Dostupni linkovi

logo-print

Dan najobespravljenije manjine


Danas je Svjetski dan Roma. Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Europi, po nekim procjenama ima ih i do 12 milijuna, ali su istovremeno i najobespravljenija manjina.

U Hrvatskoj, primjerice, samo osam posto Roma stalno ili privremeno radi. U romskom naselju Capraške poljane, pokraj Siska, u kojem živi stotinu obitelji sa šest stotina članova, radi samo dvadesetak ljudi, kaže nam predsjednik Vijeća nacionalne manjine grada Siska, Božo Nikolić:

''Danas se teško zapošljavaju svi građani Republike Hrvatske, ne samo Romi. Romima je mnogo teže naći posao jer nisu dovoljno obrazovani.''

I oni Romi koji rade, rade na slabo plaćenim poslovima zato što su pretežno neobrazovani. Tek ih osam posto ima obrazovanje veće od osnovne škole. I tu počinje začarani romski krug: bez obrazovanja nema posla, bez posla nema normalnog života, normalnog stanovanja i zdravstvene zaštite - što su veliki romski problemi. A uz sve probleme nađe se i diskriminacije, kaže bivši potpredsjednik Vlade, Ante Simonić, koji se u tom svojstvu bavio romskim problemima:

''Prekrasna mala romska curica je završila školu i postala frizer. Tražila je posao. Preko telefona sve je bilo dobro, ali kada se pojavila pred poslodavcem, nije je htio uzeti. To je gruba diskriminacija, ali je ona dio nas. S tim se susrećemo svaki dan i pitanje je što učiniti. Radi se o predrasudama i jednom cijelom kulturološkom kontekstu kog treba mijenjati.''

Ante Simonić je bio i među inicijatorima nacionalnog promgrama za Rome. Uz taj program, Hrvatska je, zajedno s još osam drugih tranzicijskih zemalja, odnedavno u projektu Desetljeće uključivanja Roma. Je li ima opipljivih rezultata tih programa, pitali smo saborskog zastupnika, Nikolu Maka:

''To je jedan proces. S obzirom da se do prije četiri godine nije razmišljalo o problemu Roma na sistemski način, a problemi su ogromni, bitno je da raščistimo stavove na početku tog puta rješavanja. Uz aktivno uključivanje samih Roma, sigurno će biti rezultata.''

Nikola Mak je saborski zastupnik dvanaest nacionalnih manjina, između kojih je i romska. Romski čelnici kažu da bi oni imali pravo na svog samostalnog zastupnika kad bi se svi Romi tako i izjasnili. Po popisu stanovništva manje ih je od deset tisuća, a stvarni broj je mnogo veći, kaže Nazif Memedi, predsjednik Mreže romskih udruga:

''Prema procjenama nevladinih romskih udruga, Roma je oko 60 tisuća u Republici Hrvatskoj, ali se nisu svi izjasnili kao Romi. Neki Romi koji su došli sa Kosova, iz Makedonije, ili Bosne i Hercegovine nisu se izjasnili kao Romi. Tako su uvećali broj drugim nacionalnim manjinama, a naš broj smanjili.''

Jedan, sad već manji, broj Roma nema pravo glasa, jer nemaju hrvatsko državljanstvo. Ipak, kad su Romi u Hrvatskoj u pitanju stvari se kreću na bolje. Njihovi problemi su izvučeni ispod tepiha, a nekih problema više i nema, barem u Sisku, kaže Božo Nikolić:

''Ranije, kada bi zbog neke krađe Roma odvela policija u stanicu policije, tamo bi ga maltretirala i tukla koliko bi htjela. Već tri godine imamo vrlo dobru suradnju sa policijom, imali smo sastanke i dogovore. Danas, kada privedu Roma, ispituju ga po zakonu i Ustavu, više ga ne tuku, niti maltretiraju.''

* * * * *

Romska zajednica na Kosovu zivi u najtezim uslovima u Evropi, kaze za nas program Paul Polanski, direktor Fondacije za raseljene Rome na Kosovu. On takav zakljucak zasniva imajuci u vidu polozaj Roma u nekim od kampova za raseljene Rome u severnom delu Kosova.

Na medjunarodni dan Roma, Polanski kaze da je tretman koji Romi imaju u kampu u Zitkovcu, na severu Kosova, primer nehumanog tretiranja pripadnika ove zajednice.

“Za Rome u kampu u Zitkovcu nema posla, nema humanitarne pomoci i raseljeni u kampu umiru. Ja jos nisam video ovakve uslove zivota u poslednjih pet godina”, kaze Polanski.

On je kritikovao zvanicnike za nipodastavajuci odnos prema ovakvom polozaju Roma na severu Kosova.

“Ovdasnji zvanicnici imaju ignorantski i netolerantan stav u odnosu na polozaj Roma na Kosovu”, istice Polanski, izrazavajuci ubedjenje da su uslovi u kojima zivi ova zajednica najtezi u Evropi.

“Do sada imamo 27 mrtvih raseljenika u kampu u Zitkovcu. Zivot im je u opasnost i u drugom kampovima UNHCR u Mitrovici”, istice Polanski.
Smrt raseljenih Roma je posledica teskih uslova zivota u kampovima.

Imajuci u vidu tako teske uslove zivota i opasnosti po zivot raseljenih, on zahteva da se donese odluka o zatvaranju ovih kampova u roku od 24 sata.

Polozaj Roma je prema njemu jos vise otezan nakon proslogodisnjih martovskih nemira, posto su tadasnji nemiri povecali broj raseljenih.

Polanski smatra da kampovi treba da budu istorijska proslost za Kosovo i da se zvanicnici trebaju hitno angazovati da se ovi ljudi integrisu u kosovsko drustvo.

Inace, na severu Kosova u dva kampa u izuzetno teskim uslovima zivi petsto Roma.
XS
SM
MD
LG