Dostupni linkovi

logo-print

Ambasadori non grata


Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine imenovat će otpravnika poslova diplomatsko-konzularne mreže u Hrvatskoj nakon što se do kraja sedmice u Sarajevo vrati dosadašnji bh. ambasador u Zagrebu, Zlatko Dizdarević. Podsjećamo, hrvatske vlasti nisu dale agreman za novog ambasadora u Hrvatskoj, Branka Kesića. Prema nezvaničnim informacijama, Hrvatska Kesiću zamjera ratnu prošlost, kada je u periodu od 1991. do 1996. bio predsjednik Upravnog odbora za izgradnju Banje Luke, u isto vrijeme kada su se u ovom gradu rušile džamije.

U bh. medijima pojavile su se spekulacije o tome hoće li, nakon što je Hrvatska odbila da da agreman za Branka Kesića, doći do narušavanja odnosa između dvije zemlje. O tome portparol Ministarstva vanjskih poslova BiH, Lepa Babić, kaže:

“Otpravnik poslova će biti adekvatna osoba. Ne vidim zašto bi značio otpravnik poslova narušavanje odnosa. To je jednostvano premoštavanje do imenovanja novog ambasadora i preuzimanje njegove dužnosti.”

Zlatko Dizdarević, koji uskoro napušta ambasadorsku funkciju u Zagrebu, kaže kako je ambasada u okviru redovnih aktivnosti obavještavala Ministarstvo vanjskih poslova o reakcijama u Hrvatskoj nakon imenovanja Branka Kesića za novog ambasadora. Dizdarević za naš radio govori i o tome hoće li doći do stagnacije odnosa između dvije zemlje:

“Stekao sam utisak, na osnovu onoga što je predsjednik Mesić kazao u oproštajnoj posjeti meni pripremljenoj na Pantovčaku, da sa hrvatske strane ne bi trebao biti generiran takav odnos. Predsjednik Mesić je, naprotiv, u svojoj izjavi podvukao izuzetan značaj koji za Hrvatsku ima BiH, pa i za njega lično, i nisam ni u jednom trenutku stekao utisak da sa strane Hrvatske i posebno s njegove strane, koji je osvjedočeni prijatelj BiH i razumije značaj tih odnosa na odličan način, može biti signala i potrebe i želje za zahlađenjem tih odnosa, tim prije što mi svi skupa, htjeli mi to ili ne, ulazimo u jedan potpuno drugačiji, novi koordinantni sistem naših odnosa. Nije to više koordinantni sistem raspada Jugoslavije, nego je to sistem ulaska u Evropu. Mi smo na istom kolosijeku, na istom pravcu. Prema tome, mislim da to više i nije samo naše pitanje, nego, ako zaista iskreno imamo namjeru da idemo prema Evropi onako kako se deklarišemo, onda mislim da ćemo tu morati preuzimati nekakve obaveze i oko bilateralnih odnosa u regionu, koji nisu više samo naša stvar.”

Savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Borislava Paravca, Drago Vuković smatra kako slučaj Branka Kesića ne može ugroziti diplomatske odnose između BiH i Hrvatske:

“Za nas je veoma važno da taj problem prevaziđemo. Već odavno nismo održali ovo Međudržavno vijeće s Hrvatskom i mi ćemo nastojati zaista da ovakvih problema ne bude više. Jako nam je stalo da imamo dobre odnose i sa Hrvtaskom i sa svima, posebno sa susjedima.”

Analitičar Tanja Topić:

“Posljednji događaji, a samim tim i uskraćivanje agremana, što se doista rijetko desi, ukuzuju da ti odnosi da ti odnosi nisu baš blistavi. Postoji jedna struja koja u javnosti ukazuje da je to posljedica na neki načih i bh. diplomatije, pogotovu i onih krugova bliskih ministru vanjskih poslova i jednim dijelom članu Predsjedništva BiH, koji ipak više intenziviraju odnose sa susjednom Srbijom i Crnom Gorom.”

Predsjednik Udruženja Srba iz Hrvatske, trenutno nastanjenih u BiH, Krsta Žarković:

“Moje mišljenje da odnosi između Republike Hrvatske i BiH, prije svega, nisu iskreni nikada ni bili i da se radi o jednom, možda čak mogu reći, i tvrdom odnosu. Završavaju se samo neke osnovne, odnosno patrološke stvari, ono što se tiče kobajagi Evropske zajednice, odnosno Evropske unije. A stvarni odnosi, znači vezano za povratak Srba iz Hrvatske, pitanje izbjeglica ovdje u BiH i u Hrvatsku, niti su definisani, niti su riješeni, niti se rješavaju, već sve završi u nekakvom faktičkom ili nekakvom nedorečenom stanju.”

Slučaj da imenovane diplomate BiH u inostranstvu budu odbijene zbog ratne prošlosti, poput Branka Kesića, nije usamljen. Posljednji aktuelni slučaj je imenovanje ambasadora BiH pri Vijeću Evrope, Dragana Božanića, kojem je bio zabranjen ulazak u Evropsku uniju. Božanić je bio bliski saradnik Radovana Karadžića. Zbog toga se s pravom postavlja pitanje: na osnovu kojih kriterija Ministarstvo vanjskih poslova predlaže kandidate na ambasadorske funkcije? Portparol Ministarstva, Lepa Babić:

“Pravilo Ministarstva kod imenovanja posljednjih ambasadora, odnosno sugestija ovog ministarstva je bila da se imenuje što više profesionalnih diplomata. Mislim, zaista prvi put otkada je ovo ministarstvo došlo se do toga da se forsiraju profesionalne diplomate. Naravno, određeni broj ambasodara mora biti iz drugih krugova i zajedno sa tim predloženim diplomatama iz ovog ministarstva je bio i gospodin Kesić.”

Lepa Babić ne zna ko će Zlatka Dizdarevića zamijeniti. Podsjećamo kako je za naš radio sekretar Ministarstva, Adnan Hadžikapetanović, početkom sedmice izjavio da će to biti Milan Križanović, koji je sljedeći rangirani diplomata i koji je u bh. ambasadi u Zagrebu do sada bio ministar savjetnik.
XS
SM
MD
LG