Dostupni linkovi

logo-print

Djelomično slobodni mediji na Balkanu


Medijske slobode u svijetu tokom 2004. godine opcenito su se prosirile i ucvrstile na vise vaznih mjesta, ali su istovremeno ozbiljno ugrozene u drugim podrucjima, osobito u Sjedinjenim Americkim Drzavama. Dodatna ogranicenja ovih sloboda uvedena su i u nekim dijelovima Azije, Afrike i bivsih drzava Sovjetskog Saveza, navodi se u upravo objavljenom godisnjem izvjestaju americke nevladine organizacije za promociju demokracije i slobode – Freedom House.

Prilikom izrade izvjestaja posebno se analiziraju tri oblasti: zakonska regulativa u okviru koje djeluju mediji, utjecaj politike na izvjestavanje i pristup informacijama, te ekonomski pritisak na sadrzaj i distribuciju informacija. Na osnovi toga, stupanj medijskih sloboda numericki se odredjuje od 0 – 100, a ovisno o zbiru, mediji u svakoj zemlji proglasavaju se slobodnim, djelimicno slobodnim ili neslobodnim.

Napredak u medijskim slobodama u 2004. godini bio je posebno vidljiv u zemljama poput Ukrajine i Libanona, a pozitivni pomaci na ovom planu opazeni su i u drugim drzavama Bliskog istoka.

S druge strane, pomak unazad, bio je posebno vidljiv u Pakistanu, Keniji, Meksiku, Venecueli i Sjedinjenim Drzavama, navodi se u izvjestaju Freedom Housea.

Po svojoj slobodi, americki mediji i dalje kotiraju vrlo visoko, ali je numericki iskazan stupanj te slobode u 2004. bio nizi zbog veceg broja sudskih slucajeva u kojima su tuzitelji prinudjivali novinare da otkrivaju izvore informacija ili da predaju sudu svoje biljeske i drugi materijal koji su prikupili istrazujuci pojedine teme.

Uz to, pokrenuto je pitanje utjecaja administracije na sadrzaje objavljene u medijima jer se ispostavilo da je vise politickih komentatora primilo novac od drzavnih agencija i da je administracija predsjednika Busha znacajno pojacala praksu dostavljanja medijima vec gotovih i spremnih za objavljivanje programskih segmenata.

Od ukupno 194 drzave i pokrajine obuhvacene proslogodisnjim istrazivanjem, mediji u 75 (39 posto) proglaseni su slobodnim. U 50 (26 posto) drzava mediji su djelimicno slobodni, a u 69 (35 posto) drzava svijeta nema slobode medija.

Kao zemlje s najvecim ogranicenjima medijskih sloboda, izvjestaj Freedom Housea navodi Burmu, Kubu, Libiju, Sjevernu Koreju i Turkmenistan. U tim drzavama ne postoje nezavisni mediji, a sredstava informiranja sluze kao glasila vladajucih rezima. Stanje je slicno i u Bjelorusiji, Ekvatorijalnoj Gvineji, Eritreji, Sudanu, Uzbekistanu i Zimbabveu gdje se autoritarni rezimi koriste svim oblicima pritiska i nasilja kako bi se ogranicila sloboda medija i profesionalno izvjestavanje.

Medju 194 drzave svijeta, prva po slobodi medija je Finska, a preostalih devet mjesta zauzimaju ostale zemlje skandinavskog poluotoka, drzave Beneluxa i Svicarska. Slovenija je 35, Hrvatska 82., Srbija i Crna Gora 87., Bosna i Hercegovina 102., a Makedonija 107. Izuzev Slovenije, sve preostale drzave nastale na prostoru bivse Jugoslavije svrstane su u kategoriju djelimicno slobodnih medija.
XS
SM
MD
LG