Dostupni linkovi

logo-print

Lokalna vlast ne treba da robuje politici


Naš gost je gradonačelnica Kotora, gospođa Maja Ćatović, prvi neposredno izabrani gradonačelnik Kotora. Četiri mjeseca je na funkciji, opterećena nefunkcionisanjem Parlamenta koji bi donosio odluke bitne za normalno funkcionisanje grada.

RSE: Crnogorska vlada je upozorila opštinu Kotor da je u roku od 30 dana dužna da konstituiše lokalni Parlament. Kotorski Parlament nije zasjedao od 11. januara, a ukoliko i dalje ne bude funkcionisao predsjednik republike, Filip Vujanović, može da raspiše i nove izbore. Kako je na čelu opštine koja ne funkcioniše?

ĆATOVIĆ: Nije nimalo sjajno. Danas smo dobili zvanično pismeno upozorenje od vlade da u roku od mjesec dana moramo da konstituišemo Skupštinu. Ukoliko to ne uradimo, moraće biti lokalni izbori za Parlament. Po najavama određenih stranaka, posebno našeg koalicionog partnera, SDP-a, mislim da ćemo kroz mjesec dana imati sastav Skupštine.

RSE: Ističući da ingerencije gradonačelnika nisu neograničene, rekli ste da postoje samo neke odluke koje možete donijeti privremeno u interesu grada i zaštite građana, koje se moraju ovjeriti na prvoj Skupštini. Na koje ste odluke konkretno mislili?

ĆATOVIĆ: Mislila sam na odluku o donošenju budžeta, jer ipak moramo da funkcionišemo. Tu odluku sam već donijela. Ta odluka će da važi do momenta dok na prvoj skupštinskoj sjednici ne bude predmet budžet. Tog dana, kada bude predmet rasprava o budžetu, onda će ovaj, koji sada važi, prestati da postoji. Ima još jedna odluka koju treba da promijenim, a to su vatrogasnice, koje sada postaju Služba zaštite u okviru svake opštine. Tu odluku moram da donesem jer je to hitno. Zaštita mora da funkcioniše do momenta dok se Skupština ne konstituiše i dok to ne dođe na dnevni red.

RSE: Izjavili ste da ste u opštini Kotor zatekli dug od 850 hiljada eura. Gdje su te pare, po vama, utrošene?

ĆATOVIĆ: To je tačno. Pore tog duga, u Direkciji za izgradnju Kotora, postoji dug od oko 750 hiljada eura. Ukupan dug iznosi oko milion i 600 hiljada eura koji sam naslijedila kada sam došla u januaru. U te dugove spadaju i neisplaćeni lični dohoci. U opštini nisu bili isplaćeni lični dohodci od septembra mjeseca. Vatrogascima i ljudima zaposlenim u muzejima, koji pripadaju opštini, koji spadaju u budžet opštine, lični dohodci nisu bili isplaćeni od avgusta mjeseca. Tu su i razne fakture koje je opština trebala da isplati. Mislim da je isplata ličnih dohodaka nešto što treba da bude redovno i što se mora ispoštovati. Takođe, ono što je kupljeno za opštinu, mora se platiti.

RSE: Šta su vaši prioriteti kada je u pitanu Kotor, istorijsko i duhovno jedan od najljepših gradova na crnogorskoj obali?

ĆATOVIĆ: Moram da kažem da su mi prioriteti valorizacija kulturne baštine u turističke i ekonomske svrhe. Mi imamo jedan zaista veliki kulturni potencijal koji zaista malo ko ima na Mediteranu, sa kojim možemo da se pohvalimo. To moramo da stavimo u funkciju turističke ponude. To znači da od toga može da živi Kotor i od toga može da ima jako bitan ekonomski interes i Crna Gora. Ko god danas dođe u naš Kotor i u Boku sa uživanjem gleda i prirodu i kulturno istorijske spomenike. Sve to traži malo više brige i to treba staviti u funkciju turističke privrede i ponude. Kroz turističku propagandu u svijetu se moramo prezentirati jer mi možemo od toga da živimo.

RSE: Da li imate podršku republičkih zvaničnika? Znamo da je aktualni predsjednik Parlamenta, gospodin Ranko Krivokapić, Kotoranin. Imate li zbog toga malo privilegija, malo ustupaka, malo favorizacije, ili ne?

ĆATOVIĆ: Gospodin Krivokapić jeste iz Kotora, ali zbog toga velike pomoći nemamo. Smatram da ljudi zbog nekih svojih obaveza koje imaju i ne stižu, mada bi trebali, malo više da gledaju na svoje mjesto. Kada bi svako iz svoga ugla gledao na svoje mjesto, više bi doprinjeo tom mjestu. Moram da budem jako uporna da bih nešto za Kotor ostvarila, da bih nešto dobila.

RSE: Afera oko prodaje atraktivnih lokacija u Grblju, koji pripada kotorskoj opštini, izazvala je pomijeranja na političkoj sceni. Jedna je stranka prozivana za popriličnu dobit u toj transakciji. Kako se ta priča završila i šta je trenutno sa spornim zemljištem?

ĆATOVIĆ: Priča se još nije završila jer je još na sudu. Mora se istražiti da li je zemljište prodato po zakonu i da li je taj tender pravilo urađen. Donešena je prva presuda u Osnovnom sudu u Podgorici. Presuda je u korist vlasnika koji je tu zemlju kupio. Gospođa Medenica, javni tužilac, se žalila i sada je to na višem sudu. Čeka se ishod te žalbe. Sada postoje nekakvi pokušaji stranaka da se ta odluka poništi. Postoji i dvojako mišljenje jer se cijeli slučaj nalazi na dva suda. U Kotoru, na sudu, je parnica koja je vezana za ispravan ili neispravan rad komisije koja je vrednovala zemljište. Koliko znam, tu je bilo sporno i različito mišljenje pojedinih ljudi. Kada je to već na sudu, treba pustiti da sud donese krajnju odluku, a ne da se poništiva odluka.

RSE: O kolikoj je količini novca riječ kada je u pitanju zemljište u Grblju?

ĆATOVIĆ: Zemljište je plaćeno četiri miliona i 400 hiljada eura. Pare su deponovane na posebnom računu bez dobiti kod Montenegro banke.

RSE: Protekle sedmice ste se vratili iz Italije. Venecija i Kotor su postali zbratimljeni gradovi. Kako je došlo do te inicijative i kakve ste impresije donijeli iz Venecije?

ĆATOVIĆ: U Kotoru postoji nevladina organizacija Dante Aligijeri na inicijativu iste takve organizacije iz Italije. Ljudi koji žive u Italiji, a porijeklom su iz Boke Kotorske, su uspjeli tu inicijativu da prenesu i u Veneciju i u Kotor. I gradonačelnik Venecije i ja smo dali saglasnost za to. Zbog toga mi je drago jer smo ipak na neki način vezani. Ima dosta ljudi koji su porijeklom iz Boke Kotorske a koji žive u Veneciji. Bili smo u Veneciji u kojoj je izvršeno bratimljenje dva grada. Bilo je mnogo lijepo. Primljeni smo na jako visokom nivou. I naša bokeljska mornarica je bila tamo. Imali su divan program na Trgu Svetog Marka u Veneciji. To je nešto što za nas otvara put ka Evropi i povezuje nas sa ostalim gradovima Mediterana.

RSE: Vi ste dugo vremena bili na čelu Jugopetrolovog skladišta goriva. Gdje se bolje osjećate - u politici ili u privredi?

ĆATOVIĆ: Bolje sam se osjećala u privredi jer više volim nekakav konkretan posao u kojem imate određena zaduženja i odgovornosti. Ne volim nikakve političke igre. Mislim da sam dosta otvoren čovjek, a to baš u politici i nije dobro.

RSE: Šta vam je najviše zasmetalo kada su u pitanju odnosi sa ljudima u opštini?

ĆATOVIĆ: Zasmetao mi je međuljudski odnos, i to u političkom smislu. Mislim da opština, kao lokalna samouprava, ne treba toliko da pridaje važnost politici. Mislim da više treba da gleda interes grada i građana, više treba da se bavi problemima grada i kako će da ih otkloni. Tačno je da mi svi dolazimo iz politike. Tačno je da mi tu ulazimo kroz politiku. Ali ipak mislim da prva stepenica treba da bude interes grada i interes građana te opštine. Zasmetalo mi je jer sam vidjela da su se ljudi mjerili po partiji iz koje dolaze. Čim sam došla za gradonačelnika, okupila sam sve ljude koji rade u opštini i rekla im da me ne zanima ko je ko, već me zanima ono šta radi i kako izvršava zadatke.

RSE: Bili ste i na čelu organizacije Žene Mediterana. I danas ste njen član. O kakvoj organizaciji se radi?

ĆATOVIĆ: To je nevladina organizacija koja je osnovala svoju kancelariju u Kotoru 1999. godine. Ta organizacija ima sjedište u Đenovi. Organizacija pripada ženskoj mreži i bavi se ženskim pitanjima, ženskim pravima, kao i ljudskim pravima. Organizacija u Kotoru se bavila nekim problemima koji su bili vezani i za izbjeglice u Crnoj Gori. Napravili smo jednu finu izložbu koju smo prezentirali u Italiji. Sve ono što se događalo na području Crne Gore smo dokumentovali prilozima i mnogim drugim stvarima kojima se ova organizacija bavila. Bavila se pravima žena, pravima ljudi i djece.

RSE: Da li vas muž podržava?

ĆATOVIĆ: Moj muž me podržava u svakom trenutku. Podržava me od početka, od kada sam počela da se bavim politikom, od 1989. godine. Do tada nisam bila ni član Saveza Komunista. Moji roditelji nisu bili komunisti i nikada se nisu bavili politikom. Već 1989. godine sam pomislila da ljudima mogu nekako da pomognem, nekim svojim skromnim doprinosom. Trudila sam se da budem, i imam neke dokaze da jesam, human čovjek. Želim svakome da pomognem onoliko koliko mogu. Zbog toga sam se uključila u politiku. Tu sam gdje sam želeći da pomognem svom gradu. Moj muž zaista to podržava.

RSE: Koliko ostaje vremena za privatni život?

ĆATOVIĆ: Vrlo malo. Sreća je što imam odraslu djecu. Jedan sin je oženjen i imam unučicu. Drugi je na putu da se oženi. Moj suprug i ja brinemo samo o sebi. Nemam nekih velikih kućnih obaveza. To je možda ono što mi je dozvolilo da mogu da se bavim ovim poslom.
XS
SM
MD
LG