Dostupni linkovi

logo-print

Oni ili mi?


Nedovoljna saradnja sa Haškim tribunalom jedan je od glavnih uzroka zbog kojih do sada Bosna i Hercegovina nije primljena u NATO program Partnerstvo za mir, te pristupila potpisivanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Vlasti RS-a, koje su do sada karakterisane od predstavnika međunarodne zajednice kao glavna kočnica, sa ciljem intenziviranja saradnje sa Haškim tribunalom pokrenule su juče kampanju pod nazivom „Oni li mi“. Slogan kampanje je „Oni do Haga ili mi dovraga”.

Predstavnik Biroa za informisanje u Vladi RS-a, Zlatko Jurić:

“Postavljanjem bilborda i emitovanjem videospota u programima, juče je počela kampanja ”Oni ili mi”. Cilj kampanje koje su pokrenule vlasti RS-a je informisanje javnosti o neophodnosti izvršavanja međunarodnih obaveza RS-a, među kojima je i saradnja sa Haškim tribunalom kao jedan od osnovnih preduslova za evropske integarcije. Kampanja “Oni ili mi” će trajati mjesec dana, a tokom ovog perioda, pored emitovanja spotova, biće postavljeni bilbordi na prostoru cijele BiH, a najvećim dijelom na prostoru RS-a.”

Direktor Sekretarijata za odnose sa Haškim tribunalom, Jovan Spaić:

“Cilj kampanje je informisanje javnosti o neophodnosti izvršavanja međunarodnih obaveza RS-a u saradnji sa Haškim tribunalom, i to posebno kroz institut dobrovoljne predaje ili hapšenja lica optuženih od strane Haškog tribunala, odnosno Tužilaštva Haškog tribunala. Sredstva za finansiranje ove kampanje jednim dijelom obezbijedila je Vlada RS-a, a u preostalom dijelu će biti korištena sredstva od donacija.”

Predsjednik RS-a, Dragan Čavić, pozdravio je početak kampanje ističući da je ona potrebna i da je u skladu sa političkim stavovima u RS-u:

“Ta medijska kampanja, ustvari, definiše ono što je i sadržaj Rezolucije o saradnji sa Hagom usvojene u Narodnoj skupštini. Jasno je da smo mi institucionalno i nacionalno stvarno u takvom položaju - ili oni ili mi. Kad kažem ovo ’mi’, mislim na RS. Kad kažem ’oni’, mislim na one koji se nalaze na optužnicama i zbog kojih trpimo godinama nevjerovatan politički pritisak, institucionalan pritisak. I stalno je upravo to razlog za institucionalno krunjenje RS-a. Mislim da se to mora prekinuti i apsolutno podražavam kampanju, iako sam svjestan da ima onih koji tu kampanju neće shvatiti baš dobronamjerno.”

Prema istraživanjima javnog mnijenja, još uvijek veliki broj građana RS-a smatra da saradnja sa Hagom nije patriotski čin. Srđan Puhalo, iz Agencije Partner, o jednom ovakvom istraživanju, urađenom sredinom februra, kaže:

“44,6 posto građana RS-a smatra da je patriotizam kada se ljudi koji se nalaze na optužnicama predaju domaćim vlastima, dok 39,8 posto taj čin ne vidi kao patriotski. U svakom slučaju, vidimo da imamo jednu jasnu polarizaciju onih koji su za predaju i onih koji su protiv predaje.”

Građani, koji su godinama slušali priče političara da je Haški tribunal politički sud koji sudi samo Srbima, nisu u stanju da prate nagle zaokrete svojih lidera, što je potvrdila i naša anketa na ulicama Banje Luke:

“Što će? Ne treba niko ići. Ne treba. Što će čovjek ići tamo koji je branio svoj narod?”

“Trebaju, da se konačno riješimo i njih.”

“Moje mišljenje je da nijedan Srbin ne treba tamo ići - i gotovo. Ali trebaju one druge slati - i gotovo. Ništa više.”

“Ne bih o tome govorila. Ne bih. Meni je malo sve to bilo tužno jutros kad sam slušala.”

“Pa, eto, šta ću da mislim? Nije u redu. To nije u redu. Naše ljude - heroje sad predati našem neprijatelju neka sudi. Izdajstvo. To je to.”

Politički analitičar Tanja Topić:

“Mislim da je ova kampanja koju je preeduzela Vlada RS-a s jedne strane pokušaj i da se međunarodnoj zajednici pokaže ta spremnost RS-a na saradnju sa Haškim tribunalom na ispunjavanju uslova koji su neophodni.”

Entitetsko ministarstvo unutrašnjih poslova svojim aktivnostima od decembra 2004. godine do danas je, uz saradnju sa nadležnim službama Republike Srbije, omogućilo transfer u Haški tribunal četiri lica sa javnih optužnica: Save Todovića, Drage Nikolića, Gojka Jankovića i Vinka Pandurevića, te Miće Stanišića - lica sa tajne optužnice. Sva ova lica dobrovoljno su se predala, a svoj dobrovoljni odlazak u Hag, prvog aprila, najavio je i bivši general Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, Ljubomir Borovčanin.

Pitanje prijema BiH u evroatlantske integracije ponovo će se razmatrati sredinom maja.
I dok međunarodna zajenica pozdravlja posljednje poteze vlasti RS-a, sasvim je izvjesno je da dok u Hagu ne budu i sva lica sa javnih optužnica, ova saradnja će se ocjenjivati nedovoljnom. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:

“Međunarodna zajednica će pažljivo pratiti da bi se vidjelo da li se ovaj proces koji su započele vlasti u RS-u nastavlja i ubrzava. To znači da preostali pojedinci optuženi za ratne zločine, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića, moraju biti prebačeni u Hag bez odlaganja.”
XS
SM
MD
LG