Dostupni linkovi

logo-print

Sudstvo i zdravstvo najkorumpiraniji u Hrvatskoj


Građani se s više povjerenja obraćaju nevladinim organizacijama, nego državnim institucijama, upozorio je čelnik hrvatskog odvjetka nevladine udruge Transparency International, posvećene borbi protiv korupcije, Zorislav Antun Petrović. Danas je predstavljeno prvih šest mjeseci rada njihovog Antikorupcijskog savjetovališta, kamo se građani obraćaju
kada misle da im je zbog korupcije ugroženo neko od njihovih prava:

„Od ukupnog broja pritužbi, najviše se odnosi na sudstvo, znači 40 posto, a zatim slijedi zdravstvo sa 15 posto. To je otprilike na razini koju smo imali i sa našom besplatnom telefonskom linijom.“

Po podacima Transparency International, nakon pritužbi građana, riješi se oko 30 posto slučajeva. Petrović je komentirao i učestale sumnje zbog dodjele javnih radova osobama koje su u rodbinskim vezama s političarima, što se spominjalo u slučajevima izgradnje auto cesta, zatim u najnovijem slučaju izgradnje skijališta na zagrebačkoj gori i slično. Naime, kada priče o tome dospiju novine, jedina reakcija političara je kako se radi o medijskom linču. Kako odgovoriti na takve reakcije:

„To se može vrlo jednostavno spriječiti. Neka se samo pokažu svi podaci o troškovima za gradnju i tu se onda sve daljnje diskusije vrlo jednostavno presijeku. Ponavljam još jedanput, onaj tko plaća, sigurno ima pravo znati kud njegov novac ide.“

Predstavljeno je i najnovije Globalno izvješće o korupciji za 2005. godinu, posvećeno u prvom redu korupciji u obnovi. U izvješću, za koje je uvod napisao Francis Fukuyama, upozorava se da će, ukoliko se ne poduzmu hitne mjere, Irak postati najveći korupcijski skandal u povijesti. U izvješću su spomenute i Hrvatska i Srbija i Crna Gora, ali kako ono pokriva razdoblje od sredine 2003. do sredina 2004. godine, u Transparency International Hrvatske danas ih nisu posebno komentirali, s obrazloženjem da su podaci zastarjeli.

Podsjetimo, prema posljednjim ljestvicama nekorumpiranosti za prošlu godinu, Hrvatska je na 67. mjestu, zajedno sa Peruom, Poljskom i Šri Lankom. Među 146 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Slovenija je bila na visokom 31. mjestu, Bosna i Hercegovina na 82., a Srbija i Crna Gora na 97. mjestu, zajedno s Makedonijom.
XS
SM
MD
LG