce ce godine biti polozen i plinovod koji ce spajati Baku s Erzurumom u turskoj Anadoliji. Oba projekta trebala bi donijeti znacajnu ekonomsku korist oblasti juznog Kavkaza i omoguciti zemljama regije da se oslobode dosadasnje ekonomske ovisnosti od Rusije i njenih energenata. Washington ne taji da namjerava omoguciti Azerbejdzanu da postane alternativni snabdjevac Bliskog istoka naftom. Ponesto agresivan ulazak Amerike u tradicionalnu rusku interesnu sferu u Moskvi je isprva bio docekan s podozrenjem. Medjutim, sada ruski odnos prema ovom projektu sada ce biti vodjen iskljucivo ekonomskim interesima, kaze bivsi ministar vanjskih poslova Azerbejdzana, Tofik Zulfukarov":

"Mislim da politicki aspekt ovog naftovoda od danas postaje sekundaran. Do sada to nije bio slucaj i bilo je dosta politickih igra oko projekta, ali od ovog trenutka ekonomski interes prevladava i to je svima jasno. Poteskoce koje je Rusija stvarala u gotovo svim fazama izgradnje naftovoda postaju irelevantne. Dapace, vjerujem da ce vrlo skoro i sama Rusija poraditi na razvoju naftne infrastrukture u svom dijelu Kaspijskog bazena i integrirati u ovaj projekt", kaze Zulfukarov.

Ukupno 38 drzava na neki je nacin ukljuceno u iskoristavanje ili odrzavanje nafovoda i ima od njega vrlo izravnu i vrlo opipljivu korist. Moze se reci da ce cijela regija biti znatno sigurnija jer je odrzanje sigurnosti naftovoda sada od medjunarodnog interesa, kaze za Radio Slobodna Evropa Sandro Tvalcherlidze iz gruzijske Akademije za prirodne znanosti:

"Mislim da u ovom slucaju pitanje regionalne sigurnosti nadilazi sva ostala. Da se ovaj naftovod gradio pocetkom '90-ih naprimjer, Gruzija nikada ne bi zapala u nevolje i sukobe sa svojim pokrajinama Juznom Osetijom i Abhazijom. Reakcija medjunarodne zajednice na ove konflikte bila bi potpuno drugacija i vjerovatno slicna onoj kakvu smo nedavno vidjeli u Iraku," kaze Tvalcherlidze.

Gruzijski strucnjak tvrdi da ce pustanje u pogon ovog naftovoda imati i pozitivan utjecaj na rat u Ceceniji, jer su nemali dio svojih prihoda i ruski generali i cecenski pobunjenici do sada stjecali upravo kroz ilegalnu prodaju nafte.
XS
SM
MD
LG