Dostupni linkovi

logo-print

Zatvaranje kruga


Prije oko hiljadu godina, nepoznati je redovnik na komad pergamenta prepisao zapise preostale iza jednog od najpoznatijih znanstvenika u povijesti, Arhimeda. Tekst koji je prepisivao tada je vec bio star oko 1,300 godina. Pomenuti komad pergamenta je u 12. stoljecu, u jednom zapadnoevropskom samostanu, uvezan u molitvenik, a preko originalnog je teksta zapisana jedna od molitvi. Igra sudbine i splet cudnih povijesnih okolnosti ucinili su da ovaj prijepis Arhimedovih biljeski svjetlo dana ugleda tek prije desetak godina.

Molitvenik je vremenom dodatno ukrasen zlatom i poludragim kamenjem. Mijenjao je vlasnike i 1998. godine prodan na jednoj americkoj aukciji za 2 miliona dolara. Ova je prodaja potakla kustosa Muzeja umjetnosti iz Baltimora, Williama Noela, da pokusa stupiti u kontakt s kupcem, ciji identitet nije nikada otkriven, i zamoliti ga da dopusti strucni pregled molitvenika.

Iako se znalo da knjiga sadrzi skriven prijepis Arhimedovih biljeski koje bi mogle biti od neprocijenjive vrijednosti suvremenim matematicarima i fizicarim, nije ih bilo lako otkriti, kaze Noel.

"Arhimedov je rad od ogromne vrijednosti za povijest znanosti i opcenito zapadne civilizacije. On je jedna od licnosti koje su polozile temelje modernoj kulturi i tehnologiji, pa smo zato ulozili toliko truda i znanja da bismo otkrili tekst", kaze Noel.

Sada kada je tekst, iako tesko vidljiv, ipak lociran, cilj istrazivaca je otkriti sto on sadrzi. Taj je proces izuzetno tezak jer se prastari dokument ne smije ugroziti nekim neopreznim postupkom, kaze William Noel.

"Prvo moramo konzervirati rukopis i zastititi ga. Da bismo to postigli, moramo bukvalno rastaviti molitvenik i izolirati stranice s prijepisom Arhimedohih biljeski. Tek onda mozemo pristupiti analizi teksta", kaze Noel.

Veci dio zapisa je gotovo potpuno necitak. Nijedna od poznatih tehnologija koristenih za desifriranje nije uspjela do kraja otkriti sto u njemu pise. Tada se u proces ukljucio fizicar Uwe Bergmann iz Centra za linearnu akceleraciju koji djeluje pri americkom sveucilistu Stanford.

"Pokusavam razviti novu tehnologiju za citanje i desifriranje starih i gotovo izbrisanih tekstova i to uz koristenje rentgenskih zraka. Kada sam cuo da je pomenuti tekst pisan takozvanom zeljeznom tintom, odmah mi je palo na pamet da bi ga se mozda moglo procitati koristeci jednu vrstu rentgenskog zracenja", kaze dr. Bergamann.

Ovaj je strucnjak ushicen spoznajom da bi tehnologija koju je sam razvio mogla pomoci u desifriranju stoljecima starog teksta ciji je autor zapravo sam tvorac moderne tehnologije.

"Nevjeroatno je da cemo biti u stanju koristiti najnoviju tehnologiju da bismo pronikli u potpuno nepoznat tekst osobe poput Arhimeda koji se smatra ocem suvremen tehnologije. Kao da zatvaramo krug", kaze Bergmann i dodaje kako bi proces desifriranja mogao potrajati nekoliko mjeseci.

Arhimed je rodjen prije oko 2,300 godina u Sirakuzi, na Siciliji, u vrijeme kad je taj otok bio dio Stare Grcke. Njegov je rad privukao malo paznje njegovih suvremenika, ali se danas smatra temeljem moderne fizike i matematike. Arhimed je umro u 75. godini od rana koje je zadobio tokom rimske invazije Sicilije. Vojnik koji je ga je ubio nije imao pojma u koga zabada mac.
XS
SM
MD
LG