Deset zemalja koje su pred nepunih godinu dana ušle u Europsku uniju, dobile su za trinaest godina iz pretpristupnih fondova Unije gotovo 19 milijardi eura. Najviše Poljska, a najmanje Slovenija. Hrvatska može povući do 245 milijuna eura, ovisno o tome koliko i kakve projekte prijavi, objašnjava voditeljica Odjela za europske integracije u zagrebačkom Institutu za međunarodne odnose Višnja Samardžija:
“O tome koliko budemo spremni, koliko se budemo dobro pripremali, ovisi i mogućnost korištenja fondova, koji i u zemljama dosadašnjim kandidatkinjama nisu bili visoki. Pokazuje se da je recimo stupanj iskorištenosti bio, naravno ovisno o programima, oko pedesetak posto. Hrvatska je u situaciji da može i učiti na iskustvima drugih zemalja i da se može bolje pripremat za projekte.”
Hrvatsko pravo na povlačenje sredstava nije vezano uz početak pregovora o članstvu, već uz status kandidata, kaže državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i Europskih integracija Marija Pejčinović Burić:
“Korištenje ovih 245 milijuna eura nije ni na koji način vezano za početak pregovora, već ide svojim tijekom. Vlada je krajem prošle godine usvojila akcijski program priprema za korištenje tehničke pomoći.”
PHARE program odnosi se na izgradnju institucija, gospodarsku i društvenu koheziju. Od 80 milijuna eura za ovu godinu, četvrtinu će pojesti sufinanciranje briselskih i transgraničnih programa, ali 60 milijuna bit će ipak razdijeljeno domaćim aplikantima, kaže državna tajnica. Sredinom travnja znat će se tko su službeni kandidati za Europski novac, a u “gužvi pred golom” su i državna ministarstva:
“Za razliku od ranijih godina, dakle u KARS-u, kada smo imali prilično problema da dobijemo projekte koji su kvalitetno napravljeni da se kvalificiraju za novce koji su Hrvatskoj bili na raspolaganju, ove godine smo imali dva i pol puta više projekata u odnosu na novce koji su na raspolaganju. To će sigurno značiti da neki od projekata neće moći ući, jer su neke institucije, recimo kao Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova, pripremile više projekata, a neki od projekata pojedinačno su vrjedniji od 10 milijuna eura.”
Program ISPA za zaštitu okoliša u ovoj će godini omogućiti 25 milijuna eura sredstava, a u sljedećoj 35 milijuna:
“Za razdoblje 2005-2006. godina dolaze u obzir samo oni projekti koji već imaju jedan dio odrađen, što obično znači pripremljenu studiju o izvodljivosti, u pripremi studiju o utjecaju na okoliš i tako dalje, dakle samo projekti koji već imaju određenu razinu zrelosti i idu.”
Na programu SAPARD za poljoprivredu, teškom 25 milijuna eura, također se počelo raditi, iako se sredstva iz tog fonda mogu povlačiti tek u sljedećoj godini.
“O tome koliko budemo spremni, koliko se budemo dobro pripremali, ovisi i mogućnost korištenja fondova, koji i u zemljama dosadašnjim kandidatkinjama nisu bili visoki. Pokazuje se da je recimo stupanj iskorištenosti bio, naravno ovisno o programima, oko pedesetak posto. Hrvatska je u situaciji da može i učiti na iskustvima drugih zemalja i da se može bolje pripremat za projekte.”
Hrvatsko pravo na povlačenje sredstava nije vezano uz početak pregovora o članstvu, već uz status kandidata, kaže državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i Europskih integracija Marija Pejčinović Burić:
“Korištenje ovih 245 milijuna eura nije ni na koji način vezano za početak pregovora, već ide svojim tijekom. Vlada je krajem prošle godine usvojila akcijski program priprema za korištenje tehničke pomoći.”
PHARE program odnosi se na izgradnju institucija, gospodarsku i društvenu koheziju. Od 80 milijuna eura za ovu godinu, četvrtinu će pojesti sufinanciranje briselskih i transgraničnih programa, ali 60 milijuna bit će ipak razdijeljeno domaćim aplikantima, kaže državna tajnica. Sredinom travnja znat će se tko su službeni kandidati za Europski novac, a u “gužvi pred golom” su i državna ministarstva:
“Za razliku od ranijih godina, dakle u KARS-u, kada smo imali prilično problema da dobijemo projekte koji su kvalitetno napravljeni da se kvalificiraju za novce koji su Hrvatskoj bili na raspolaganju, ove godine smo imali dva i pol puta više projekata u odnosu na novce koji su na raspolaganju. To će sigurno značiti da neki od projekata neće moći ući, jer su neke institucije, recimo kao Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova, pripremile više projekata, a neki od projekata pojedinačno su vrjedniji od 10 milijuna eura.”
Program ISPA za zaštitu okoliša u ovoj će godini omogućiti 25 milijuna eura sredstava, a u sljedećoj 35 milijuna:
“Za razdoblje 2005-2006. godina dolaze u obzir samo oni projekti koji već imaju jedan dio odrađen, što obično znači pripremljenu studiju o izvodljivosti, u pripremi studiju o utjecaju na okoliš i tako dalje, dakle samo projekti koji već imaju određenu razinu zrelosti i idu.”
Na programu SAPARD za poljoprivredu, teškom 25 milijuna eura, također se počelo raditi, iako se sredstva iz tog fonda mogu povlačiti tek u sljedećoj godini.
