Dostupni linkovi

logo-print

Mesić otkazao posjet Srbiji zbog četničkog skupa


Hrvatskoj je stalo do dobrih odnosa sa službenim Beogradom, ali činjenica da srbijanske vlasti sponzoriraju četnički skup, ugrožava normalizaciju odnosa u regiji, kazao je, nakon Mesićeve odgode posjete Beogradu, njegov vanjskopolitički savjetnik Tomislav Jakić:

„Manifestacije četništva u Srbiji nisu ništa novo. Međutim, novo jest nešto, a to je da je ovog puta ovo četničko okupljanje na Ravnoj gori bilo direktno sponzorirano od strane vlasti i da su predstavnici vlasti, ne baš malog ranga i utjecaja, bili tamo, ne samo gosti, nego i govornici. Da li će to imati negativne posljedice? Trenutno svakako. Mi se nadamo i radimo sve što možemo da se šteta koja će se eventualno pričiniti, maksimalno ograniči i da bude što kraćeg vijeka. Međutim, vi znate da je u bilateralnim odnosima uvijek potrebna dobra volja obiju strana.“

Ured hrvatskog predsjednika je o odgodi posjete Beogradu izvijestio veleposlanstva zemalja nastalih raspadom socijalističke Jugoslavije, veleposlanstva nekih utjecajnijih zemalja i misiju Evropske komisije u Hrvatskoj. Zašto?

„Upravo zato da bismo bili sigurni da se potez predsjednika Mesića i motivi koji su ga naveli na taj potez dobro razumiju. Ja mogu reći da je dio ambasadora s kojima sam razgovarao naprosto primio na znanje ono što sam im rekao, dio je to primio na znanje s vrlo jasnim odobravanjem.“

I sam hrvatski predsjednik Mesić komentirao je danas odgovor srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova:

„Slažem se s tim da povijesne činjenice ne smiju biti prepreka razvoju odnosa, ali trebamo se onda držati povijesnih činjenica, a ne falsifikata. Jer onaj tko je bio na strani fašizma, onaj tko je bio na strani kvislinga, sigurno nije bio na strani antifašizma.“

Mesić je možda postupio nediplomatski, ali postupio je po svojoj savjesti, ocjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Evropa profesor političke filozofije na zagrebačkom sveučilištu i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski:

„Radi se o oživljavanju jedne tendencije koja teži tomu da se jedan radikalni, koljački, nacionalistički pokret, koji je bio na strani nacista i fašista, proglasi antifašističkim i da to država prihvati, odnosno sponzorira i to je nešto na što treba reagirati. Moguće je da to nije trebao učiniti predsjednik nego netko drugi, ali predsjednik Mesić je reagirao i na pojave u Hrvatskoj koje su težile da se domaći profašisti rehabilitiraju i ima moralno pravo to činiti i drugdje.“

I hrvatska Vlada osudila je ravnogorski skup kao veličanje fašizma i četničkih vođa. To je u potpunoj suprotnosti sa tekovinama antifašizma, demokracije i suvremene ujedinjene Evrope, kazao je Vladin glasnogovornik Ratko Maček.

Veteranska organizacija Savez antifašističkih boraca Hrvatske, dala je Mesićevoj odluci da odgodi posjet Beogradu bezrezervnu potporu, podsjećajući na „potporu aktualnih srbijanskih vlasti rehabilitaciji ratnog zločinca Draže Mihailovića, te pokušaja povijesnog revidiranja uloge kvislinškog i kolaboracionističkog četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu.

* * * * *

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, na čijem čelu je Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, objavilo je saopštenje u kojem se, između ostalog, navodi da “istorijske činjenice ne mogu biti prepreka najboljim odnosima Srbije i Crne Gore s Hrvatskom ili bilo kojom drugom državom”.


Potpredsednik Srpskog pokreta obnove, stranke koja aktivno zagovara ravnogorsku istoriju i okupljanje pristalica Draže Mihajlovića, Vlajko Senić:

„Prosto neke istorijske činjenice, koje su sad napokon priznate u Srbiji i koje su priznate na međunarodnom nivou, ne mogu da utiču na bilateralne odnose bilo koje dve zemlje, pa ni Srbije i Hrvatske. Mislim da je to pre svega jedan marketinški potez predsednika Hrvatske i da će u vrlo dogledno vreme do te posete sigurno doći.

Predsednik Skupštine Srbije Predrag Marković je, otvarajući izložbu „Srbija u borbi protiv fašizma“, istakao da bilo koja priča iz prošlosti ne sme da utiče na sadašnjost i odnose dve države:

„To su odnosi koji se rešavaju protokolarno između Ministarstva inostranih poslova državne zajednice i Hrvatske. Nadam se da će oni biti u redu. Naravno da su mnogi ljudi, kada se priča o istoriji, često povređeni.“

Miloš Aligrudić, šef poslaničke grupe Demokratske stranke Srbije, vodeće partije u Vladi Srbije, kaže da je Mesićeva izjava pre svega usmerena ka političkoj javnosti Hrvatske i da je na taj način treba dobronamerno tumačiti.

„Postoje političari koji se mnogo bave istorijom, kojima ona mnogo znači, i onda naravno vole da istorijski kvalifikuju određene pokrete, pojave i tako dalje. Pa onda, recimo, dolazi u verbalnim nastupima do izjednačavanja četničkog i ustaškog pokreta. To je otprilike ono za čim je išao Stjepan Mesić. Opet kažem, to je za unutrašnjopolitičke potrebe u Hrvatskoj.“

Iako su, prema srpskom zakonu, partizani i četnici izjednačeni, netrpeljivost i ostrašćenost jednih prema drugima ostaje, kao što istoričarima ostaje da na osnovu dokumenata i činjenica utvrde ulogu ova dva pokreta. Predsednik SUBNOR-a Miodrag Zečević i dalje zastupa stav da je Ravnogorski pokret bio fašistički i njegovo izjednačavanje sa partizanskim naziva istorijskom nepravdom:

„To svi znaju u Evropi, to što smo uradili u decembru, priznavši svu srpsku kolaboraciju za antifašističku. To može u našoj svesti, koja je ograničena, očito da prođe, ali to ne može da prođe u svetu.“

S druge strane, istoričar Radoš Ljušić tvrdi da su partizanski i četnički pokret bili antifašistički, sa povremenim slabostima koje se ogledaju u saradnji sa okupatorom:

„Nekada su četnici bili neka vrsta prokaženog neprijatelja izjednačenog sa ustašama. Ako četnici u Srbiji dobiju status koji su imali partizani, ostaje nerešeno pitanje ustaša, jer će oni jedini ostati na onoj suprotnoj strani.“

Zbog nedeljnog okupljanja na Ravnoj gori, koje je bilo organizovano i izvedeno uz aktivnu podršku srpskih vlasti i uz učešće nekih vladinih funkcionera, hrvatski predsednik Stjepan Mesić svoju posjetu Srbiji je otkazao.

* * * * *

“Višegodišnje insistiranje gospodina Draškovića na reanimiranju aveti prošlosti kroz četništvo zaslužuje svaku osudu. On, kao javni djelatnik politički, zaslužuje izolaciju, nemogućnost predstavljanja autentične, demokratske Srbije i mislim da organi BiH prema toj činjenici trebaju postupiti na odgovarajući način”, kaže Safet Halilović, predsjednik Stranke za BiH i jedan od ministara u Vijeću ministara, reagirajući na skup na Ravnoj Gori.


Strukture vlasti u BiH trebaju razmotriti mogućnost proglašavanja Vuka Draškovića, šefa diplomacije Srbije i Crne Gore, personom non grata u BiH, predlaže Safet Halilović, predsjednik Stranke za BiH i jedan od ministara u Vijeću ministara BiH. Halilović podsjeća kako je, zahvaljujući Draškoviću, skup kojim se pokušavaju izjednačiti antifašizam i fašizam poprimio formu legalnosti. Veličanje četničkog pokreta predstavlja poraz demokracije na ovim prostorima i dovodi u pitanje stabilizaciju u regionu, smatra Halilović:

“Mi ovaj put imamo to da je manifestaciji bila u organizaciji i pod pokroviteljstvom državnih organa. Naravno, ni to nije slučajno. Nedavno je u Srbiji desilo se to da je u parlamentu izjednačen status antifašista i onih koji su kolaborirali sa fašizmom. Mislim da je to jako loša poruka za cjelokupni region i, naravno, ne doprinosi stabilizaciji, nego obrnuto - destabilizaciji ovih prostora, što može da se prelijeva i na šire okruženje, dakle da ima negativne reperkusije i po BiH. Insistiranje višegodišnje gospodina Draškovića na reanimiranju tih aveti prošlosti kroz četništvo zaslužuje, bez sumnje, svaku osudu. On, kao javni djelatnik politički, zaslužuje izolaciju, nemogućnost, dakle, predstavljanja autentične, demokratske Srbije i mislim da organi BiH prema toj činjenici trebaju postupiti na odgovarajući način.”

No, sudeći prema ostalim reakcijama, kojih do ovoga trenutka nema iz najviših struktura vlasti države BiH, nekih oštrijih prosvjednih nota ili poteza neće ni biti. Jer, dešavanja na Ravnoj Gori različito se tumače od entiteta do entiteta i pripadnika političkih opcija.

Veći dio političke javnosti u RS-u je jedinstvenoga stava. Generalni tajnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Igor Radojičić:

“Sigurno da skup na Ravnoj Gori nije dobra preporuka za jednog ministra inostranih poslova, s obzirom na razne konotacije koje se mogu dati ocjenama četničkog pokreta, odnosno ravnogorskog pokreta i Drugog svjetskog rata. No, druga komponenta koja se odnosi na proglašavanje persone non grata, koja bi imala neku službenu dimenziju, mislim da ne bi imala smisla i svrhe.”

Jedan od dopredsjednika Srpske demokratske stranke i zastupnik u državnom parlamentu, Momčilo Novaković, stava je da se prašina diže ni oko čega:

“Ni u jednom momentu ne mislim da može uticati na dešavanja u BiH. Ja čak smatram da jedan broj političara u BiH, prije svega ovdje u Federaciji, a isto tako jedan broj medija previše pažnje poklanjaju ovakvim događajima. Valjda je to, čini mi se, u ovom momentu ispalo važnije od mnogo većih problema sa kojima se ova zemlja suočava u posljednjih nekoliko mjeseci.”

Predsjedavajući Doma naroda bh. parlamenta i član HDZ-a BiH, Velimir Jukić, kaže da vlasti BiH treba da se odrede spram događaja na Ravnoj Gori, jer bi se time očitovale i o nekim drugim događajima koji na ove prostore djeluju dosta negativno:

“I uručivanje ordena obitelji Mihajlović je isto tako, čini mi se, možda ohrabrilo te ljude koji misle da je to nešto što je dobro, što je vrijedno, što svijet cijeni, što treba cijeniti i veličati itd., tako da, evo ja i to želim na neki način postaviti kao mogući uzrok, se možda oni okuraže koji su do sada malo i skrivećki možda o tome gajili simpatije, a sada to pokazuju na otvoren način.”

Izaslanik u Domu naroda bh. parlamenta i član Stranke demokratske akcije, Osman Brka, kaže da bi podržao prijedlog da se Drašković proglasi nepoželjnom osobom u BiH, ali i da bi više volio čuti što Europa, odnosno one snage koje kreiraju politiku na Balkanu, misle:

“Ja ne prihvatam da građani BiH, svi građani njeni, pripadnici svih naroda, budu zatočenici te politike iz Beograda i sljedećih 20 godina, i sljedećih 50 godina. Jednostvano Evropa mora sjesti i razmisliti, ti najodgovorniji ljudi u Evropi moraju sjesti i razmisliti.”

Izostanak službenih prosvjednih nota, kako iz Predsjedništva tako i Vijeća ministara BiH, na ono što se dešavalo na Ravnoj Gori, gdje su se, između ostaloga, veličali i optuženi ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić, prema mišljenju oporbe i neovisnih intelektualaca, pokazuje da BiH ima puno dužnosnika ali ne i državnika, koji bi se borili za interese BiH.
XS
SM
MD
LG