Dostupni linkovi

logo-print

Devet žrtava u sukobima policije i demonstranata u Uzbekistanu


Reporeteri Radija Slobodna Evropa javljaju o leševima na ulicama, u centru grada zapaljeno je pozorište i kino, blizu dvije hiljade ljudi protestuje ispred zgrade u kojoj su smještene regionalne vlasti. Aktivista za ljudska prava Lutfula Šamsudinov našim je dopisnicima kazao: "Upravo sam se vratio ispred zgrade vlade. Ne mogu reći tačan broj ali tamo u velikim redovima stoje ljudi obučeni u civilna odijela, ali naoružani."

Šaripjon Šakirov, koji je odležao zatvorsku kaznu zbog pripadnosti islamskog grupi Akramija, kazao je za naš Radio da su započeli pregovori sa predstavnicima naoružanih demonstranata. "Uzbečki ministar unutrašnjih poslova Zakir Almatov pregovara sa našim predstavnikom Parpijevom Kobiljonom", precizirao je on.

Neposredan povod za izbijanje najnovijih nemira u Uzbekistanu kojim predsjednik Islam Karimov upravlja čvrstom rukom, i zbog čega je na udaru čestih kritika Zapada, jeste oslobadjanje 23 biznismena koji su optuženi i zatvoreni zbog "podrivanja Ustava i formiranja kriminalnih i ekstremističkih oganizacija". Prema navodima očevidaca, demonstranti su upali u zatvor u Andižanu i oslobodili 60 zatvorenika, medju kojima i pomenute poslovne ljude. Borci za ljudska prava tvrde da je sudski proces sastavni dio Karimove borbe protiv sve snažnijeg rasta popularnosti islamskih militanata u zemlji.

U martu prošle godine u Uzbekistanu je u trodnevnim sukobima specijalnih snaga sigurnosti i pobunjenika poginulo 40 ljudi. Uzbečke su vlasti za nemire optužile grupu Hiz-ut-Tahrir koja nastoji "stvoriti kalifat u centralnoj Aziji", iako stručnjaci nisu nikada utvrdili veze ove grupe sa bilo kakvim aktima nasilja. Povodom martovskog krvoprolića u našem smo programu emitovali i mišljenje Anete Bor (Annette Bohr) analitičarke za centralnu Aziju na Univerzitetu Kembridž koja je tom prilikom izjavila da represivne mjere uzbečkog predsednika Karimova utiču na okolne zemlje "Mislim da je jasno da će on pokušati da ih još više pritegne, što će neminovno dovesti do još jačih sukoba, zato je moguće predvidjeti da će ova vrsta napada i protivnapada biti nastavljena još dugo vremena", kazala je u martu prošle godine Anete Bor.

Govoreći danas za Uzbečki servis Radija Slobodna Evropa, vodja opozicione Erk partije u egzilu , Muhamad Salih tvrdi da su dugogodišnja diskriminacija i represija protiv muslimana izazvale otpor stanovništva. "Još uvijek postoji način da se situacija smiri bez posljedica. Erk partija se zalaže za mirno rješenje konflikta u Andižanu. Spremni smo biti posrednici izmedju zaraćenih strana", poručio je Salih iz nekog tajnog mjesta u Evropi.

U medjuvremenu predstavnica granične službe Kirgistana objavila je odluku o zatvaranju kirgisko-uzbečke granice. "Odjel granične službe stavljen je na specijalni režim zaštite naših granica. Na neodredjeno vrijeme suspendiran je prelazak i ljudi i vozila iz Uzbekistana".
Portparol uzbečkog Ministarstva spoljnjih poslova izjavio je kako je situacija u Andižanu pod kontrolom.

Ruski ministar spoljnjih poslova Sergej Lavrov je kazao kako su nemiri u Andižanu "unutrašnja stvar Uzbekistana". Pobunjenici su ranije zatražili rusko posredovanje kako bi se izbjeglo krvoproliće.
XS
SM
MD
LG