Dostupni linkovi

Deset godina Daytona: Tri suprotstavljene opcije


Inicijativa o mogućnosti kantonizacije cijele BiH, u kojoj bi Republika Srpska bila transformirana u jedan kanton, isto tako i Distrikt Brčko, u bosanskohercegovačkoj političkoj i stručnoj javnosti nije naišla na podršku.

Osnovna zamjerka toj ideji, koju je nedavno aktuelizirala Doris Pack, predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope, jeste da tako zamišljena korekcija ustavnog uređenja ne bi promijenila stanje sadašnje faktičke podjele u zemlji:

„Kanton bi svakako imao vlast ispod državnog nivoa, nešto slično kao što to imaju, na primjer, kantoni u Švicarskoj ili savezne pokrajine u Njemačkoj. Iako je to teško porediti, s obzirom na različite okolnosti. Moram reći da se u slučaju Bosne i Hercegovine ne zalažem za ukidanje Republike Srpske. Riječ je samo o tome da se država Bosna i Hercegovina učini funkcionalnijom. Republika Srpska može funkcionirati kao kanton i trebala bi zadržati vladu sa ministarstvima koja su potrebna tom kantonu. Između kantona i države ne bi bilo drugog nivoa vlasti. Vlada BiH bi u tom slučaju imala znatno snažniju ulogu, jer bi kao takva bila partner Evropskoj komisiji, a ne entiteti koji danas postoje. U pomenutom prijedlogu regionalizacije, trebalo bi vidjeti koji bi nivo vlasti trebalo ostaviti na kantonalnom nivou, a šta je državni suverenitet koji bi omogućavao funkcioniranje sistema.“

Politički predstavnici u Republici Srpskoj i dalje insistiraju na očuvanju tog entiteta sa svim njegovim elementima državnosti i odbijaju mogućnost transformacije entiteta u kanton. Rješenje dorade unutrašnjih ustavnih promjena vide u ukidanju takve organizacione jedinice u Federaciji BiH. Boško Šiljegović, potpredsjednik Srpske demokratske stranke:

„Za nas nije prihvatljiva ta varijanta, s tim što smo mi cijelo vrijeme govorili da ta ustavnopravna komplikovanost dolazi upravo iz Federacije BiH koja ima deset kantona, deset skupština, preko stotinu ministarstava i tako dalje. Potrebno je naglasiti da je od 150 ministarstava koja postoje u Bosni i Hercegovini, ipak samo šesnaest u Republici Srpskoj. Znači, mi predlažemo prvo varijantu izmjena Ustava u Federaciji BiH u smislu gašenja kantona i da dobijemo dva nivoa vlasti – opštinski nivo vlasti i entitetski nivo vlasti, i da imamo državni nivo vlasti kao treći. Ne može se Republika Srpska svesti na nivo kantona. Mislim da bismo ovim izmjenama, stvaranjem ovih nivoa vlasti – opštinskih, entitetskih i državnih, zadovoljili te zahtjeve i da bi to bila mnogo funkcionalnija država.“

Inicijativa Doris Pack ne bi ništa promijenila u smislu korekcija postojećih podjela u BiH, s obzirom da bi Republika Srpska promijenila samo formu, a ne i suštinu, kaže Šahbaz Džihanović, potpredsjednik Federacije BiH. On stoga smatra da je neophodno izvršiti drugačije, radikalnije promjene unutrašnjeg ustavnog uređenja BiH u skladu sa evropskim standardima:

„Polazeći od toga da treba, za razliku od sadašnjeg stanja, buduću ustavnu organizaciju BiH uspostaviti tako da ona zaista ima šansu da postane prosperitetna i moderna evropska država, Bosna i Hercegovina treba da ima jednostavno, funkcionalno i moderno ustavno ustrojstvo i da ona jeste i treba da bude moderno organizirana država. Mislim da je nužno izvršiti regionalizaciju cijele državne teritorije, uvažavanjem prvenstveno objektivnih kriterija – ekonomskih, geografskih, komunikacijskih, kulturnih, pa i demografskih kriterija. Treće, mislim da treba izvršiti dosljednu podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku i osigurati da tako uspostavljena trodijelna podjela vlasti funkcionira. Regije u BiH ne bi trebale da imaju ustavne, niti zakonodavne nadležnosti, ali bi trebale da imaju određene organe koji bi bili mjesta za ispitivanje razvoja i osiguranje za ostvarivanje ekonomsko-socijalnog napretka. Ustavom BiH bi također trebalo biti osigurano da uspostavimo razuđenu lokalnu upravu i samoupravu, sa osiguranim instrumentima i sredstvima za razvoj lokalne samouprave grada i opštine kao jedinica lokalne samouprave.“

Božo Žepić, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, smatra da ukidanje entiteta nije realno, s obzirom na postojeće stanje političke volje u BiH. Zato on smatra realnijim uspostavljanje trećeg entiteta, odnosno koncept tri republike u okviru BiH, kako bi bio zadovoljen nacionalni interes sva tri konstitutivna naroda:

„Moje je stajalište da dokle god postoji jedna republika, to je asimetrična država i da takva država dugoročno ne može opstati sama, bez vojne i civilne uprave međunarodne zajednice, kakvo je sadašnje stanje. Prema tome, ili tri republike za tri naroda ili tri druge cjeline, da bi se riješilo nacionalno pitanje. Ja na prvo mjesto stavljam, dakle, koncept tri republike, ali sam otvoren i za to da to budu entiteti i kantoni i tako dalje, samo je pitanje otpora srpske nacionalne politike. Pitanje je da li je išta prihvatljivo osim republika. Dok postoji Republika Srpska, imaju pravo i Bošnjaci i Hrvati na svoje republike. Ili se ono mora ukinuti ili ovo uspostaviti. Ali mislim da bismo mnogo lakše došli do toga da se uspostave još dvije, nego da se ukine postojeća, jer ne vidim načina na koji se može uopće ukinuti RS, koja je tim međunarodnim dogovorima usvojena u Dejtonu kao kompromis na kome je uspostavljen mir. „

S obzirom na aktuelnu ravnotežu političkih snaga u BiH, pravni stručnjaci ocjenjuju da bi u redoslijedu funkcionalnih poteza u procesu ustavnih promjena posebno važno bilo raditi na realizaciji zahtjeva Evropske unije. Profesor ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka:

„Po mom mišljenju, u ovom trenutku fokusiranje na pitanje – de li jedan, dva ili tri entiteta, odvodi pažnju od osnovnog pitanja i zapravo blokira proces ustavnih reformi. Trebalo bi ići jednim postepenim putem. Prvi korak bi mogao biti da se ustavno zajamči ono što je već do sada učinjeno. Počevši od oružanih snaga BiH, od državne granične službe, od proširenog Vijeća ministara i većeg broja agencija, od poreske uprave i tako dalje, da to postane ustavna kategorija, kako bilo koja sljedeća vlada to ne bi mogla dovoditi u pitanje. A drugo, da se fokusiramo na ispunjavanje svih onih šesnaest uslova koje EU postavlja pred Bosnu i Hercegovinu, a od kojih se barem deset tiče ustavnih promjena. Prema tome, ako organiziramo ovo što od nas zahtjeva Evropska unija, time ćemo afirmisati ljudska prava na cijeloj teritoriji BiH, time ćemo afirmisati demokratske institucije i demokratski način odlučivanja, time će se onda stvoriti ambijent u kome ćemo relaksirano govoriti i o mogućem preustroju unutrašnjeg administrativnog uređenja. Pa bi, po mom mišljenju, to mogle biti ekonomske regije, koje će biti uspostavljene po nekoj logici, s obzirom na recimo gravitacione centre. Svugdje u istoriji se pokazalo da su veliki gradovi postali gravitacioni centri svoje okoline.“
XS
SM
MD
LG