Dostupni linkovi

Dejton ne osigurava poštivanje individualnih ljudskih prava


U BiH postignut je značajan napredak u ostvarivanju ljudskih prava u proteklih deset godina, ali situacija još nije zadovoljavajuća. Dejtonski mirovni sporazum dao je prioritet kolektivnim u odnosu na prava građanina. Stoga ga je neophodno mijenjati, kaže autor knjige o ljudskim pravima u BiH od Dejtona do danas, Emir Hadžikadunić:

“Dejtonski mirovni sporazum je nastao u vojnoj bazi. On je institucionalizirao kolektivna prava, naglasio je etnički princip na račun građanskog, i sve je to, zaista, imalo za posljedicu nepoštivanje ljudskih prava u ranoj postdejtonskoj fazi. I taj period je, zaista, bio izražen po jednoj velikoj netoleranciji, skoro nikakvoj međuentitetskoj saradnji. Od tada pa do danas zabilježen je jedan određen napredak. Imovinska prava u BiH su skoro sto postotno ispoštovana. Naravno, nismo zadovoljni stepenom povraka, odnosno održivog povratka u BiH. Sloboda kretanja je također jedno od prava koje je u velikoj mjeri uznapredovalo u odnosu na tu ranu postdejtonsku fazu. Imamo Sud i Tužilaštvo BiH, koji u posljednje vrijeme sve aktivnije funkcioniraju i procesuiraju optužene građane sa cijelog područja. Imamo također ove reforme, koje jesu u nekoj početnoj fazi, reforme sigurnosnog sistema u BiH, obavještajnog itd., a što će sve, vjerujemo, za posljedicu imati dalje unapređenje poštivanja ljudskih prava.”

Izgledno je da su promjene ustava neminovnost, no u RS-u još uvijek ne misle tako. Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS, Rajko Kuzmanović:

“Da se utvrdi da su temeljena dva dokumenta kojih se u ovom času moramo pridržavati svi u BiH i RS-u, kao i u međunarodna zajednica da se mora pridržavati tih dokumenata, a to su Okvirni mirovni sporazum za mir u BiH kao akt međunarodnog prava, zatim Ustav BiH, koji je također ne samo akt domaćeg prava nego i međunarodnog prava. To je akt superior koji se mora poštovati.”

Amerika, pak, ne pokazuje interes za takve promjene u BiH, kaže politički analitičar iz Vašingtona, Obrad Kesić:

“A što se tiče Dejtonskog mirovnog sporazuma, Amerika prihvaća svaku izmjenu sporazuma koje prihvate sva tri naroda.”

Helsinški komitet za ljudska prava, uprkos političkim neslaganjima u vezi s pitanjem izmjene ustava, načinio je i prijedlog novog funkcionisanja države koji bi osigurao poštivanje individualnih prava, posebno kada su u pitanju nacionalne manjine, koje su po sadašnjem uređenju obespravljene, kaže Jasna Bakšić - Muftić, profesorica na Pravnom fakultetu i članica Helsinškog komiteta:

“Da bismo izbjegli današnju diskriminaciju, aktivno i pasivno ograničeno biračko pravo, izborna jedinica za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bila bi cijela BiH. Zbog čega je ovo važno? Zbog toga što bi se omogućila zaista zastupljenost svih političkih opcija na državnom nivou, sa jedne strane, a i sve stranke koje plediraju za izbor mijenjale bi retoriku. Znači, više ne bi bile fokusirane na određene partikularitete nego na BiH kao takvu. Drugi dom, postojeći Dom naroda bio bi bitno proširen i svi predstavnici svih etničko-kulturnih zajednica, naravno o broju modaliteta može se razgovarati, bili bi prisutni u ovom drugom domu. Zbog ovakve političke strukture jačao bi parlamentarizam i BiH kao parlamentarna država. Na nivou izvršne vlasti, ono što je sad kršenje ljudskih prava jeste sastav Predsjedništva. Ono što bi moglo biti izbjegnuto jeste da se odredi da se predsjednik može birati iz jedne etničko-kulturne zajednice u jednom mandatu, drugi put iz druge i onda imamo opet BiH kao cijelu biračku jedinicu. Ili, bez obzira na broj, staviti ga kao pravog parlamentarnog predsjednika koji u suštini nema velike ovlasti. Dakle, slično predsjednicima Njemačke, Italije i ostalih zemalja gdje je akcenat na vladi.”

S obzirom na poznate političke stavove oko izmjena ustava, jedino predstavnici civilnog društva, ukoliko budu istrajali u namjeri da djeluju na političke faktore u BiH, mogu izvojevati promjenu u korist svakog bh. građanina.
XS
SM
MD
LG