Odluka Visokog predstavnika, Pedija Ešdauna, da nametanjem zakona privremeno zabrani raspolaganje državnom imovinom ponukana je nedavnom odlukom federalnog parlamenta, pojašnjavaju u Uredu Visokog predstavnika.
Ovaj parlament, naime, na zadnjoj je sjednici donio odluku kojom odobrava izdavanje ili prodaju vojnih objekata na području Federacije. Portparol Ureda Visokog predstavnika Sanela Tunović:
“Kao dio sporazuma iz oktobra prošle godine, Vijeće ministara se obavezalo da će s entitetskim vlastima dogovoriti zamrzavanje prodaje državne imovine, ali to nikad nije učinjeno. U pismu upućenom članovima Predsjedništva BiH, u kojem ih informira o ovoj odluci, Visoki predstavnik je naveo da je bilo neophodno da djeluje u cilju zaštite državne imovine. I kako je poručio Visoki predstavnik, namjera ove odluke nije da odluči o raspolaganju imovinom države, već da ostavi mogućnost bh. vlastima da donesu te odluke.”
Iz Ureda Visokog predstavnika podsjećaju da je uskoro planirano formiranje komisije za državnu imovinu, koja bi trebala sistemski riješiti pitanje ove imovine. Ukoliko se sve rasproda prije nego komisija bude formirana, njen će rad biti besmislen, naglašavaju u Ešdaunovom uredu.
Državni premijer, Adnan Terzić, i federalni, Ahmet Hadžipašić, podsjetili su, međutim, Ešdauna kako je od kraja rata u BiH do danas već privatizovano mnogo vojne imovine u RS-u i na teritorijama koje je kontrolisalo Hrvatsko vijeće obrane. U Federaciji, stoga, na sve odgovaraju pitanjem: zašto Ešdaunova odluka nije donesena ranije? I zašto se, ako je već donesena, ne primjenjuje retroaktivno?
Zastupnik u državnom Parlamentu iz Federacije BiH, Seada Palavrić:
“Očekujem da Visoki predstavnik dopuni svoju odluku zbog toga što se gledalo godinama kako se prodaje imovina i na području RS-a i Federacije. Prema tome, subjekti koji su raspolagali državnom imovinom - da tu imovinu vrate, da ponište pravne poslove kojima su je otuđili iz fonda imovine države BiH i omoguće da se ona uknjiži u vlasništvo države BiH, a tek onda da država donosi odluke o njenoj raspodjeli, isto kao što je uradila u slučaju prodaje zemljišta dijela kasarne za izgradnju američke ambasade.”
Prema sporazumu o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije, cjelokupno vlasništvo nekadašnje JNA trebalo je pripasti državi. Stoga, sve koji su do sada neovlašteno rasprodavali državnu imovinu treba sankcionisati, naglašava član Ustavno-pravne komisije državnog doma naroda, Tomislav Limov:
“Tu, prije svega, mislim na onu imovinu koja je sa bivšeg saveznog sekretarijata za narodnu obranu i bivše JNA po prirodi stvari trebala i pripada državi BiH. Sada BiH ima svoje ministarstvo obrane na državnoj razini i postoji sasvim normalna logika da sve ono što je bilo imovina JNA pređe u vlasništvo oružanih snaga BiH. Nažalost, praksa je bila takva da su oni koji su kreirali podjelu BiH uzeli sebi za pravo da, recimo, dužnosnici sa razine općine, županije ili kantona, ili sa razine entiteta rasprodaju tu imovinu. Ja osobno mislim da treba izvršiti cjeloviti popis kompletne imovine i zakonski regulirati odnos države spram tom imovinom.”
Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Nikola Špirić, podsjeća da na nivou BiH još nije usvojen zakon o tome šta je državna imovina i kako je koristiti:
“Sve dotle dok nema raspoloženja političkih opcija koje čine većinu, dotle moramo, nažalost - ili nasreću, računati na odluke Visokog predstavnika. Mislim da ta odluka želi da spriječi kriminalce da prodaju ogromnu imovinu koja je pripadala bivšoj JNA i otuda ćete sad imati snažne zahtjeve za očuvanjem ove ili one institucije koja upravo treba da se napaja tim prodajnim kapitalom. I zato mi jesmo za reformu koja će raskrinkati sve. Sasvim nam je svejedno ko će u kojoj oblasti ukrasti i koliko, hoćemo da se procesi vode transparentno. I ne bi bilo dobro da ta odluka bude trajna, nego da se donesu zakoni koji će tu oblast regulisati kao i sve ostale oblasti.”
Jedino što je do sada zvanično prodato kao državna imovina u BiH je dio bivše glavne sarajevske kasarne “Maršal Tito”. Nedavno je državni parlament, naime, odobrio prodaju polovine zemljišta ove kasarne za gradnju kompleksa američke ambasade. Popisa državne imovine u BiH također nema, tako da se ne zna šta je prodato, a šta je preostalo od, prevashodno, vojne imovine koja je, prema procjenama državnog tima za sukcesiju, vrijedila sedam milijardi američkih dolara.
Ovaj parlament, naime, na zadnjoj je sjednici donio odluku kojom odobrava izdavanje ili prodaju vojnih objekata na području Federacije. Portparol Ureda Visokog predstavnika Sanela Tunović:
“Kao dio sporazuma iz oktobra prošle godine, Vijeće ministara se obavezalo da će s entitetskim vlastima dogovoriti zamrzavanje prodaje državne imovine, ali to nikad nije učinjeno. U pismu upućenom članovima Predsjedništva BiH, u kojem ih informira o ovoj odluci, Visoki predstavnik je naveo da je bilo neophodno da djeluje u cilju zaštite državne imovine. I kako je poručio Visoki predstavnik, namjera ove odluke nije da odluči o raspolaganju imovinom države, već da ostavi mogućnost bh. vlastima da donesu te odluke.”
Iz Ureda Visokog predstavnika podsjećaju da je uskoro planirano formiranje komisije za državnu imovinu, koja bi trebala sistemski riješiti pitanje ove imovine. Ukoliko se sve rasproda prije nego komisija bude formirana, njen će rad biti besmislen, naglašavaju u Ešdaunovom uredu.
Državni premijer, Adnan Terzić, i federalni, Ahmet Hadžipašić, podsjetili su, međutim, Ešdauna kako je od kraja rata u BiH do danas već privatizovano mnogo vojne imovine u RS-u i na teritorijama koje je kontrolisalo Hrvatsko vijeće obrane. U Federaciji, stoga, na sve odgovaraju pitanjem: zašto Ešdaunova odluka nije donesena ranije? I zašto se, ako je već donesena, ne primjenjuje retroaktivno?
Zastupnik u državnom Parlamentu iz Federacije BiH, Seada Palavrić:
“Očekujem da Visoki predstavnik dopuni svoju odluku zbog toga što se gledalo godinama kako se prodaje imovina i na području RS-a i Federacije. Prema tome, subjekti koji su raspolagali državnom imovinom - da tu imovinu vrate, da ponište pravne poslove kojima su je otuđili iz fonda imovine države BiH i omoguće da se ona uknjiži u vlasništvo države BiH, a tek onda da država donosi odluke o njenoj raspodjeli, isto kao što je uradila u slučaju prodaje zemljišta dijela kasarne za izgradnju američke ambasade.”
Prema sporazumu o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije, cjelokupno vlasništvo nekadašnje JNA trebalo je pripasti državi. Stoga, sve koji su do sada neovlašteno rasprodavali državnu imovinu treba sankcionisati, naglašava član Ustavno-pravne komisije državnog doma naroda, Tomislav Limov:
“Tu, prije svega, mislim na onu imovinu koja je sa bivšeg saveznog sekretarijata za narodnu obranu i bivše JNA po prirodi stvari trebala i pripada državi BiH. Sada BiH ima svoje ministarstvo obrane na državnoj razini i postoji sasvim normalna logika da sve ono što je bilo imovina JNA pređe u vlasništvo oružanih snaga BiH. Nažalost, praksa je bila takva da su oni koji su kreirali podjelu BiH uzeli sebi za pravo da, recimo, dužnosnici sa razine općine, županije ili kantona, ili sa razine entiteta rasprodaju tu imovinu. Ja osobno mislim da treba izvršiti cjeloviti popis kompletne imovine i zakonski regulirati odnos države spram tom imovinom.”
Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Nikola Špirić, podsjeća da na nivou BiH još nije usvojen zakon o tome šta je državna imovina i kako je koristiti:
“Sve dotle dok nema raspoloženja političkih opcija koje čine većinu, dotle moramo, nažalost - ili nasreću, računati na odluke Visokog predstavnika. Mislim da ta odluka želi da spriječi kriminalce da prodaju ogromnu imovinu koja je pripadala bivšoj JNA i otuda ćete sad imati snažne zahtjeve za očuvanjem ove ili one institucije koja upravo treba da se napaja tim prodajnim kapitalom. I zato mi jesmo za reformu koja će raskrinkati sve. Sasvim nam je svejedno ko će u kojoj oblasti ukrasti i koliko, hoćemo da se procesi vode transparentno. I ne bi bilo dobro da ta odluka bude trajna, nego da se donesu zakoni koji će tu oblast regulisati kao i sve ostale oblasti.”
Jedino što je do sada zvanično prodato kao državna imovina u BiH je dio bivše glavne sarajevske kasarne “Maršal Tito”. Nedavno je državni parlament, naime, odobrio prodaju polovine zemljišta ove kasarne za gradnju kompleksa američke ambasade. Popisa državne imovine u BiH također nema, tako da se ne zna šta je prodato, a šta je preostalo od, prevashodno, vojne imovine koja je, prema procjenama državnog tima za sukcesiju, vrijedila sedam milijardi američkih dolara.
