Dostupni linkovi

logo-print

Kako osloboditi protok robe na Drini?


U BiH ne smatraju riješenim problem ugovora o slobodnoj trgovini sa Srbijom i Crnom Gorom kad su u pitanju poljoprivredni proizvodi. U razgovorima s entitetskim vladama, poput posljednjeg beogradskog susreta delegacija srbijanske vlade i Federacije BiH, nikakakav dogovor nije mogao biti postignut, smatraju u institucijama države BiH.

Vijeće ministara BiH, naime, jedino je nadležno za primjenu ili bilo kakve izmjene ugovora o slobodnoj trgovini, a nikako entitetske vlade.
Predsjedavajući Vijeća ministara, Adnan Terzić:

“Vijeće ministara je i došlo u ovu poziciju, između ostaloga, i što su entitetske vlade u posljednjih godinu dana jasno rekle proljoprivrednim proizvođačima, i premijeri i ministri poljoprivrede: ’Ugovori o slobodnoj trgovini su nama napravili problem, smanjili nama budžete, idite u Vijeće ministara da otkaže ugovore o slobodnoj trgovini’.”

Poljoprivrednici u BiH smatraju dobrom namjerom najavu srbijanskog predsjednika, Borisa Tadića, da se preispita problem izvoza subvencioniranih proizvoda iz Srbije u BiH. Predsjednik udruženja poljoprivrednika, Ranko Bakić, međutim naglašava kako to ne znači da Vijeće ministara BiH treba odustati od nedavno donesenih privremenih mjera, kojima se uvode carine na neke proizvode iz Srbije i Crne Gore:

“Rješenje je da te carine ostanu par narednih godina, dok mi ne podignemo nivo naše konkurentnosti u ravan tih zemalja. Ovo nije trenutak da se slobodno trguje, jer ovo je jednostavno jednosmjerna ulica, u kojoj oni bolje prolaze. Kad pogledate samo da je pokrivenost uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda sa Republikom Srbijom 14,65 odsto, onda se zna u kojoj je poziciji bh. strana. Znači, skoro za svakih 10 eura njihovog izvoza, mi izvozimo oko 1,1 euro.”

Bakić podsjeća da privremene zaštitne mjere koje je Vijeće ministara uvelo od ovog mjeseca na neke proizvode iz Srbije i Crne Gore, ali i Hrvatske, na snazi mogu biti najviše sedam mjeseci:

“Uvedene su na meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječne prerađevine sa Republikom Hrvatskom. A sa Srbijom i Crnom Gorom uvedene su carine onoliko koliko su oni samoinicijativno uveli izvoznih poticaja za svoje poljoprivredene proizvode, a znamo da je to preko nekih 80 raznih poljoprivrednih i prehrambenih roba, i da je to što su uradili uvođenjem izvoznih subvencija protivno ugovoru o slobodnoj trgovini.”

Do isteka privremenih zaštitnih mjera koje je Vijeće ministara BiH uvelo, međudržavne komisije pokušat će da riješe problem uvođenja carina sa bh. strane i nedozvoljenog izvoza subvencioniranih roba iz dvije susjedne države. Bh. premijer je najavio da je za 11. april zakazan sa Srbijom i Crnom Gorom sastanak eksperata koji bi trebali naći način za uravnoteženiju robnu razmjenu.

Sa Hrvatskom se očekuje sličan dogovor.

* * * * *

Odluka Bosne i Hercegovine da ukine sprovođenje Ugovora o slobodnoj trgovini za stotinak poljoprivrednih proizvoda sa nelagodom je prihvaćena u Beogradu. Otuda i razlog što zvaničnici i privrednici Srbije, veće članice državne zajednice koja je kao veliki proizvođač mnogo zainteresovanija za slobodan protok roba preko Drine, gotovo iz dana u dan iniciraju oživljavanje suspendovanog ugovora.


Miroljub Labus, potpredsednik Vlade Srbije u čijoj nadležnosti su ekonomska pitanja, ubeđen je da razlog za odluka zvaničnog Sarajeva počiva na pritisku poljoprivrednog lobija u Bosni i Hercegovine koji želi da zadrži privilegovanu poziciju.

“Mi smo to imali pre tri godine takođe u Srbiji kada smo 2002. godine zaključili ugovor o slobodnoj trgovini ali ja sam taj pritisak izdržao. I mi smo tog momenta ukinuli sve carine za uvoz robe iz Bosne i Hercegovine a na drugoj strani ostavili smo period od tri godine, da se bosanskohercegovačka strana prilagodi tome. Sada je došao trenutak, oni očigledno imaju tu nekih problema u prilagođavanju i mi smo razgovarali sa gospodinom Hadžipašićem. Ja sam prosto prijateljski mu rekao hajte da to sredimo, to je mala stvar u odnosu na dobit i političku i trgovinsku koju imamo od stvaranja zone slobodne trgovine i dobio sam obećanje da će komisija da se sastane jer do sada nije bilo reči o tom sastanku, da će se sastati u aprilu mesecu i da vidimo na tom tehničkom nivou da li stvari možemo da rešimo. I rekao samo još nešto, hajde da se ponašamo ozbiljno, nemojte sad vi i mi ne možemo da rešimo problem i onda dođe veliki tata iz Brisela pa onda rešava probem, hajde mi sami da rešavamo.”

Miroljub Labus ističe da je protiv suspenzije sporazuma bila Republika Srpska koja ima izražen deficit u trgovini poljoprivrednim proizvodima sa Srbijom dok federacija Bosne i Hercegovine ima blagi suficit. On komentariše razloge koje zvanično Sarajevo iznosi u prilog odluke za koju se veruje da može ugroziti prošlogodišnji inpozantni spoljnotrgovinski bilans vredan 800 miliona evra.

“Prvo je bilo reči da ne može zbog nedostatka fitosanitarne kontrole pa smo to rešili, onda je bilo reči da je to zbog Crne Gore koja je uvela taksu od 30 posto na izvoz žitarica kod njih, ona je to u međuvremeno ukinula. Sada je pitanja nekih podsticaja za izvoz, sve zemlje imaju podsticaj za izvoz, i oni su bili u vreme kada smo mi zaključili ugovor.”

Delegacija Federacije Bosne i Hercegovine predvođena premijerom Ahmetom Hadžipašićem, u kojoj se uz gotovo sve ministre ovog entiteta nalazilo i 50 privrednika, izuzetno srdačno je dočekano u Beogradu. Sasvim razumljivo kada se zna da je Bosna i Hercegovina vrlo važan ekonomski partner Srbije koja je uz to jedan od retkih sa kojim ona ima izražen spoljnotrgovinski suficit. Vicepremijera Labusa pitali smo koje mogu biti razmere štete ukoliko bi suspenzija sporazuma o slobodnoj trgovini ostala na snazi.

“Ne znam kolika je eventualna šteta, znači oni su od 5 do 20 odsto uveli carinu dodatnu na 90 proizvoda. Naš izvoz poljoprivrednih proizvoda prošle godine bio je negde oko 200 miliona dolara. Ja pretpostavljam da će biti nešto niži ove godine ako ostanu te mere i da neki od proizvođača neće izaći, recimo pivo. Nekoliko proizvoda smo jako zainteresovani odnosno to je izvoz naš pivo, pšenica, konditorski proizvodi, prerađevine od mesa. To skupa čini oko 100 miliona dolara našeg izvoza. Ali s druge strane i u njihovom je interesu, 17 posto njihovog ukupnog izvoza ide na teritoriju Srbije. A s naše strane mi učestvujemo u njihovom uvozu samo sa sedam posto. I ja njih razumem, oni imaju deficit u trgovini i ja znam da se neprijatno osećam u razgovorima sa drugim trgovinskim partnerima kad mi imamo deficit, ali je interes svih zemalja ovde da se napravi jedno veliko tržište. Bez toga neće biti privrednog razvoja.”
XS
SM
MD
LG