Dostupni linkovi

logo-print

Problem ratnih zločina držati stalno otvorenim


Polazeći od pretpostavke da je dokumetnovanje ratnih zbivanja, a posebno ratnih zločina i teških povreda humanitarnog prava na prostoru bivše Jugoslavije tokom prethodne decenije bitna pretpostavka mira u regionu, nekoliko nevladnih organizacija iz Sarajeva, Zagreba i Beograda, razradile su zajedničku strategiju suočavanja sa nedavnom prošlošću. Tako su beogradski Fond za humanitarno pravo, sarajevski Istraživačko-dokumentarni centar i zagrebački Centar za suočavanje sa prošlošću nedavno potpisali Protokol o regionalnoj saradnji, ovih dana se došlo i do prvih rezultata. Direktor Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić:

“Naš osnovni cilj je da pokušamo udruženi sa dokumentacijom, informacijama i spremnošću da pomognemo da se u regionu dođe do istine o tome šta se događalo u prošlosti. Osnovna naša aktivnost, delatnost na kojoj će se zasnivati svi ostali programi i aktivnosti je kompatibilna baza podataka o ratnim zločinima u oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji.”

Među mehanizmima koje će sprovesti ove nevladine organzacije spadaju i timovi za praćenje suđenja za ratne zločine koji se odvijaju pred sudovima bivše Jugoslavije, uz istovremeno davanje podrške svedocima koji su učestvovali u tim procesima. U tom smislu predsednica Dokumente Vesna Teršelić smatra da bi prioritet njihovog rada trebalo biti utvrđivanje činjenica o ratnim zbivanjima.

“Vjerujemo da samo dokumentiranjem činjenica možemo napravit korak od prijepora o činjenicama prema interpretacijama o tome što se desilo. Dokumenta će osim prikupljanja podataka o ratnim zbivanjima radit i na praćenju suđenja jer smo uvjereni da su pravična i nerpistrana suđenja nešto što je tek mogućnost i da je vrlo važno stvarati ozračje u kojem će pravična i nepristrasna suđenja biti mogućna i u Srbiji i Crnoj Gori i u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini. I da je to opet odgovornost cjelog niza institucija, pojedinaca i pojedinki.”

Ove nevladine organizacije pobrinuće se narednih godina da dođu do preciznog spiska nestalih i nastradalih, s obzirom na učestale manipulacije sa brojem žrtava. Predsednik Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača predviđa da će pitanje ratnih zločina biti još dugo otvoreno.

“Čini nam se da su svim ovim zemljama u regionu potrebne institucije koji će se kroz jedan dugi vremenski period baviti problemom, dakle na jednoj strani naravno ratnog zločina koji je obilježio jedno vrijeme, ali isto tako očuvanjem historijskog i svakog drugog pamćenja i držanjem problema ratnog zločina stalno otvorenim, jer za to postoji hiljadu i jedan razlog – od pokušaja historijskog gravizionizma i povampirenja ustaštva i četništva na ovim prostorima, pa do svega onoga što su falsifikati historijskih činjenica nedvosmisleno utvrđenih.”

Stoga ovaj regionalni projekat nevladinih organizacija, prema rečima predsednice Dokumente Vesne Teršelić, stavlja u svom radu težište na odnos sa javnošću.

“Još uvjek postoji velika nelagoda i kada treba preuzeti odgovornost za sasvim određene zločine, prije svega nelagoda od strane osumnjičenih i počinitelja, a zapravo i nelagoda oko preuzimanja političke odgovornosti i svih drugih vidova institucionalne odgovornosti, jer zločini koji su počinjeni nisu počinjeni samo od ruke neorganiziranih pojedinaca, nego su iza njih stajale ideologije i vojne jedinice.”
XS
SM
MD
LG