Dostupni linkovi

logo-print

Diskutabilnih trinaest mandata


Prijedlog crnogorskog Ministarstva za zaštitu nacionalnih i etničkih grupa da se u Zakonu o manjinama, na čije se usvajanje čeka već sedam godina, predstavnicima nacionalnih stranaka u Skupštini po automatizmu omogući trinaest mandata, sporno je pitanje iz nekoliko razloga. Takav prijedlog, ukoliko bi se usvojio zadirao bi u nekoliko oblasti, a prije svega u izborno zakonodavstvo i ustavna pitanja. Ministra za zaštitu manjinskih prava,

Gzima Hajdinagu, koji je i iznio ovaj prijedlog, nijesmo mogli dobiti da bi nam pojasnio što to konkretno znači i na koje se nacionalne zajednice misli, jer je službeno odsutan, a u Ministarstvu su nam rekli da nam detaljnije objašnjenje može dati samo on. Potpredsjednik crnogorske Skupštine, Rifat Rastoder, pak, kaže za naš program da je razumljivo što je to pitanje najteže riješiti, jer treba definisati pravu mjeru prezentacije političkih interesa manjinskih naroda, a ne dovesti u pitanje ustavna riješenja o izboru poslanika i odbornika i sam koncept građanske države:

“Moram istaći da je postignut jedan neformalni dogovor da se u samom Zakonu o manjinskim pravima koja su mnogo šira od same garantovane političke prezentacije, ovo pitanje samo načelno definiše, a da se konačno i konkretno rješenje definiše Zakonom o izboru odbornika i poslanika prije novih parlamentarnih izbora i to ravnopravno za sve manjinske narode, odnosno nacionalne zajednice”.

Član Radne grupe za izradu tog zakona istraživač ljudskih prava Aleksandar Zeković kaže da je riječ o vrlo osjetljivom pitanju i iznosi dilemu:

“Stajalište je bilo da bi bilo dobro iz tog zakona, ukoliko je to sporna tačka jer se dugo čeka na njegovu primjenu, da bi možda bilo dobro taj zakon trenutno relaksirati od te priče. Mi smo da se dođe do rješenja koje će obezbijediti očuvanje i njegovanje nacionalnog i kulturnog identiteta, ali sa druge strane opet imamo dilemu da li onda taj zakon zaista dobija onu svoju pravu težinu koju bi trebao da ima ukoliko ne predviđa rješenja o djelotvornom učešću nacionalnih manjina u javnom životu. Ono zašto još ima dileme je možda da oni koji su isključivi zagovornici građanskog koncepta misle da pozivanje na autentično predstavljanje znači i rušenje građanskog koncepta države, što naravno nije praksa u Evropi, pogotovo onih zemalja gdje imate i jedna i druga rješenja”.

Poseban status, odnosno takozvanu pozitivnu diskriminaciju u Crnoj Gori ima samo albanska nacionalna manjina, koja prema dosadašnjem izbornom zakonodavstvu ima posebnu izbornu jedinicu sa pet mandata, od kojih su na posljednjim izborima albanske nacionalne stranke uspjele da obezbijede samo dva poslanička mandata. To je, kada je u pitanju albanska nacionalna manjina, bilo moguće obezbijediti , međutim, za druge nacionalne zajednice morala bi se tražiti drugačija rješenja. Aleksandar Zeković:

“Ovo o čemu konkretno on (ministar) govori, to bi značilo da pripadnici nacionalne manjine imaju mogućnost da biraju između dvije liste, nacionalne a imaju mogućnost da biraju i građansku listu, a i da se na taj način sami opredijele “.

Rifat Rastoder kaže da je albanska manjina specifična i da je njihova prava jednostavnije rješiti. Kada je u pitanju obezbjeđivanje sličnih prava drugima, posebno se mora voditi računa o ustavnim pitanjima:

“Prvo, to pitanje je diskutabilno i sporno zato što ukoliko se ne nađe adekvatno rješenje ozbiljno zadire u pitanje i koncepta sadašnjih ustavnih rješenja o izboru poslanika i odbornika i koncepta same države koja je do sada , a pretpostavljam i ubuduće, biće zapravo definisana kao država građana”.

Drugi krupan problem je i preplitanje sa izbornim zakonodavstvom. Centar za monitoring zajedno sa CEDEM-om radi na dva nova zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o izbornoj državnoj komisiji. Direktor CEMI-ja Zlatko Vujović konstatuje sa žaljenjem da nijesu upoznati sa tim da se razmatra mogućnost da se broj mandata za nacionalne zajednice definiše u Zakonu o manjinama, ali precizira da su principijelno protiv takve ideje i obrazlaže zašto:

“U CEMI-ju smatramo i principijelnog smo stava da pitanja vezana za izborno zakonodavstvo traba da budu regulisana na jedinstven način, konkretno u ovom slučaju Zakonom o izboru odbornika i poslanika, a mislimo da nije poželjno da ona budu riješavana na neki drugi način nekim drugim zakonima, i na taj način dolazimo do sukoba zakona”.
XS
SM
MD
LG