Dostupni linkovi

logo-print

Pustiti Tribunal da radi svoj posao


Rijetki su momenti u istoriji kada sudbina tolikog broja nacija ovisi o medjunarodnom sudu. A upravo to je slučaj danas sa Balkanom, gdje Haški tribunal stoji na razmedju izmedju njihove prošlosti i budućnosti, piše IHT.

Način na koji će Kosovo odreagirati na predaju premijera Ramusha Haradinaja uvjetovaće i startnu poziciju prilikom razgovora o budućnosti Kosova.

Početak procesa prijema Hrvatske u Evropsku uniju ovisi sada od toga može li Zagreb dokazati da je učinio sve što je bilo moguće da bi general Ante Gotovina stigao u Hag. Ministri vanjskih poslova 25 članica Evropske unije sastaće se 16.marta kako bi odlučili je li Hrvatska potpuno saradjivala sa Tribunalom, što je preduvjet za ulazak u Evropu. Glavna tužiteljica Carla del Ponte već se izjasnila da je zvanični Zagreb pao na ispitu.

Istovremeno, u Beogradu se srbijanska vlada, bez dobre volje ponovno počela baviti Tribunalom. Premijer Vojislav Koštunica preferirao je politiku nestvaranja pritiska na optužene za ratni zločin. Čini se ipak da posljednji pritisci koji uglavnom dolaze iz SAD, pomalo mijenjaju njegov odnos. Najveći test za Beograd svakako je Ratko Mladić. Ukoliko Srbija drastično ne promjeni svoj stav o saradnji sa Hagom , nije vjerojatno ni da će uskoro biti poduzet ikakav korak na ka evropskom putu. Tribunal naravno pozorno promatra i BiH, držeći je u zraku , na pola puta izmedju njene prošlosti i evropske odnosno NATO budućnosti

Zabrinjavajuće je medjutim to što su mnogi u regionu već pomalo umorni od medjunarodnog Tribunala. Njihovi argumenti kreću se od neefikasnosti pritisaka do zahtjeva da se medju uvjete medjunarodne zajednice više ne uvrštava saradnja sa Sudom za ratne zločine. Pristati na to medjutim bila bi greška, piše IHT. Sud u Hagu nije samo pravna institucija, to je ujedno i vaspitno- pedagoška mjera za sve balkanske učesnike i lekcija iz zaštite manjinskog stanovništva. Tu školu još će dugo morati pohadjati sva tri gronta na Balkanu.

List navodi i primjere po kojima 55 posto Hrvata još uvijek misli da Sanaderova vlada treba odbiti Gotovinino izručenje. S druge strane Dunava, u Srbiji, ministar pravde Zoran Stojković uporno optuženog generala vojske bosanskih Srba, Ratka Mladića, časti epitetima poput " uvaženi, moralan, patriot". Nije dakle iznenadjujuće da zaštita manjina u regionu nije zadovoljavajuća. Hrvatska nije učinila sve da bi se povratnici Srbi integrirali u društvo, Beograd je potpuno pao na integraciji albanske manjine u Srbiji. Iako ima malih napredaka, na Kosovu je zaštita Srba nezadovoljavajuća. Bosna je i dalje etnički podijeljena zemlja, a Sarajevo je– nekad bastion multietničnosti , danas voljeno i priznato uglavnom kod Bošnjaka

Medjunarodni sud za ratne zločine nije ustanovljen da bi ugnjetavao balkanske narode, niti da bi im otežavao put ka Evropi, nego zato da bi bili kažnjeni svi oni su odlučili iznova prakticirati genocid i koji su mislili da su masovna silovanja prihvatljiva u Evropi nakon Drugog svjetskog rata

I na kraju podjednak stupanj provjere mora važiti za cijeli spekrat, ne samo pitanja, nego i aktera. Ukoliko se od Zagreba i Beograda zahtijeva da predaju svoje zločince, onda to isto mora učiniti i Priština. Ako se Hrvatsku satjera u ćošak, onda ni Beograd, ni priština ni sarajevo ne mogu očekivati da će biti poštedjeni. Povlačenje medjunarodnih normi sa Balkana može samo otežati njihov prijem u medjunarodnu zajednicu, zaključuje u svom textu IHT.
XS
SM
MD
LG