Bliski saradnik pape Ivana Pavla II, njemacki kardinal Jozef Racinger (Joseph Ratzinger), izabran je veceras za novog poglavara rimokatolicke crkve. Obracajuci se masi od oko 100 hiljada vjernika, novi papa koji je uzeo ime Benedikt XVI, je kazao:
“Dragi braco i sestre, nakon velikog pape Ivana Pavla II, kardinali su izabrali mene da budem skromni i ponizni sluga u bozjem vinogradu.”
Prvi talas uzbudjenja u masi okupljenoj na trgu Svetog Petra prostrujao je neznatno prije 18 sati, kada se iz Sikstinske kapele pojavio bijeli dim, prvi znak da je konklava od 115 kardinala elektora donijela odluku. Zvonjava zvona desetak minuta kasnije bila je i konacna povrda da je milijardu i 100 miliona katolika dobilo novog duhovnog vodju.
Petnaestak minuta prije 19 sati cileanski kardinal Horhe Arturo Medina Estavez je u skladu sa drevnom tradicijom Vatikana objavio na latinskom:
“Objavljujem sa velikom radoscu svima da imamo novog papu.”
Bivsi nadbiskup Minhena i vodeci teolog u svojoj zemlji, kardinal Jozef Racinger, je na sluzbi u Vatikanu duze od dvije decenije, a od 1981. je na najodgovornijoj funkciji kada se radi o doktrini katolicanstva. Njegov izbor obradovace konzervativnu struju i uznemiriti umjerene. Za svog mandata u Vatikanu, Racinger je disciplinovao liberalne teologe u Latinskoj Americi, osudio homosekusalnost i brak osoba istog pola i vrsio pritisak a svestenike u juznoj Aziji koji nehriscanske vjere smatraju dijelom Bozijeg plana za covjecanstvo. Ostrim ocjenama na racun anglikanaca, luteranaca i protestanata u dokumentu iz 2000. godine Racinger je nastetio ekumenskom dijalogu.
Izbor kardinala Racingera po misljenima nekih eksperata moze biti kraj reformskog pokreta unutar rimokatolicke crkve. Ime Benedikta XVI koje je izabrao izaziva dosta nedoumica. Prethodni papa Benedikt XV vladao je od 1914. do 1922. nastojeci suptilnim metodima da izmijeni ortodoksiju Vatikana nametnutu tokom njegovog prethodnika Pia X.
78. godisnji Racinger je prvi njemacki papa nakon Viktora II koji je vladao u jedanaestom vijeku.
“Dragi braco i sestre, nakon velikog pape Ivana Pavla II, kardinali su izabrali mene da budem skromni i ponizni sluga u bozjem vinogradu.”
Prvi talas uzbudjenja u masi okupljenoj na trgu Svetog Petra prostrujao je neznatno prije 18 sati, kada se iz Sikstinske kapele pojavio bijeli dim, prvi znak da je konklava od 115 kardinala elektora donijela odluku. Zvonjava zvona desetak minuta kasnije bila je i konacna povrda da je milijardu i 100 miliona katolika dobilo novog duhovnog vodju.
Petnaestak minuta prije 19 sati cileanski kardinal Horhe Arturo Medina Estavez je u skladu sa drevnom tradicijom Vatikana objavio na latinskom:
“Objavljujem sa velikom radoscu svima da imamo novog papu.”
Bivsi nadbiskup Minhena i vodeci teolog u svojoj zemlji, kardinal Jozef Racinger, je na sluzbi u Vatikanu duze od dvije decenije, a od 1981. je na najodgovornijoj funkciji kada se radi o doktrini katolicanstva. Njegov izbor obradovace konzervativnu struju i uznemiriti umjerene. Za svog mandata u Vatikanu, Racinger je disciplinovao liberalne teologe u Latinskoj Americi, osudio homosekusalnost i brak osoba istog pola i vrsio pritisak a svestenike u juznoj Aziji koji nehriscanske vjere smatraju dijelom Bozijeg plana za covjecanstvo. Ostrim ocjenama na racun anglikanaca, luteranaca i protestanata u dokumentu iz 2000. godine Racinger je nastetio ekumenskom dijalogu.
Izbor kardinala Racingera po misljenima nekih eksperata moze biti kraj reformskog pokreta unutar rimokatolicke crkve. Ime Benedikta XVI koje je izabrao izaziva dosta nedoumica. Prethodni papa Benedikt XV vladao je od 1914. do 1922. nastojeci suptilnim metodima da izmijeni ortodoksiju Vatikana nametnutu tokom njegovog prethodnika Pia X.
78. godisnji Racinger je prvi njemacki papa nakon Viktora II koji je vladao u jedanaestom vijeku.
