Dostupni linkovi

Sahrana Ivana Pavla II u petak


Sahrana Pape Ivana Pavla II bice odrzana u petak 8. aprila, saopstili su vatikanski zvanicnici nakon sastanka kolegija kardinala koji su se danas okupili u Vatikanu na dogovoru o nacinu papine sahrane i ceremoniji lomljena njegovog prstena. Saopsteno je da ce tijelo preminulog pape od danas do cetvrka biti javno izlozeno u bazilici Svetog Petra kako bi vjernici mogli da odaju poslednju postu poglavaru Rimokatoliccke crkve.

Gradonacelnik Rima Volter Veltroni je izjavio kako se povodom papine sahrane ocekuje okupljanje oko dva miliona ljudi.

Danasnji sastanak rimokatolickih kardinala iz cijelog svijeta u Bolonjskoj dvorani vatikanske apostolske palace bio je prvi sastanak te vrste od smrti pape Ivana Pavla II kojim istovremeno zapocinju i pripreme za izbor novog pape. Visoki velikodostojnici katolicke crkve polozili su zakletvu da ce “cuvati apsolutnu tajnu o svemu sto se direktno ili indirektno tice glasanja o imenovanju novog crkvenog poglavara.

U skladu sa pravilima, kardinalska kongregacija se okuplja 15 do 20 dana nakon smrti pape na sastanaku za izbor novog poglavara. To znaci da bi novi papa mogao biti izabran 17., najkasnije 22 aprila.

Pravilima o izboru papinog nasljednika je, takodje, predvidjeno da na glasanju mogu ucestvovati samo kardinali mladi od 80 godina. U vrijeme odlucivanjea o izboru pape kardinali svakog jutra i svakog popodneva glasaju po dva puta na anonimnim rukom ispisanim glasackim listicima. Taj postupak traje sve dok se dvije trecine kardinala ne slozi o izboru.

Svi neuspjesni glasacki listici u medjuvremenu se spaljuju s dodatkom hemijske supstance koja omogucava da dim bude crne boje – sto je znak da papa nije izabran. Spaljivanjem cistih galsackih listica, kojima je izbor pape izglasan, pokazuje bijeli dim i tako oznacava njegov izbor. Nakon izbora pape predstavnik kardinala koji su ucestvovali u glasanju izlazi na vatikanski balkon i obavjestava pristutne tradicionalnom recenicom: “Habemus papam - dobili smo papu”.

* * * * *

Paralelno sa pripremama za sahranu pape Ivana Pavla II u katolickim teoloskim krgovima su zapoceli intenzivni razgovori o izboru njegovog nasljednika i onome sto bi trebalo da ucini. U analizama ucinaka Ivana Pavla II se navodi kako je on bio snazna licnost, ali da su nakon njegove smrti ostala nerijesena neka pitanja vazna za buduci polozaj crkve u savremenom svijetu.


Jedno od nerijesenih pitanja koje je ostalo iza pape Ivana Pavla II je, pored ostalog, da li bi katolicka crkva trebala ostati kao do sada suprotstavljena mnogim uticajima modernog zivota ili priznati potrebu promjena. To pitanje ostavilo je vidljivu podjelu izmedju razvijenih zapadnih zemalja i zemalja u razvoju u Africi i Latinskoj Americi.

Njemacki teolog Wolfgang Klausnitzer kaze kako ce se novi papa suociti sa potpuno razlicitim pritiscima od onih koji su karakterizirali vrijeme poglavara katolicke crkve koji je izabran prije 26 godina.

“U poredjenju sa 1978. godinom, kada je za papu izabran Ivan Pavle II, doslo je do drugacijih politickih konstelacija. Promijenjeni su odnosi i suprotnosti izmedju Istoka i Zapada, ali su danas prisutne konfrontacije druge vrste, kao sto je podjela na siromasne i bogate po liniji sjever-jug, te odnos sa drugim svjetskim religijama koje postaju dominantan faktor, kao sto je naprimjer islam, kaze Klausnitzer.

U poslednjih skoro 30 godina teza djelovanja crkve pomjerena je iz Evrope i Sjeverne Amerike prema svijetu u razvoju, objasnjava ovaj teolog. On istice kako oko 48 otsto katolika zivi danas u Latinskoj Americi sto je, kao posljedica demografskog rasta, savim novi trend. Zato je sve izrazeniji glas da novi papa bude iz tog dijela svijeta. S tim u vezi je i primjetna naglasena zastupljenost kardinala iz Latinske Amerike i Afrike na listi mogucih nasljednika Ivana Pavla II.

Cinjenica je, medjutim, da regioni sa zemljama u razvoju nastoje biti jos konzervativniji u njihovim pogledima od katolika u Evropi i Sjevernoj Americi, koji su nedvosmisleno odbacivali papinu politiku protiv kontracepcije i pobacaja.

Analiticari ocjenjuju da bi zbog pomenutih pojava vec ionako polarizirana katolicka crkva mogla upasti u jos vece razlike izmedju ta dva trenda ukoliko novi papa ne bude nasao neko pomirljivo rjesenje za vodjenje crkve u skladu sa izazovima savremenog svijeta.

Njemacki teolog Wofgang Klausnitzer s tim u vezi istice kako su svi dosadasnje pape u sustini bili figure koje predstavljaju jedinstvo, dok su u stvarnosti prelazili preko sustinskih razlika. On zakljucuje da papa moze imati vise uticaja u crkvi kao istaknuti pojedinac nego kao birokrata s polozajem u Rimu.
XS
SM
MD
LG