Visoki predstavnik međunarodne zajednice, Pedi Ešdaun, poručio je poslanicima Narodne skupštine RS-a, koji danas na posebnoj sjednici raspravljaju o reformi policije, da je odluka na njima - da li će prihvatiti reformu ili ne. “Ukoliko prihvatite reformu, otvoren vam je put u Evropu, ukoliko ne, ići ćete u izolaciju”, poručio je Ešdaun.
Ukoliko Bosna i Hercegovina u narednih nekoliko sedmica ne provede reformu policije u skladu sa tri ključna principa - da budžetske kompetencije treba da budu na državnom nivou, djelovanje policije u funkcionalnim područjima, kako bi se postigao tehnički efikasan rad policije, i otklanjanje političkog uticaja iz operativnog rada policije, ostaćete odsječeni, izolovani i ostavljeni izvan svih tokova, kazao je Ešdaun:
“I ako napravite taj izbor, ovdje u Narodnoj skupštini RS-a, onda ćete se nesumnjivo moći sastajati ovdje koliko god želite da proslavite činjenicu da ste se savršeno oduprijeli promjenama i da ste savršeno sačuvali prošlost u mračnom podrumu, dok ostatak Balkana koristi prednosti članstva i ostavlja Bosnu i Hercegovinu sve više izolovanu.”
Ešdaun je naglasio da reforma policije nije nikakav napad na RS, niti je tajna zavjera pripremljena da bi se ukinuli entiteti, već jedan od uslova iz Studije izvodljivosti koji je postavila Evropska unija pred Bosnu i Hercegovinu.
Ešdaun je poslanike podsjetio da će Evropska unija u maju odlučivati da li će Bosna i Hercegovina otpočeti pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, upravo kako je to Beograd uradio prošle sedmice:
“Ako želite da se pridružite Srbiji i Crnoj Gori na putu ka Evropi, onda morate uraditi ono što su oni uradili, ispuniti uslove koje postavlja Evropa.”
Visoki predstavnik je, također, poručio da postoji prostor za kompromis, ali da će se o ovim pitanjima razgovarati u nedjelju na, kako je rekao, istorijskim pregovorima političkih stranaka sa njim na Vlašiću:
“Postoji mnogo oblasti o kojima se može pregovarati. Dakle, imamo dosta prostora za kompromis.”
Na poslaničko pitanje da li je moguće izvršiti reformu bez promjene Ustava, Ešdaun je kazao:
“Ukoliko ovo možete da uraditi, ja bih bio oduševljen, ali mislim da je to nemoguće.”
Na pitanje da li je moguć model koji je predložila Vlada RS-a o organizaciji policijskih oblasti po enitetima, ambasador Ešdaun je rekao da ovaj model ne zadovoljava evropske standarde.
* * * * *
Dan D za reformu bh. policije je 20. maj, kada je zakazan naredni sastanak konsultativnog radnog tijela BiH i Evropske unije. Reforma daje šansu da ova zemlja dobije preporuku za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Ima li izgleda da vodeće političke partije u BiH do tada usaglase svoje potpuno oprečne stavove?
Ukoliko ne završi proces reforme policije, što je trenutno ključni uslov za ulazak u evropsku porodicu naroda, BiH će ostati jedina zemlja u regionu izvan pregovora o sprazumu koji vodi stabilizaciji i pridruživanju. To naglašava i Emir Hadžikadunić iz Direkcije za evropske integracije BiH:
“BiH zaista ima historijsku šansu da sredinom maja dobije preporuku Evropske komisije za početak pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. I vjerovatno da te pregovore započne krajem ljeta, ili početkom jeseni. Potpisivanjem tog sporazuma, BiH postaje pridruženi član Evropske unije. Ona na neki način hvata priključak s ostalim zemljama regiona u procesu evropskih integracija, prije svega sa Hrvatskom i Makedonijom, koje prednjače u tom procesu. Zatim, otvara mogućnost olakšavanja viznog režima, što je je jedan od velikih problema za naše građane koji često putuju u zemlje članice Evropske unije.”
Izgledi za bolji život mogli bi lako pasti u vodu, ukoliko se reforma policije i dalje bude odlagala:
“Ja bih rekao da to jeste najvažniji zadatak, prije svega zbog njegove složenosti, zbog njegove važnosti. Evropska unija veoma veliku pažnju posvećuje pitanju sigurnosti i pitanjima policijske naravi u svojim zemljama članicama. A tako isto očekuje i od svih onih zemalja koje imaju aspiraciju da jednog dana postanu punopravne članice.”
Postizanje dogovora o reformi policije, Visoki predstavnik je već uporedio s “penjanjem na Mont Everest”. Između ostalog, zbog neslaganja o broju i strukturi policijskih regija, posebno u RS-u.
Stav političara ovog entiteta je da policiju treba organizovati u entitetske granice, što nije evropski kriterij. Takva reforma nam nije potrebna, smatra Tomislav Limov, poslanik u državnom parlamentu:
“Ne smatram unutarnje granice, a to su prije svega granice entiteta, nečim što je neprelazno i smatram vrlo važnim da pravimo, pošto smo mi složena država, multinacionalne regije. Ukoliko budemo polazili od logike da su entiteti države, da oni imaju svoje granice koje su neprelazne - neprelazne, naravno, za policiju, a vrlo porozne za kriminalce - onda će, naravno, vrlo teško biti postići kompromis.”
Ima li naznaka da bi Srpska demokratska stranka mogla korigovati svoje stavove? Uz podsjećanje da u RS-u postoji saglasnost političkih partija o reformi policije, Borislav Bojić, šef SDS-ovog kluba poslanika u Narodnoj skupštini, kaže:
“SDS neće odstupiti kada su u pitanju principi usaglašenog političkog djelovanja, jer je to zaista veoma krupno političko pitanje za sve političke partije u RS-u. Uostalom, glavni problem u svemu tome je promjena Ustava. A svako rješenje koje neće zadovoljiti interese sva tri konstitutivna naroda i oba entiteta, to rješenje za nas zaista ne bi prosto bilo rješenje koje će biti u skladu s Ustavom definisanom pozicijom RS i BiH.”
I u opozicionom Savezu nezavisnih socijaldemokrata nisu zadovoljni predloženim konceptom, što potvrđuje Nebojša Radmanović, predsjednik Izvršnog odbora stranke. O reformi policije on kaže:
“Mislimo da je ona ovakva skoro neizvodljiva, da zadire direktno u suštinu BiH i u ono na što smo još svi osjetljivi, a to je nacionalno pitanje. Nebitno je ko je iz koje sredine u političkoj partiji, ali je bitno da ona nije zamišljena u smislu ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH. Spajati ustavne promjene i reformu policije je prevelik zalogaj za sve nas u BiH. Reforma da, depolitizacija da, u skladu s evropskim principima da, ali bez ustavnih promjena.”
O broju regija nema saglasnosti ni među političkim partijama u Federaciji. Stranka demokratske akcije podržava model od pet regija, a Hrvatska demokratska zajednica od devet pa i više, ističe Mato Franjičević, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije:
“Taj broj treba odrediti već prema kriterijima koji određujuće utječu na dobru suradnju i korespodenciju između policije i građana i na efikasnost same policije. Iz tog aspekta držimo da je broj od 9+1 dobar, ili najmanje loš broj. Svaki manji broj držimo lošim rješenjem.”
Socijaldemokratska partija je za pet regija, uz stav da ipak odlučujuću riječ moraju dati stručnjaci a ne političari. Tomislav Limov:
“Pitanje regija je stvar stručno - političke procjene, a više stručne nego političke, jer je smisao igre u tome da policija može funkcionirati, da te regije ne budu previše velike, iako u našoj maloj državi one objektivno, kako god uzmemo, i ne mogu biti velike. Ali, u svakom slučaju, smatramo da je vrlo važno - i to je evropski standard - da su sudstvo i tužiteljstvo prije svega kompatibilno organizirani kao i policija, drugim riječima - da pokriva istu teritoriju.”
Dan D za reformu bh. policije je 20. maj, kada je zakazan naredni sastanak konsultativnog radnog tijela BiH i Evropske unije. Prije toga, odnosno već u nedjelju Visoki predstavnik okuplja prvake političkih partija, kako bi s njima ponovo razmotrio reformu policijskih snaga. Trodnevni sastanak se održava na planini Vlašić, pa to možda budu dobre pripreme za Mont Everest.
Ukoliko Bosna i Hercegovina u narednih nekoliko sedmica ne provede reformu policije u skladu sa tri ključna principa - da budžetske kompetencije treba da budu na državnom nivou, djelovanje policije u funkcionalnim područjima, kako bi se postigao tehnički efikasan rad policije, i otklanjanje političkog uticaja iz operativnog rada policije, ostaćete odsječeni, izolovani i ostavljeni izvan svih tokova, kazao je Ešdaun:
“I ako napravite taj izbor, ovdje u Narodnoj skupštini RS-a, onda ćete se nesumnjivo moći sastajati ovdje koliko god želite da proslavite činjenicu da ste se savršeno oduprijeli promjenama i da ste savršeno sačuvali prošlost u mračnom podrumu, dok ostatak Balkana koristi prednosti članstva i ostavlja Bosnu i Hercegovinu sve više izolovanu.”
Ešdaun je naglasio da reforma policije nije nikakav napad na RS, niti je tajna zavjera pripremljena da bi se ukinuli entiteti, već jedan od uslova iz Studije izvodljivosti koji je postavila Evropska unija pred Bosnu i Hercegovinu.
Ešdaun je poslanike podsjetio da će Evropska unija u maju odlučivati da li će Bosna i Hercegovina otpočeti pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, upravo kako je to Beograd uradio prošle sedmice:
“Ako želite da se pridružite Srbiji i Crnoj Gori na putu ka Evropi, onda morate uraditi ono što su oni uradili, ispuniti uslove koje postavlja Evropa.”
Visoki predstavnik je, također, poručio da postoji prostor za kompromis, ali da će se o ovim pitanjima razgovarati u nedjelju na, kako je rekao, istorijskim pregovorima političkih stranaka sa njim na Vlašiću:
“Postoji mnogo oblasti o kojima se može pregovarati. Dakle, imamo dosta prostora za kompromis.”
Na poslaničko pitanje da li je moguće izvršiti reformu bez promjene Ustava, Ešdaun je kazao:
“Ukoliko ovo možete da uraditi, ja bih bio oduševljen, ali mislim da je to nemoguće.”
Na pitanje da li je moguć model koji je predložila Vlada RS-a o organizaciji policijskih oblasti po enitetima, ambasador Ešdaun je rekao da ovaj model ne zadovoljava evropske standarde.
* * * * *
Dan D za reformu bh. policije je 20. maj, kada je zakazan naredni sastanak konsultativnog radnog tijela BiH i Evropske unije. Reforma daje šansu da ova zemlja dobije preporuku za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Ima li izgleda da vodeće političke partije u BiH do tada usaglase svoje potpuno oprečne stavove?
Ukoliko ne završi proces reforme policije, što je trenutno ključni uslov za ulazak u evropsku porodicu naroda, BiH će ostati jedina zemlja u regionu izvan pregovora o sprazumu koji vodi stabilizaciji i pridruživanju. To naglašava i Emir Hadžikadunić iz Direkcije za evropske integracije BiH:
“BiH zaista ima historijsku šansu da sredinom maja dobije preporuku Evropske komisije za početak pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. I vjerovatno da te pregovore započne krajem ljeta, ili početkom jeseni. Potpisivanjem tog sporazuma, BiH postaje pridruženi član Evropske unije. Ona na neki način hvata priključak s ostalim zemljama regiona u procesu evropskih integracija, prije svega sa Hrvatskom i Makedonijom, koje prednjače u tom procesu. Zatim, otvara mogućnost olakšavanja viznog režima, što je je jedan od velikih problema za naše građane koji često putuju u zemlje članice Evropske unije.”
Izgledi za bolji život mogli bi lako pasti u vodu, ukoliko se reforma policije i dalje bude odlagala:
“Ja bih rekao da to jeste najvažniji zadatak, prije svega zbog njegove složenosti, zbog njegove važnosti. Evropska unija veoma veliku pažnju posvećuje pitanju sigurnosti i pitanjima policijske naravi u svojim zemljama članicama. A tako isto očekuje i od svih onih zemalja koje imaju aspiraciju da jednog dana postanu punopravne članice.”
Postizanje dogovora o reformi policije, Visoki predstavnik je već uporedio s “penjanjem na Mont Everest”. Između ostalog, zbog neslaganja o broju i strukturi policijskih regija, posebno u RS-u.
Stav političara ovog entiteta je da policiju treba organizovati u entitetske granice, što nije evropski kriterij. Takva reforma nam nije potrebna, smatra Tomislav Limov, poslanik u državnom parlamentu:
“Ne smatram unutarnje granice, a to su prije svega granice entiteta, nečim što je neprelazno i smatram vrlo važnim da pravimo, pošto smo mi složena država, multinacionalne regije. Ukoliko budemo polazili od logike da su entiteti države, da oni imaju svoje granice koje su neprelazne - neprelazne, naravno, za policiju, a vrlo porozne za kriminalce - onda će, naravno, vrlo teško biti postići kompromis.”
Ima li naznaka da bi Srpska demokratska stranka mogla korigovati svoje stavove? Uz podsjećanje da u RS-u postoji saglasnost političkih partija o reformi policije, Borislav Bojić, šef SDS-ovog kluba poslanika u Narodnoj skupštini, kaže:
“SDS neće odstupiti kada su u pitanju principi usaglašenog političkog djelovanja, jer je to zaista veoma krupno političko pitanje za sve političke partije u RS-u. Uostalom, glavni problem u svemu tome je promjena Ustava. A svako rješenje koje neće zadovoljiti interese sva tri konstitutivna naroda i oba entiteta, to rješenje za nas zaista ne bi prosto bilo rješenje koje će biti u skladu s Ustavom definisanom pozicijom RS i BiH.”
I u opozicionom Savezu nezavisnih socijaldemokrata nisu zadovoljni predloženim konceptom, što potvrđuje Nebojša Radmanović, predsjednik Izvršnog odbora stranke. O reformi policije on kaže:
“Mislimo da je ona ovakva skoro neizvodljiva, da zadire direktno u suštinu BiH i u ono na što smo još svi osjetljivi, a to je nacionalno pitanje. Nebitno je ko je iz koje sredine u političkoj partiji, ali je bitno da ona nije zamišljena u smislu ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH. Spajati ustavne promjene i reformu policije je prevelik zalogaj za sve nas u BiH. Reforma da, depolitizacija da, u skladu s evropskim principima da, ali bez ustavnih promjena.”
O broju regija nema saglasnosti ni među političkim partijama u Federaciji. Stranka demokratske akcije podržava model od pet regija, a Hrvatska demokratska zajednica od devet pa i više, ističe Mato Franjičević, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije:
“Taj broj treba odrediti već prema kriterijima koji određujuće utječu na dobru suradnju i korespodenciju između policije i građana i na efikasnost same policije. Iz tog aspekta držimo da je broj od 9+1 dobar, ili najmanje loš broj. Svaki manji broj držimo lošim rješenjem.”
Socijaldemokratska partija je za pet regija, uz stav da ipak odlučujuću riječ moraju dati stručnjaci a ne političari. Tomislav Limov:
“Pitanje regija je stvar stručno - političke procjene, a više stručne nego političke, jer je smisao igre u tome da policija može funkcionirati, da te regije ne budu previše velike, iako u našoj maloj državi one objektivno, kako god uzmemo, i ne mogu biti velike. Ali, u svakom slučaju, smatramo da je vrlo važno - i to je evropski standard - da su sudstvo i tužiteljstvo prije svega kompatibilno organizirani kao i policija, drugim riječima - da pokriva istu teritoriju.”
Dan D za reformu bh. policije je 20. maj, kada je zakazan naredni sastanak konsultativnog radnog tijela BiH i Evropske unije. Prije toga, odnosno već u nedjelju Visoki predstavnik okuplja prvake političkih partija, kako bi s njima ponovo razmotrio reformu policijskih snaga. Trodnevni sastanak se održava na planini Vlašić, pa to možda budu dobre pripreme za Mont Everest.
