Dostupni linkovi

logo-print

I dalje dileme oko Čovićeve ostavke


Nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv aktuelnog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, u bh. javnosti pojavile su se spekulacije o Čovićevoj mogućoj ostavci. Prvi se ovim povodom oglasio Ured Visokog predstavnika u BiH. Portparol ove međunarodne institucije, Vedran Peršić, prošle sedmice je izjavio kako se od osoba koje su na izvršnim funkcijama, sa bitnim uticajem na povjerenje građana i ugled BiH u inostranstvu, očekuje da odstupe ukoliko su osumnjičeni za krivična djela. “Samo tako oni mogu sačuvati povjerenje u instituciju, a uporedo se pripremati za odbranu pred sudom. U svijetlu ovog navedenog, doktor Čović će, bez ikakve sumnje, željeti razmotriti šta da učini u najboljem interesu BiH i onih koje predstavlja”, rekao je portparol OHR-a u Sarajevu, Vedran Peršić.

U Čovićevoj matičnoj stranci, Hrvatskoj demokratskoj zajednici, kažu kako nema nikakvih elemenata zbog kojih bi Dragan Čović trebao da podnese ostavku. Na novinarsko pitanje hoće li se stranka baviti tim pitanjem i ko bi mogao biti mogući Čovićev nasljednik u kolektivnom šefu države, član Predsjedništva HDZ-a Davor Čordaš je rekao:

“Sve ovo što se u zadnje vrijeme događa oko člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, uglavnom i mi u stranci, a i osobno dr. Čović sazna prvo iz medija, pa tek onda dobije službeno. Mislimo da je to potpuno jedan pogrešan način djelovanja ljudi koji upravljaju trenutno Bosnom i Hercegovinom, a to je međunarodna zajednica u liku Visokog predstavnika, gospodina Pedija Ešdauna, i one svite sve oko njega i drugih organizacija.”

Ukoliko Dragan Čović podnese ostavku i ukoliko je prihvati politička partija koja ga je i predložila na mjesto člana državnog predsjedništva, zakonom je predviđeno da se na ovo mjesto kandiduje poslanik iz Zastupničkog doma državnog parlamenta iz reda hrvatskog naroda. Eventualno, novog bh. člana državnog predsjedništva birali bi poslanici isključivo sa područja Federacije BiH, a sve stranke imaju pravo da predlože svog kandidata.

Jedan od pretendenata na ovu funkciju je i poslanik Hrvatske demokratske zajednice Vinko Zorić. Za naš radio Zorić kaže kako uopšte ne razmišlja o kandidaturi sve dok stranka ne bude imala svoje mišljenje o tome:

“Mislim da ja nisam zreo za tu funkciju, a sve ostalo je na stranci. A ako se bude o mom imenu raspravljalo u stranci, onda ću ja dobro razmisliti o tome.”

Na naš upit zašto misli da nije zreo za funkciju člana Predsjedništva, Zorić odgovara:

“Pa, evo, ja sam, recimo, bio predsjednik općine, zastupnik na svim razinama, ovo mi je drugi mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH i da sam bio zreo, vjerojatno bi me stranka kandidirala za člana Predsjedništva.”

Mogući kandidat iz reda hrvatskog naroda na mjesto člana kolektivnog šefa države je i Jozo Križanović, poslanik Socijaldemokratske partije. On sam kaže kako lično ne bi prihvatio kandidaturu, jer je prije četiri godine na isti način obnašao funkciju u Predsjedništvu, nakon što je tadašnji član iz reda hrvatskog naroda, Ante Jelavić, smijenjen:

“Mislim da objektivno, u ovakvoj političkoj raspodjeli, odnosno u odnosu snaga u Parlamentu, to i praktički ne bih mogao ostvariti, s obzirom da će doći sigurno do koalicije između političkih stranaka koje čine parlamentarnu većinu u Parlamentu BiH, tako da ni sa te praktične strane ne bih imao neke velike šanse.”

Ukoliko dođe do ostavke Dragana Čovića, novom kandidatu Hrvatske demokratske zajednice u državnom parlamentu prilikom glasanja bit će potrebna i podrška koalicionih stranaka, prvenstveno Stranke demokratske akcije. Ova stranka, kaže njen visoki dužnosnik Elmir Jahić, još uvijek nije zauzela stav o ovom pitanju. Na naše pitanje znači li to da bi SDA mogla u tom slučaju podržati, ukoliko do toga dođe, i kandidata Socijaldemokratske partije, Jahić odgovara:

“Ja ne bih prejudicirao stvari. Sigurno je da je SDA ozbiljna politička partija i da mi i budućnost u BiH, odnosno određene projekte koje smo započeli s određenim političkim partijama želimo u dogledno vrijeme nastaviti.”

Dobri poznavaoci prilika u zemlji smatraju kako će, ukoliko dođe do Čovićeve ostavke, najviše šansi za mjesto u državnom predsjedništvu imati Martin Raguž, koji trenutno obnaša funkciju zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Raguž je u proteklih deset godina uglavnom bio na vodećim funkcijama u zemlji. Obnašao je funkciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, potom ministra za izbjeglice BiH, a bio je i predsjedavajući državnog parlamenta.
XS
SM
MD
LG