Dostupni linkovi

logo-print

Ispravljena (ne)pravda


“Stvar koja se treba i mora rješavati, ali ne na taj način što će se ljudi koji su ubijali nečije sinove i radili na razaranju Bosne izjednačiti sa braniteljima BiH.”

“Odluka je konačno ispravila jednu nepravdu koja je deset godina ovim građanima bila nanošena, gdje nismo bili priznati, gdje su nas zvali takoreći građani van zakona.”

Ova dva sasvim suprotna mišljenja - Saveza demobilisanih boraca Federacije, koji je iznio Emir Pljevljaković, i Omera Zulića iz Udruženja invalida Narodne odbrane Velika Kladuša - ilustruju raspoloženje izazvano odlukom Ustavnog suda Federacije BiH.

Ministar za boračko-invalidsku zaštitu Vlade Federacije, Ibrahim Nadarević, je podnio zahtjev za razrješenje s funkcije:

“Moj zahtjev je isključivo moralne prirode, kao komandanta jedne od jedinica sa tog prostora. Mislim da bi bilo kontraproduktivno i bila bi djelimično i izdaja onih koje sam predvodio u ratu za slobodu BiH ako bih ja radio dalje ovaj posao.”

Ostanak na radnom mjestu uslovljava i ministar za pitanja boraca i invalida Unsko-sanskog kantona, Šefik Veladžić:

“Zaista sam kao čovjek pogođen, povrijeđen i ponižen ovom odlukom i neću prihvatiti da budem ministar te populacije koja bi se eventualno uključila u ovaj zakon. Sigurno neću potpisati nijedno rješenje o uvođenju prava ove kategorije koja bi trebala ući s ovim zakonom, odnosno s ovom odlukom.”

Odgovara Rifet Dolić, poslanik u federalnom parlamentu i potpredsjednik Abdićeve stranke - Demokratske narodne zajednice:

“Što se tiče reakcija ministara, federalnog ministra Nadarevića i gospodina Veladžića, oni su navikli da svoju perspektivu, isto tako i svoj opstanak grade na širenju mržnje, podizanju tenzija i obespravljivanju drugih ljudi. I oni nikako ne mogu da shvate da je prošlo vrijeme kada su ljude vodili kroz kukuruze, a govorili: ’Mašala, lijepe pšenice’, i nije ni čudno što su vidjeli da je bolje da odu sa funkcija. Vjerujte, da bih i ja otišao sa funkcije i povukao bih se kada bih radio i obespravljivao ljude na način kako su oni to činili.”

Savez demobilisanih boraca u Federaciji najavljuje proteste i već je uputio pismo na više adresa, navodeći da je odluka Ustavnog suda “neustavna” i tražeći da se ona ne primjenjuje. Emir Pljevljaković:

“Mi nismo protiv pomoći, ljudske pomoći članovima porodica, ljudima koji su ostali invalidi. Međutim, mi smo protiv izjednačavanja agresora i domaćih izdajnika sa braniteljima. Mislim da od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pa do danas traje igra i oduzimanja dostojanstva ljudima koji su odbranili BiH, ljudima koji su se branili za spas civilizacijskih tekovina čovječanstva, ljudima koji su se borili protiv fašizma.”

Da nije bilo drugog puta kako bi se osigurala prava za “ljude izvan zakona” osim predstavke Ustavnom sudu, potvrđuju i riječi Hafeze Sabljaković, prvog potpisnika zahtjeva za ocjenu ustavnosti važećeg zakona o zaštiti boraca i invalida, koju su potpisala 62 poslanika i delegata Predstavničkog doma Parlamenta Federacije:

“Godinama pokušavamo, kroz Parlament prije svega, da na neki način zastupnicima damo do znanja da u dijelu BiH, na Unsko-sanskom kantonu, Cazinu i Velikoj Kladuši žive porodice koje su obespravljane, koje nemaju nikakvih prava i koje su stavljene u neravnopravan položaj u odnosu na sve druge pripadnike vojski koje su učestvovale u proteklom ratu.”

Ustavni sud nije ocjenjivao, niti na bilo koji način odlučivao o pravima koja bi trebali dobiti pripadnici tzv. Narodne odbrane. To je nadležnost Parlamenta. Međutim, poznato je da bi najmanje 2 000 ljudi moglo tražiti svoja boračko- invalidska prava na osnovu odluke Ustavnog suda. Među njima je čak 1200 djece i nekoliko stotina invalida. Jedan od njih, paraplegičar Mirsad Kajtezović kaže:

“Snalazim se kako mi ko dadne, od Božije milosti, kad se ko smiluje. I to, da imam svoja prava isto. Jer sam živio sade od socijalne pomoći. Prvo sam primao 29 maraka, pa 34, pa sade primam 50. Imam ’ćerku, ženu. ’Ći ide u školu.”

Povodom burnih reakcija, danas se oglasio i Ustavni sud Federacije, navodeći kako je pokrenuta organizovana akcija na diskreditovanju ove ključne institucije pravne države. Ponovo se naglašava da ničim nije doveden u sumnju pojam i dignitet branilaca BiH, ali da su u zakonu do sada nejednako tretirani pripadnici HVO-a i ostalih formacija s jedne strane, i s druge, pripadnika tzv. Narodne odbrane - iako su ove formacije bile u sukobu s oružanim snagama Republike BiH.
XS
SM
MD
LG