Dostupni linkovi

logo-print

Muke s kunom


Devalvacija kune od samo 10 posto doslovce bi preko noći dovela do drastičnog smanjenja placa i mirovina i realnog standarda stanovništva u Hrvatskoj, upozorava glavni ekonomist u Savezu samostalnih sindikata hrvatske Mario Švigir:

„Vi bi danas, sa prosječnom plaćom koja iznosi 530 eura, u slučaju devalvacije od 10 posto imali plaću od 480 eura. Tu nema nekakve velike filozofije. Isto tako mirovina ne bi bila prosječnih 240 eura, nego bi bila 220 eura.“

Za ionako prazan džep većine Hrvata to bi, kažu građani, bila prava katastrofa:

„Sve je skupo, hrana je skupa. Ostaje mi da idem u pučku kuhinju. Ne znam odakle da počnem da vam pričam i ne znam uopće kaj da vam kažem.“

„Isfrustriranost, neimaština…“

„Unatrag recimo tri-četiri godine sigurno je palo za 50 posto. Mi vodimo evidenciju koliko prodamo dnevno. Palo je strašno.“

„Dođite kad se zatvara tržnica, otiđite na zeleni dio pa ćete vidjeti što je standard u našoj zemlji. Sve više ih je koji kupe ostatke od povrća, sve veći i veći ih je broj. Pa bude red u četiri sata jer daju stari kruh od jučer. To su vam sve znaci. Da li osjetimo? Naravno da osjetimo. Sve je gore i gore. Kad vam je teško odvojiti sedam kuna, onda znate koliko je to tragično.“

„Jedna susjeda mi je rekla da samo mlijeko i kruh kupuje.“

„Treba skinuti vladu, ljude zaposliti, tvornice povratiti… Sve su rasprodali, ništa nam dali nisu. Idite od jednoga do drugog i pitajte, svi će vam tako reći. Neki imaju, ne vjerujem da se neki nisu obogatili, samo to su oni koji su znali ćapati. A ja sam htjela steći svojim radom, pa nisam ništa napravila.“

Zabilježili smo ovo danas oko podneva na zagrebačkoj tržnici u Branimirovoj.

U sindikatu tvrde da bi devalvacijom kune poskupjela i većina roba u dućanima, a zbog uvoznih energeneta i režije. Osim privatnih povećale bi se, kažu, i rate ionako golemog državnog inozemnog duga. A sve to, uvjereni su u sindikatu, zbog isključive koristi određenih interesnih skupina među nesposobnim hrvatskim gospodarstvenicima. Mario Švigir:

„Zagovaratelji devalvacije bi htjeli kroz devalvaciju na silu povećati, i to vrlo neizvjesno, i izvoz svih onih izvoznika koji su se pokazali nesposobni na bilo koji drugi način prodrijeti na inozemno tržište. Kad ne možete više ništa napraviti, onda svoju frustraciju pokušavate preliti u nekakav prijedlog za promjenu ekonomske politike, koji se kao takav nigdje više u svijetu, u razvijenim zemljama, ne koristi. Nama je logično da se dio takvih lobističkih grupa diže na noge, ali nam je nelogično da bi za to trebala plaćati cijela nacija.“

* * * * *

Ured Svjetske banke u Hrvatskoj predstavio je Strategiju pomoći Svjetske banke (CAS) Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2008. godine. CAS je osnovni dokument Svjetske banke koji određuje politiku i strategiju potpore nekoj zemlji, a obično pokriva razdoblje od četiri godine – od izbora do izbora.


Do kraja lipnja biti će aktivirana ukupno četiri zajma Hrvatskoj iz projekta CAS Svjetske banke, izvijestio je voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu Albert Martinez:

„Naša strategija pomoći omogućiti će hrvatskoj vladi u sljedeće četiri godine dobivanje zajmova u visini od jednu i po milijardu dolara. Nešto ispod 20 posto sredstava ići će za ekologiju i zaštitu okoliša, otprilike toliko za socijalni sektor, sedam posto za poljodjelstvo i lokalne i regionalne programe i jednako toliko za infrastrukturu. Čak polovica predviđenog iznosa biti će usmjerena prema reformi i konsolidaciji javne uprave i fiskalnog sustava, a unutar toga biti će mjesta i za reforme i restrukturiranje Hrvatskih željeznica i sustava javnog zdravstva.“

Zajmovi su kompatibilni sa programima Evropske unije i cilj im je, ne samo pomoći hrvatskom ulasku u Evropsku uniju, već joj omogućiti i da nakon ulaska bude konkurentna na tržištu Unije.
XS
SM
MD
LG