Hamid Karzai i George Bush potpisali su dokument o “stateskom partnerstvu” izmedju njihove dvije zemlje, kojim se utvrdjuje saradnja u buducim vojnim aktivnostima protiv pripadnika Al Qaide.
Americki predsjednik Bush je potvrdio da ce “americka voska i dalje ostati u Afganistanu, ali da ce ubuduce u poduzimanju vojnih akcija vise saradjivati sa domacim vlastima u toj zemlji. Pojacana saradnja ce se ispoljavati kroz konsultatcije sa vlastima u Kabulu, ali ce komandna uloga nad vojskom iskljucivo biti na americkoj strani”, rekao je Bush.
Takav rezolutan stav americke strane potvrdjuje da su u zajednickoj deklaraciji predsjednika Karzaia i Busha izostavljena kao neusaglasena dva posebno osjetljiva problema – status americkih snaga u Afganistanu kao i granica njihovog djelovanja. Bush je nedvosmisleno odbacio zahtjev predsjednika Karzaia da se vlastima u Kabulu ubuduce omoguci vise kontrole nad americkim vojnim operacijama u Afganistanu.
Americka strana je pokazala nepomirljiv stav i prema insitiranju zvanickog Kabula o oslobadanju oko 500 afganistanskih zatvorenika iz americkog vojnog zatvora Quantanamo na Kubi koji se bez sudjenja i sluzbenih optuznica tamo drze jos od 2001. godine. Predsjednik Afganistana je izjavio kako je rastuzen sve cescim izvjestajima o zlostavljanju afganistanskih zatvorenika u americkim zatvorima. Poslednji slucaj ubistva dva zatvorenika u zatvoru Bagram kod Kabula on je ocijenio uznemirujucim za afganostansku javnost, ali je naglasio da njegova vlada ne misli da je njihova smrt rezultat smisljenje politike americke administracije.
“Gradjani Afganistana su veoma zahvalni americkom narodu i smatraju da se takvi i slicni pojedinacni akti nece odraziti na dobre odnose medju vladama i zajednicama”, rekao je Karzai u pokusaju smirivanja tenzija i naglasenog antiamerickog raspolozenja u negovoj zemlji.
Predsjednik Karzai je najavio da bi vlada u Kabulu predvidjenim planom mjera mogla da zaustavi uzgajanje opijumskog maka, koji sluzi kao sirovina za heroin, u narednih pet do sest godina. SAD smatarju da je Afganistan zbog sve rasprostranjenije proizvodnje te culture, na ivici da postane “narko-drzava” sto se smatra kao jedan od razloga daljeg americkog prisustva u toj zemlji.
Americki predsjednik Bush je potvrdio da ce “americka voska i dalje ostati u Afganistanu, ali da ce ubuduce u poduzimanju vojnih akcija vise saradjivati sa domacim vlastima u toj zemlji. Pojacana saradnja ce se ispoljavati kroz konsultatcije sa vlastima u Kabulu, ali ce komandna uloga nad vojskom iskljucivo biti na americkoj strani”, rekao je Bush.
Takav rezolutan stav americke strane potvrdjuje da su u zajednickoj deklaraciji predsjednika Karzaia i Busha izostavljena kao neusaglasena dva posebno osjetljiva problema – status americkih snaga u Afganistanu kao i granica njihovog djelovanja. Bush je nedvosmisleno odbacio zahtjev predsjednika Karzaia da se vlastima u Kabulu ubuduce omoguci vise kontrole nad americkim vojnim operacijama u Afganistanu.
Americka strana je pokazala nepomirljiv stav i prema insitiranju zvanickog Kabula o oslobadanju oko 500 afganistanskih zatvorenika iz americkog vojnog zatvora Quantanamo na Kubi koji se bez sudjenja i sluzbenih optuznica tamo drze jos od 2001. godine. Predsjednik Afganistana je izjavio kako je rastuzen sve cescim izvjestajima o zlostavljanju afganistanskih zatvorenika u americkim zatvorima. Poslednji slucaj ubistva dva zatvorenika u zatvoru Bagram kod Kabula on je ocijenio uznemirujucim za afganostansku javnost, ali je naglasio da njegova vlada ne misli da je njihova smrt rezultat smisljenje politike americke administracije.
“Gradjani Afganistana su veoma zahvalni americkom narodu i smatraju da se takvi i slicni pojedinacni akti nece odraziti na dobre odnose medju vladama i zajednicama”, rekao je Karzai u pokusaju smirivanja tenzija i naglasenog antiamerickog raspolozenja u negovoj zemlji.
Predsjednik Karzai je najavio da bi vlada u Kabulu predvidjenim planom mjera mogla da zaustavi uzgajanje opijumskog maka, koji sluzi kao sirovina za heroin, u narednih pet do sest godina. SAD smatarju da je Afganistan zbog sve rasprostranjenije proizvodnje te culture, na ivici da postane “narko-drzava” sto se smatra kao jedan od razloga daljeg americkog prisustva u toj zemlji.
