Dostupni linkovi

logo-print

Uticaj politike i vjerskih zajednica, neprofesionalizam, jezik mržnje...


Međunarodni Dan slobode medija, 3. maj, u Bosni i Hercegovini nije obilježen nijednom konkretnom akcijom mnogobrojnih novinarskih udruženja. Stigla je tek poneka čestitka bosanskohercegovačkih zvaničnika, ili saopštenja udruženja novinara.

U odnosu na druge zemlje, mediji u Bosni i Hercegovini su slobodni, naročito kada se govori o zakonskom okviru tih sloboda. Problem predstavlja, smatra generalni sekretar Udruženja bh. novinara, Borka Rudić, nekvalitetna primjena tih zakona:

“Prije svega tu mislim na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, na Zakon o radu i na Zakon o zaštiti od klevete. I, nažalost, nemamo kvalitetnu primjenu propisa, prije svega etičkih standarda koje su sami novinari donijeli i za koje su kazali da će ih primjenjivati. Međutim, praksa govori sasvim drugačije. Dakle, kod nas nije problem postojanja okvira za slobodan rad medija i novinara. Kod nas je veliki problem neadekvatna i nekvalitetna primjena svega onoga što postoji kao zakonski okvir ili pravila za rad medija i novinara u BiH.”

Pravni okvir medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini utemeljen je na sličnim evropskim zakonskim aktima. Ipak, sloboda medija više zavisi od stvarnosti, odnosno političke scene, kao i od spremnosti samih novinara da je svakodnevno osvajaju. Ombdusmen za medije Bosne i Hercegovine, Mehmed Halilović:

“Medijske slobode nisu nešto što se jednom osvoji i posjeduje za sva vremena. To je, ipak, područje koje se mora praktično i osvajati i potvrđivati svakog dana, u svakom napisu. I mislim da je to nešto što je i osnovna zadaća i posao bh. novinara.”

Najveći problem medija u Bosni i Hercegovini jeste što se ne mogu osloboditi političkih i nacionalnih uticaja, smatra predsjednik Helsinškog odbora RS-a, Branko Todorović:

“Uočili smo i dalje jedan nepopustljivi stav vladajućih struktura u namjeri da kontrolišu medije. I oni to čine na jedan vrlo perfidan način - različitim oblicima pritisaka, prijetnji, pravljenja jednog širokog spektra problema novinarima i medijima ukoliko žele da objektivno informišu građane.”

Direktor magazina Novi reporter, Igor Gajić:

“Situacija se nije nešto mijenjala u zadnjih deset godina, samo se promijenio odnos od čega su novinari zavisni. Prije su bili apsolutno zavisni od političara i međunarodne zajednice. Sad su samo zavisni od njihovih para.”

Predsjednik Udruženja novinara RS-a, Branislav Božić, kaže kako su mediji u odnosu na nedavnu ratnu i postratnu prošlost mnogo profesionalniji i objektivniji:

“Postoji navijanje. Postoje medijske kuće koje navijaju. Ali, znate, imate i mogućnost biranja - dakle, daljinski upravljač kao najdemokratskija sprava u našim uslovima i ima na kiosku jako mnogo različite štampe. I prema tome, to nije nelegitimno. Tako da ja mislim da generalno mi imamo jednu situaciju gdje se više danas u BiH ne može sakriti nijedna informacija.”

Na medijskoj sceni Bosne i Hercegovine evidentne su pozitivne promjene, smatra ombdusmen za medije Mehmed Halilović:

“Sve je više istraživačkog novinarstva, sve je više odgovornog novinarstva. Naravno, ima i onoga drugoga. Naravno i da se za to plaća visoka cijena - bilo kroz objavljivanje ispravki, bilo kroz sudske tužbe za klevetu, a, bogami, i velikim dijelom i u području na tržištu, gdje se gubi ili stiče povjerenje javnosti.”

Nezavisnog novinarstva, ipak, nigdje ne može ni biti dok se ne obezbijedi ekonomski integritet novinara, podsjeća predsjednik Sindikata informisanja i grafičke djelatnosti RS-a, Sekula Popović:

“Rad na crno je veliko zlo koje je, manje-više, prisutno u preko 80 posto medija, u kojima neodgovorni i nezajažljivi poslodavci, kršeći odredbe Zakona o radu, vrše beskrupuloznu eksploataciju mladih novinara. Nisu rijetki, dakle, slučajevi gdje mladi novinari u statusu honorarca provode i po pet godina, pa i više.”

U Bosni i Hercegovini i dalje postoji uticaj politike i vjerskih zajednica na medije. Prisutan je također i neprofesionalizam, kao i jezik mržnje, upozoravaju danas iz udruženja bosanskohercegovačkih novinara.

Svjetski dan slobode medija ustanovljen je 3. maja 1991. godine na konferenciji Ujedinjenih nacija u Namibiji, kada je usvojena Deklaracija o slobodi medija, koja je cenzuru proglasila grubim kršenjem ljudskih prava. Prema izvještaju Svjetske asocijacije novinara, u protekloj deceniji ubijeno je preko 500 medijskih radnika. Ovogodišnji Dan slobode medija upravo je posvećen nerasvijetljenim ubistvima novinara i nekažnjavanju tih zločina.
XS
SM
MD
LG