Dostupni linkovi

logo-print

Prljave metode neće Crnu Goru dovesti do nezavisnosti


Gost našeg programa je predsjednik crnogorske Asocijacije mladih novinara, Boris Darmanović. Povod je skandalozni dokument Ministarstva inostranih poslova u kojem se analizira medijska scena u Crnoj Gori upućen najvišim državnim zvaničnicima koji je strategija za disciplinovanje medija u godini u kojoj bi se mogao održati i referendum o nezavisnosti. Dokument je izazvao oštre reakcije javnosti. Iz Ministarstva ne žele objaviti ime autora. Ministar Vlahović je ponudio ostavku i cijeli je skandal uzburkao javno mnijenje u Crnoj Gori.

RSE: Kako komentarišete ovaj slučaj? Kakve će imati efekte na ponašanje medija i kakav će biti odnos medija i vlasti?

DARMANOVIĆ: Ovo je jedan od najvećih skandala ove vrste koji je dospio u javnost. Ne mogu da opravdam postupke Ministarstva inostranih poslova, a da ne pričamo o autoru teksta. Mislim da će to dugoročno napraviti određene probleme na medijskoj sceni Crne Gore iako će uticati možda manje nego što sam u početku mislio na kredibilitet medija u Crnoj Gori. Definitivno će doći do manjeg povjerenja u često ponavljane izjave zvaničnika da oni ne žele da se upliću u medijsku politiku, da ne žele da utiču ni na privatne ni na javne medije. Generalno to stvara jednu lošu predreferendumsku atmosferu.

RSE: Podvođenje medija pod punu kontrolu kada su zvaničnicima u Crnoj Gori puna usta demokratije. Da li je ovo diletantski potez iz jednog od najznačajnijih ministarstava, smišljen potez vlasti ili potez u cilju rušenju aktualnog ministra Vlahovića?

DARMANOVIĆ: Opozicija u svakom slučaju želi da sruši i vlast i gospodina Vlahovića. Ovaj dokument je izašao iz ruku jedne od opozicionih stranaka koja je poprilično prosrpski nastrojena i koja po svaku cijenu želi da sruši gospodina Đukanovića i njegovu vlast, kao i gospodina Vlahovića koji se kao ministar inostranih poslova žestoko zalaže za nezavisnu Crnu Goru. To je nešto što je legitiman interes i što su legitimni koraci opozicionih političkih partija. Njihovi interesi se ne poklapaju sa interesima vlasti i oni se bore za svoje. To nije podmetanje već legitimna politička borba. Došlo je do jednog dokumenta koji definitivno jeste skandalozan i proslijedili su ga medijima. Zaista nisam očekivao da će se to desiti u Ministarstvu inostranih poslova. Gospodina Vlahovića poznajem, imali smo kontakte i prije nego što je postao ministar, imali smo kontakte i poslije toga. Uvijek sam ga uzimao za intelektualca i čovjeka koji će na neki potpuno drugačiji način funkcionisati u čitavom sistemu vlasti. Zaista me iznenadilo sve ovo što se desilo. On je ponudio ostavku. Dao je neko objašnjenje. To je dosta vješto i dobro uradio. I dalje smatram da koliko god da je to objašnjenje dosta pažljivo pripremljeno i saopšteno, dosta oprezno iskonstruisano on i dalje nosi veliku odgovornost. Ono što je meni najproblematičnije u čitavoj priči, a na šta mediji nisu dovoljno obratili pažnju, to je da gospodin Vlahović nije napisao to pismo i da gospodin Vlahović ne zna ko ga je napisao i da svi mi ne znamo ko je autor tog teksta. Zbog čega mu je gospodin Vlahović na Ministarstvu inostranih poslova dao toliku važnost i takvu jednu brljotinu proslijedio predsjedniku Skupštine i predsjedniku Vlade? To je ono što me prilično zabrinjava. Zbog čega u takvim prepirkama ne postoji određeno filtriranje? Samim tim što je gospodin Vlahović i Ministarstvo inostranih poslova to proslijedilo najvišim državnim funkcionerima u mojim očima izgleda kao da je on smatrao da je to vrijedno pažnje i da to treba razmatrati. To je najproblematičnija stvar u čitavoj priči.

RSE: U ovom spornom dokumentu MIP-a naznačena je neophodnost odabira novinara po nacionalnoj razini. Tu je i zavirivanje u privatne živote, podjela na podobne i nepodobne, retorika koja podsjeća na rane devedesete i vladavinu Slobodana Miloševića. Šta mislite, da li je ovo bio namjerni potez ili ovo odražava trenutnu situaciju u vlasti Crnoj Gori?

DARMANOVIĆ: Mislim da se to dogodilo namjerno i da tu nije bilo nikakve slučajnosti. Mislim da ipak ljudi zaboravljaju na referendum i da se bore politički zvaničnici sa vladinim zvaničnicima i da i dalje to vide kao glavni cilj. Imam osjećaj da i dalje gledamo borbu za nezavisnost kao borbu za neki bolji i konstruktivniji život. Mislim da bi u vladi i u vladajućim strukturama vjerovatno imali istu priču i da je opozicija na vlasti. Ne radi se o samo jednoj grupi ljudi. I dalje vlast nije spremna da se bori na fer način. I dalje postoji ono objašnjenje da ako imamo prljave oponente da ćemo se prljavo protiv njih boriti. To je nešto što definitivno Crnu Goru neće dovesti do nezavisnosti. Mislim da svaka vlast treba da shvati da pobjedu može odnijeti jedino fer, demokratskom i poštenom borbom. To je ono što Crna Gora ne može da shvati. To je vrlo problematično i vrlo zabrinjavajuće.

RSE: Činjenica je da su u reakcijama na ovaj skandal složni mediji koje možemo dijeliti na zavisne i nezavisne, na servise, na državne, nedržavne. Kako bi ste generalno ocijenili crnogorsku medijsku scenu? Mislite li da ovaj skandal otvara šansu za pranje ruku i onih koji su bili, ili danas jesu, nosioci govora mržnje onih neprofesionalnih koji odrađuju poslove za određene političke opcije?

DARMANOVIĆ: Nisam očekivao da će uspostaviti ovakav front medija sa ovim potezom MIP-a. Izuzetno sam pozitivno iznenađen. Mislim da efekt po medije i neće biti toliko loš koliko se prvih dana činilo. Svi mediji, čak i oni koji su poznati po svom stavu za nezavisnu Crnu Goru, oštro su se usprotivili i žestoko su kritikovali gospodina Vlahovića i MIP, koje je prepoznato kao jedno od ministarstava koje vodi čovjek sa najžešćom željom za nezavisnost. Očigledno je da su poslali vrlo jasnu, bezkompromisnu poruku da se sa medijima niko neće šaliti i neće igrati kao što se igralo devedesetih godina i da su dani takvog postupanja prema medijima gotovi. Onaj ko to uradi će snositi posljedice. Očekivao sam da mediji neće sve to prećutati, ali nisam očekivao ovakav front.

Mislim da mediji u Crnoj Gori zaista jesu značajno napredovali. Mnogi će to možda ilustrovati najnovijom medijskom regulativom i najnovijim medijskim pravilima po kojima je Crna Gora uzeta kao uzor Evropi. Asocijacija mladih novinara je bila jedna od prvih koja je pokrenula proces regulacije i počela da pravi medijske analize i oštro da kritikuje sve medije zbog izvještavanja koje je ili provladino ili proopoziciono ili je za nezavisnost ili je za federaciju, koje je bilo vrlo očigledno 2000. i 2001. godine. Danas, kada pravimo iste analize, vidimo da slika više nije ista, da su to potpuno neki drugačiji mediji, da je to neki potpuno drugačiji način izvještavanja i da su mediji lideri u promociji zdravo-razumskog razmišljanja u Crnoj Gori, da nije sve u referendumu, da nije pitanje nezavisnosti pitanje koje se postavlja samo po sebi i da će se sve riješiti kada nezavisnost dođe. Mediji počinju da se ponašaju kao jedni veoma objektivni reprezentanti aktuelne situacije u Crnoj Gori i zaista su otvoreni za različita mišljenja, za različite stavove, bez obzira da li su oni za nezavisnost ili su za federaciju.

Da li se tu otvara prostor za neka medija koja su promovisala govor mržnje? Mislim da se otvara. I prije ovog slučaja mislim da smo imali taj problem. Neki strani uticaji nekih stranih organizacija pokušavaju da stvore neku atmosferu nacionalnog pomirenja u Crnoj Gori, pokušavaju da izbrišu prošlost nekih ljudi koji su devedesetih godina pisali tekstove koji su sadržavali isključivo govor mržnje. Takvi ljudi pokušavaju da se rehabilituju od strane nekih međunarodnih organizacija koje misle da će na taj način nešto riješiti. I građani i neki naši novinari dosta toga zaboravljaju. Mislim da to ne smije da se desi i da u Crnoj Gori mora da se desi definitivna lustracija, svakako, lustracija novinara. To će biti jako komplikovano. To se može desiti na formalan način, otvaranjem određenih regulativa. Može se desiti i novinarskom samoregulacijom gdje će novinari iz svog organizma izbaciti one koji su godinama sijali mržnju na ovim prostorima. Primijetio sam da neki ljudi koji su bili zagovornici govora mržnje sada pokušavaju da kritikuju gospodina Vlahovića i MIP. Mislim da će se nakon nekog vremena ipak iskristalisati medijska scena na kojoj će naročito mladi novinari preuzeti primat, ne samo u svakodnevnom novinarskom poslu, već i u uređivačkom. Već danas se to događa u nekim medijskim kućama. Vode ih ljudi od 23 do 30 godina. Mislim da su upravo to jedni od najboljih medija u Crnoj Gori. Mislim da će publika koja prati medije sama po sebi iskristalisati scenu i shvatiti da su to dobri mediji i da su to dobri novinari. To je proces koji se ne može desiti preko noći, koji traje, ali koji se definitivno dešava u Crnoj Gori.

RSE: Bili ste član radne grupe za izradu nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Recite mi nešto više o nesuglasicama učesnika izrade nacrta i da li je tačno da je Ministarstvo kulture prepravljalo tekst? Kako je to sada u praksi?

DARMANOVIĆ: Desilo se nešto što niko od nas nije očekivao. Nakon dvije i po godine rada na tom nacrtu zakona koji je dobio saglasnost iz svih međunarodnih organizacija i iz Savjeta Evrope i pošto je proglašen jednim od boljih nacrta zakona ove vrste u regionu, Ministarstvo kulture je uzelo taj tekst, izbacilo ključne segmente iz njega i pokušalo da takav tekst predstavi vladi. Tražilo je od vlade da bude usvojen i procesuiran u Skupštini. To je skandalozno. Uz Ministarstvo kulture u izradi tog zakona učestvovalo je i Ministarstvo pravde i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Nevjerovatna je bila nerazumnost Ministarstva kulture dok je čitav taj proces izmjene osnovnog teksta trajao. Taj tekst smo nezvanično dobili preko svojih izvora i pokušali da u neposrednim kontaktima sa ljudima iz ministarstva odgovornim za ovaj posao dokažemo da su izmjene koje namjeravaju da naprave u suprotnosti sa međunarodnim standardima. Oni nas nisu poslušali. Upozorili smo ih da će to stvoriti velike afere i velike kritike međunarodne zajednice. Oni su htjeli i dalje da procesuiraju taj zakon i predstavili su ga javnosti. Preveli smo ga, poslali ga međunarodnim organizacijama i mislim da se desila jedna velika sramota. Taj zakon je iskritikovan od svake međunarodne organizacije jer nema osnovne elemente i osnovne međunarodne standarde. Nema javnog interesa, što su osnovni elementi zakona. Ne garantuje građanima apsolutan pristup informacijama jer su izuzeci široko definisani. Ipak će se usvojiti dobar Zakon slobodnog pristupa informacijama jer je u saradnji sa međunarodnim organizacijama radna grupa izvršila jedna veliki pritisak na Vladu i na Ministarstvo kulture. Mislim da će nakon komentara koji su već stigli i koji će ovih dana stići iz Savjeta Evrope, Ministarstvo kulture biti primorano da ipak procesuira tekst koji je sastavila mješovita radna grupa. Ta radna grupa je bila sastavljena i od predstavnika nevladinog sektora i od predstavnika iz Vlade. Bilo je dogovoreno zajedničkim sporazumom da tekst koji bude usuglašen tom radnom grupom bude tekst koji će kasnije biti procesuiran u Parlamentu.

RSE: Trenutno ste u Tirani. Kojem skupu prisustvujete?

DARMANOVIĆ: Ovdje radimo kao konsultanti Nacional demokratskog instituta za međunarodne poslove u poslu pripreme domaćih nevladinih organizacija za monitoring medija pred izbore koji će se desiti 10. jula. Radimo upravo ono što smo 2000. godine radili u Crnoj Gori. Uspostavljamo prvi proces monitoringa medija u ovoj zemlji i stvaranja objektivne i detalje analize izvještavanja medija o izbornoj kampanji. Asocijacija mladih novinara je jedna od organizacija koja ovaj posao radi pet godina i jedina u Crnoj Gori ima sopstvenu metodologiju koja je od strane medija prihvaćena kao jedna od najboljih metodologija monitoringa medija u regionu. Zanimljivo je da se mediji u Albaniji suočavaju sa istim problemima sa kojima smo se mi suočavali nekoliko godina u nazad, ali je isto tako zanimljivo da njihovi mediji mnogo brže napreduju, da je mnogo više medija nego u Crnoj Gori, mnogo je veći izbor informacija. Sasvim je očigledno da su mediji u Albaniji mnogo finansijski jači nego mediji u Crnoj Gori. Izbori u Albaniji su izuzetno značajni i procjena kvaliteta izbornog procesa biće veoma značajna za njihov proces pridruživanja Evropskoj uniji. Vlasti i svi politički subjekti ovdje moraju zajedno sa medijima da dokažu da su spremni da prihvate međunarodne standarde. Obučavamo jednu zaista kvalitetnu grupu ljudi koja će raditi monitoring medija, koja će pokušati objektivno da pokaže kakvi su mediji u Albaniji, da li je postojao dovoljan izbor informacija, da li je postojalo izbalansirano izvještavanje izbornog procesa. Kakvi će izvještaji biti i kakvi će biti rezultati znaćemo tek polovinom maja. Siguran sam da će u vrlo kratkom periodu nakon ovakvog monitoringa mediji u Albaniji značajno napredovati i značajno korigovati svoje izvještavanje zbog toga što postoji generalna želja pristupanju Evropskoj uniji i postoji jedna frapantna želja svih da poštuju međunarodni standard. Zanimljivo je koliko su ljudi ovdje spremni da prihvate savjete, da razmjenjuju iskustva, da razmjenjuju znanje, da prihvate druge standarde. Jako je zanimljivo koliko su spremni da sarađuju sa ljudima iz Crne Gore. Bojali smo se da ne bude nekog povezivanja čitave te priče s konfliktom između Srba i Albanaca na Kosovu. Očigledno je da ovdje postoji jedno veliko razdvajanje i da su Albanci spremni na svaku vrstu saradnje sa nama.
XS
SM
MD
LG