Dostupni linkovi

logo-print

Neizvjesna budućnost RTV servisa


Nijedan zakon usvojen u Parlamentu BiH nije dobio toliko kritika javnosti koliko zakon o javnom RTV sistemu BiH, koji, deset godina nakon rata, dijeli zemlju u medijskom smislu po nacionalnom kriteriju. Zakon je imao protivnike i u samom Parlamentu, i to od uglavnom od opozicionih predstavnika. Poslanik SDP-a, Zlatko Lagumdžija:

“Mi smo protiv etničke getoizacije javnih servisa.”

Predstavnici hrvatskog naroda tražili su tri nacionalna kanala na javnom RTV servisu. Najglasniji je bio poslanik Hrvatske demokratske zajednice, Vinko Zorić, koji je rekao kako svaki od tri naroda u BiH ima pravo na svoj kanal:

“Meni je žao da gospodin Lagumdžija potvrđuje ono što je, ne znam mu ime i prezime, jedan književnik rekao: ’Kako to Hrvati mogu tražiti svoj televizijski kanal, kad pederi ne traže? Možda je više pedera u BiH nego Hrvata’.”

Usvojeni Prijedlog zakona o javnom RTV sistemu BiH predviđa osnivanje regionalnih produkciono - emisionih centara u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru. Ministar prometa i komunikacija BiH, Branko Dokić:

“Značajan korak koji smo napravili u odnosu na prethodne varijante koje nisu bile prošle jeste uspostavljanje studija i u Mostaru i u ravomjernoj produkcionoj politici, koja treba da garantuje da će se trećina programa proizvoditi u Mostaru, trećina u Sarajevu, trećina u Banjoj Luci. Uređivačka politika će se formirati u centru, govorimo o BHTV 1, a to je Sarajevo, a programi će se proizvoditi po svim žanrovima ravnopravno u tri centra.”

Stupanjem na snagu zakona o javnom RTV sistemu BiH bit će obesmišljen javni servis, jer bi u tom slučaju tri regionalna centra, Sarajevo, Mostar i Banja Luka, vrlo brzo prerasli u tri nacionalna centra, kaže za naš radio urednik Informativnog programa BHT Amir Zukić. Ovakva zakonska rješenja, prema njegovom mišljenju, ruše sistem javnog emitovanja i apsolutno su u suprotnosti sa izgradnjom evropskog modela javnog servisa.
Prvi čovjek Informativnog programa bh. televizije smatra kako su prilikom usvajanja zakona poslanici vodili računa o svom interesu i ambicajama, zanemarujući interese publike i profesije:

“Ono što je posebno loše u amandamnima, koji su usvojeni skupa sa zakonom, jeste da bi svi uposlenici korporacije bili primljeni na osnovu javnog konkursa, što bi u prijevodu moglo značiti da će svi biti otpušteni i onda biti primljeni na javnom konkursu, a čini mi se da bi u ovoj konstelaciji snaga to značilo prijem ljudi u radni odnos na osnovu nacionalno-stranačke pripadnosti, a ne na osnovu njihove profesionalne sposobnosti.”

Član Udruženja “Novinari BiH” Borka Rudić kaže kako je jako loše da se pitanje ravnopravnosti tri velike nacije, religije i jezika upliće direktno u uređivačku politiku javnog RTV sistema. Upitno je, smatra, što se i dalje insistira na nacionalnom kriteriju u nečemu što može biti podložno samo profesionalnom kriteriju i prosudbi profesije:

“Činjenica da su prihvaćena tri produkcijska studija i obrazloženje da se samo iz Banje Luke može govoriti pravi srpski jezik, iz Sarajeva pravi bosanski jezik, iz Mostara pravi hrvatski jezik je potpuno apsurdna, jer ja mislim da se profesionalni program na jezicima naroda BiH može praviti iz onog studija gdje rade profesionalci, stručni novinari, a ne gdje rade samo kvalitetni predstavnici jednog, drugog ili trećeg naroda.”

Za predstavnike Udruge hrvatskih novinara u BiH postojeće zakonsko rješenje nije najpravičnije, jer njime, kako kaže predsjednik Udruge, Ilko Barbarić, nije zagarantovano ono što traže Hrvati u BiH, a to je jezička i svaka druga zastupljenost:

“Bojim se da se malo pogrešno percipiralo u bh. javnosti ovaj zahtjev za kanalom na hrvatskom jeziku. Nije riječ o podjeli, riječ je o poštovanju prava jednog naroda da može imati kanal na svome jeziku."

Evropska komisija u BiH podržava zakonska rješenja o javnom RTV sistemu BiH, ocjenjujući da zakon ne dijeli servis po nacionalnom principu. Na naš upit hoće li Komisija uvažiti negodovanja novinara zaposlenih u javnom RTV servisu BiH, kao i novinarskih udruženja u zemlji, koji jasno ukazuju da će se zakonom servis podijeliti po nacionalnim kriterijima, portparol Evropske komisije, Frane Maroević, kaže:

“Ne znam da li su oni pročitali zakon. Ne vidim zašto bi se zapošljavalo po nacionalnom principu, kad već postoji princip da se određene funkcije unutar javnih emitera podijele po konstitutivnim narodima, kao što je to i praksa u državnoj službi u BiH.”

Amir Zukić: “Ja bih volio ukoliko bi ljudi iz Evropske unije jasno rekli da li je to neki zaokret u njihovoj politici prema ustrojstvu javnog servisa, jer oni su do sada bili apsolutno bili na liniji onoga što smo i mi željeli, a to je, dakle, jedan javni servis na nivou države, koji bi bio u službi svih građana.”

Zukić kaže kako posjeduje informacije da će zakon o javnom RTV sistemu BiH dobiti saglasnost i u Domu naroda državnog parlamenta, čime će budućnost RTV servisa, prema njegovim riječima, apsolutno biti dovedena u pitanje.

Udruženje “Novinari BiH” organizovat će uskoro i javnu debatu o zakonu i negativnim efektima njegove primjene. Također će zakon o javnom RTV sistemu poslati Međunarodnoj federaciji novinara i organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i slobodom medija da procijene njegov kvalitet.
XS
SM
MD
LG