Dostupni linkovi

logo-print

Cijene rastu, standard pada


Nezaposlenost, siva ekonomija, rast cijena, nelikvidnost, sve su to pokazatelji duboke nestabilnosti hrvatskog gospodarstva, čije temelje može poljuljati i najmanji potres, tvrdi ekonomski analitičar dr Žarko Primorac:

„Veći teroristički akt negdje, ne daj bože, značio bi pad turizma, pad turističke sezone, pad turističke godine, što bi Hrvatsku žestoko pogodilo na spoljnoekonomskom planu. S druge strane, Hrvatsku bi žestoko pogodio porast kamatnih stopa na svjetskom tržištu, jer je visoko zadužena. S treće strane, Hrvatsku bi žestoko pogodio veliki porast cijena energije, radi toga što je energetski vrlo zavisna. Prema tome, mi ovako možemo gurati i gurat ćemo vjerojatno i dalje, ali smo izloženi šokovima koji mogu doći sa treće strane.“

Na znakove ozbiljne ekonomske krize u Hrvatskoj upozorio je ovih dana i predsjednik države Stjepan Mesić.

Premijer Sanader, a danas i potpredsjednik Vlade Damir Polančec, tvrde pak da njihova izvješća govore drukčije i da mišljenja o lošim makroekonomskim pokazateljima jednostavno – ne stoje:

„Svi makroekonomski pokazatelji pokazuju da i dalje raste pokrivenost uvoza izvozom, da smo na iznad 50 posto za prva tri mjeseca ove godine i da stvari uopće ne treba dramatizirati, nego, dapače, da su stvari apsolutno pod kontrolom.“

Novinare je zanimalo kako onda komentira ponovni rast nezaposlenosti – trenutno više od 320 tisuća?

„To je sezonsko, to je normalno i svake godine se ponavlja.“

Takvu tvrdnju pobija Ekonomska savjetnica u Savezu samostalnih sindikata hrvatske Nikolina Haralović i kaže da je riječ o trendu, a ne sezonskom porastu nezaposlenosti:

„Ako uspoređujemo veljaču 2005. godine sa veljačom 2004. godine, vidimo da je stopa nezaposlenosti porasla sa 19,2 posto na 19,3 posto.“

Napominje da je nezaposlenima najteže, ali ni onima s prosječnom plaćom u Hrvatskoj ne cvjetaju ruže:

„S prosječnom plaćom u Hrvatskoj koja iznosi 550 eura, može se pokriti svega 73 posto troškova života, odnosno 73 posto sindikalne košarice. A sindikalna košarica predstavlja egzistencijalni minimum četveročlane obitelji.“

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec inzistira na pozitivnim pomacima:

„Još jedanput se pozivam na makroekonomske pokazatelje i službena izvješća za 2004. godinu koja ovoj Vladi idu u prilog.“

Kako su mogući tako drastično različiti podaci kojima se u ocjeni ekonomske situacije u Hrvatskoj koriste premijer i predsjednik države? Ekonomski analitičar Žarko Primorac:

„Jedni uzimaju pozitivne pokazatelje, drugi uzimaju negativne pokazatelje. Mislim da se situacija ne može opisati, niti označiti jednom riječju kao pozitivna ili kao loša. Da bi se razumjela složenost ekonomske situacije u Hrvatskoj, mora se uzeti u obzir više elemenata. Problem je što kad se te dvije institucije sučeljavaju, sučeljavaju se s različitim argumentima. Istina je da je nezaposlenost visoka, to je točno, ali je isto tako istina da neki ekonomski pokazatelji ipak pokazuju izvjesna kretanja naprijed. Prema tome, Vlada uzima one pokazatelje koji pokazuju ta kretanja naprijed, a druga strana uzima ove druge.“

Građani kažu da i bez velikih analiza znaju kako žive:

„Oni tvrde svoje, a mi znamo svoje. Ja radim na tržnici već petnaest godina i zbilja pada standard, stvarno pada.“

„To nije život, to je samo puko preživljavanje.“

„Čovjek si ne može priuštiti nijedan koncert, ne može si priuštiti ni stvari za higijenu; nije stvar u sapunu, ali neki parfemčić ili tako nešto.“

„Jedan dobar parfem košta recimo 300-400 kuna. Kako ćete to izdvojiti od plaće od 2200-2300 kuna? Nema šanse. Daj bože da bude sapuna i vode, kakvi parfemi! Tu nema srednje klase. Srednja klasa je postojala u onoj bivšoj Jugoslaviji, ja se je dobro sjećam. Ovo sad je bijeda, sirotinja i šaka bogatuna.“

„Ljudi se snalaze na razne načine, preko kartica, zaduživanja, kredita…“

„Meni se čini da je sve teže i teže.“

„Taj ,boljitak‘ definitivno ne osjećam. Moguće je da nam se svijetla budućnost otvara širom a da mi o tome pojma nemamo, ali sumnjam.“
XS
SM
MD
LG