Dostupni linkovi

logo-print

Država bez većinskog naroda


Ukoliko bi Crna Gora na referendumu koji vlast najavljuje za iduću godinu izglasala samostalnost, nezavisna Crna Gora bila bi država bez dominantno većinskog naroda. Naime, prema posljednjem popisu nacionalna struktura izgleda ovako: 43,16% su Crnogorci, 31,9% Srbi, 9 % stanovništva se izjašnjava kao Bošnjaci, 4% kao Muslimani, 5% su Albanci, i 1% Hrvati. Šef projekta Fondacije “Fridrih Nauman” Rajner Vilart nedavno je na skupu o manjinama upozorio na mogućnost da u nezavisnoj Crnoj Gori manjine mogu biti čak više od 50% stanovništva:

“Takođe bi trebalo i da razmišljamo i o situaciji koja je moguća nakon referenduma da u Crnoj Gori ne bude od 7-10% manjinskih naroda, već možda više od 50%. Crna Gora bi trebalo da se pripremi i za takvu potencijalnu budućnost”.

Na tu činjenicu sa zabrinutošću je ukazao, za naš program, i visoki funkcioner Narodne stranke Dejan Vučićević:

“Crna Gora bi predstavljala jedan kuriozitet, do sada nezapamćen u svijetu. Naime, to bi bila prva samostalna država koja ne bi imala većinskog naroda, jer zadnji popis je pokazao da u Crnoj Gori matematički ne postoji većinski narod, dakle, nema toga naroda koji prelazi onaj, 'ajde da ga nazovemo cenzus od 50%, pa na više”.

Međutim, visoki funkcioner Srpske narodne stranke Budimir Aleksić to je ovako ocijenio:

“Da budemo potpuno direktan i otvoren ja to doživljavam kao ordinarnu glupost. Prosto ne mogu da vjerujem da je ijedan ozbiljan analitičar, a kamoli predstavnik međunarodne zajednice, to mogao da izjavi”.

Aleksić je, odbacujući mogućnost da manjine sačinjavaju veći dio stanovništva, naveo i sljedeće:

“Većinski narod, ukoliko postoji u nekoj državi, a većinski narod je onaj narod koji u toj državi ima 50% + 1 građanin, ostali mogu da budu manjine, ostale predstavljaju zajednice nacionalne ili su pripadnici drugih naroda čija je matična država negdje drugo. Imamo situaciju da ne postoji većinski narod u Crnoj Gori te, prema tome, ako ćemo slijediti logiku i statistiku ili smo svi većinski narodi, odnosno konstitutivni narodi ili smo svi manjinski narodi. Srpska narodna stranka smatra, kao nacionalna i demokratska stranka, da u Crnoj Gori svi narodi treba da imaju odnosno da se u budućem Ustavu da se ustavno-pravno pozicioniraju kao konstitucionalni narod. Zato što su oni ovdje autohtoni, domicilni. Svi smo svoji na svome”.

Ovo pitanje svakako je tema za razmišljanje i za ustavotvorce budućeg Ustava Crne Gore. U svakom slučaju, polazeći od činjenice da nezavisna Crna Gora zaista ne bi imala većinski narod, na pitanje da li bi to bila prednost ili hendikep, istraživač ljudskih prava Alekstandar Zeković, koji je i član Radne grupe za izradu Zakona o nacionalnim manjinama, odgovara:

“Već i u ovom trenutku postojanje nacionalnih manjina u Crnoj Gori se doživljava i treba da se doživljava kao jedan izazov za budućnost i jedno bogatstvo koje nas neprestano obogaćuje. Ono što jeste činjenica danas, prema radnoj verziji Zakona o nacionalnim manjinama jeste da on taksativno ne nabraja bilo koju nacionalnu manjinu koja živi u Crnoj Gori, već je ostavljena slobodna volja svakom građaninu Crne Gore da sebe sam identifikuje sa pripadnošću određenoj nacionalnoj manjini, tako da vjerujem da će takvo rješenje ostati u nezavisnoj Crnoj Gori”.

Ministar za zaštitu nacionalnih manjina i etničkih grupa Gzim Hajdinaga podsjeća:

“Naravno da ima prednosti zbog toga što i trenutno sa onim što mi raspolažemo i što danas jeste činjenica je da su u Crnoj Gori jedna četvrtina ukupnog stanovništva manjine i sve to treba shvatiti kao prednost i da su razlike samo dobit za jedno društvo”.

Potpredsjednik crnogorske Skupštine, takođe uključen u izradu Zakona o manjinama, Rifat Rastoder, uvjeren je da bi za Crnu Goru to bila velika prednost i civilizacijski iskorak i navodi da to ne bi bila jedina država bez većinskog naroda:

“Ne, ni u kom slučaju nema razloga za bilo kakvu zabrinutost, jer poznato je i da samo 5% svjetskog stanovništva živi u jednonacionalnim i jednoetničkim državama. Sve ostalo su zapravo multinacionalne i multietničke države. Da nije tako šta bi jedna Švajcarska koja je tipično multinacionalna i multietnička država, jedna Belgije, jedna Finska, ynači većina zemalja ili jedan značajan broj zemalja u Evropi, takođe, jedna Francuska koja je tipična multietnička država. To su sve multietničke države, pa im ništa ne fali”.
XS
SM
MD
LG