Dostupni linkovi

logo-print

Europejstvo umjesto jugoslovenstva


Kad bi se političari država bivše Jugoslavije htjeli oslanjati na mišljenja međunarodnih pravnika, pitanje konačnih teritorijalnih razgraničenja na tom prostoru moglo bi biti obično tehničko pitanje, uvjeren je akademik Vladimir Đuro Degan:

„I Miloševićeva i Tuđmanova politika vodila je unaprijed izgubljenim bitkama. Teritorijalna uvećanja nisu bila ostvarena, ali su cijenu morali platiti Srbi u prije okupiranim područjima Hrvatske i na Kosovu, te Hrvati u bosanskoj Posavini i središnjoj Bosni.“

Što se tiče granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, akademik Degan smatra da je ugovor iz 1999. godine u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom i da bi ga parlamenti dviju država mogli ratificirati.

Istodobno tvrdi da protokol iz 2000. godine o privremenom režimu na južnoj granici Hrvatske i Srbije i Crne Gore treba revidirati, a što se tiče teritorijalnog razgraničenja Srbije i Hrvatske na Dunavu:

„Ima raznih pogleda u Hrvatskoj. Da se uzmu granice katastarskih općina i privatni posjedi građana jedne i druge države na adama te međunarodne rijeke i na drugoj obali. Na koncu, kao i kod svih plovnih međunarodnih rijeka, granica će ići maticom, odnosno talvegom Dunava. To će sigurno biti. Međutim, trebalo bi što prije sklopiti takav ugovor i u njemu izričito i odmah predvidjeti pravo privatnih vlasnika da mogu bez teškoća prelaziti granicu da bi obrađivali svoje posjede na drugoj strani. A u onom dijelu zajedničke granice koja ide izvan Dunava, trebalo bi pribjeći načelu uti posidetis iz 1991. godine i pri tome možda kao pomoćnom kriteriju i granicama katastarskih općina.“

Akademik Davorin Rudolf zamjera Europskoj uniji da koristi dvostruka mjerila, te navodi primjer Slovenije koja je ušla u EU iako nije riješila svoju kopnenu i morsku granicu s Hrvatskom, a podsjeća i na pokušaj Hrvatske da proglasi ekološko-gospodarski pojas na Jadranu:

„Gospodin Scarpa, visoki dužnosnik u talijanskoj vladi, izjavio je: ,Gospodo Hrvati, ili se okanite gospodarskog pojasa ili zaboravite avi‘. To je za mene pritisak. Europska unija nije ukorila Italiju, ni Sloveniju, iako je vezana međunarodnim pravom.“

Replicirala je hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović:

„Ja ne bih rekla da je Europska unija prisilila Hrvatsku da učini ustupke državama članicama Europske unije, nego potiče i Hrvatsku i ostale države da u međusobnom dogovoru postignu zajednički prihvatljivo rješenje. Isto tako je i Hrvatska, u razgovoru sa svojim susjedima, suspendirala tu zaštićenu ribolovno-ekološku zonu, do postizanja sporazuma partnerstva o ribarstvu.“

Hrvatska je ministrica pozvala znanstvenike da se više bave regijom i komuniciraju s okruženjem koje i samo teži europskim vrijednostima:

„Mi te procese u susjedstvu snažno podržavamo, upravo zbog sveg onog što daje okvir Europske unije – sigurnost, mir, vladavinu prava i razvojne perspektive.“
XS
SM
MD
LG