Dostupni linkovi

U Sarajevu otvoren “mini Hag”


Ovo je veoma važan trenutak u historiji Bosne i Hercegovine kao suverene države, riječi su Visokog predstavnika, Pedija Ešdauna, kazane u dvorištu Pritvorske jedinice Suda BiH. Vladavina zakona je prioritet broj jedan svake zemlje i uspostavljanje vladavine prava odlučit će uspjeh ili neuspjeh svega što se radi u BiH:

“Ako vladavina prava zaživi u BiH, BiH će uspjeti. U protivnom, ova zemlja će se sučiti sa neuspjehom. Važnost današnjih događanja ogleda su u omjeru u kojem pokazuju da međunarodna zajednica i bh. vlasti priznaju ovaj princip i da su spremni da ga primijene. Otvaranjem ove zgrade, obilježavamo velik korak naprijed u izgradnji praktičnih kapaciteta BiH, koji će joj omogućiti provođenje pravde, što je neophodno da bi BiH ostvarila svoju punu suverenost.”

Ambasador Ešdaun se posebno zahvalio vlastima Holandije i Sjedinjenih Država, te škotskoj zatvorskoj službi za njihov doprinos u izgradnji najmodernije pritvorske jedinice u BiH.

Ministar pravde BiH, Slobodan Kovač, kazao je da procesuiranje ratnih zločina ranije nije bilo moguće bez postojanja institucionalnog i pravnog okvira:

“Tek nakon usvajanja seta zakona, te prihvatanja međunarodnog sporazuma o uspostavi Ureda registrara stvorene su sve pretpostavke za procesuiranje ratnih zločina. To je i najbolja preporuka BiH da izvršava preduzete obaveze na putu pridruživanja Evropskoj uniji.”

Predsjednica Suda BiH, Medžida Kreso, naglasila je da pred sudijama i tužiocima Vijeća za ratne zločine Suda BiH i Posebnog odjela Tužilaštva BiH za ratne zločine stoji veliki i važan posao za budućnost BiH:

“Danas inaugiriramo stalne bh. institucije koje će služiti građanima ove zemlje godinama i decenijama, koliko god to bude potrebno i sve dok počinioci ratnih zločina ne dobiju zasluženu kaznu za svoja nedjela.”

Glavni tužilac Tužilaštva BiH, Marinko Jurčević, ukazao je na povjerenje koje međunarodna zajednice ima u pravosudne institucije BiH kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina:

“Ustupanje konkretnih predmeta u kojima je Tribunal kompletirao ili djelomično proveo istrage, naredni je korak u procesu za koji smo mi u potpunosti spremni. U Odjelu za ratne zločine mi ćemo imati pet tužiteljskih timova koji će pokrivati cijelu teritoriju BiH, djelujući po regionalnom principu.”

Predsjednik Haškog tribunala, Teodor Meron, ocijenio je da
je neophodno da Vijeće za ratne zločine mora imati stalnu političku podršku Vlade i naroda BiH, te političku i finansijsku podršku međunarodne zajednice:

“Moramo raditi na tome da se osigura da između naših suđenja i onih koji budu vođeni na sudovima bivše Jugoslaviji ne nastane vakuum, koji bi mogli iskoristiti bilo koji od glavnih optuženih za ratne zločine. Dozvolite mi da kažem sada jasno i glasno: Tribunal neće zatvoriti svoja vrata prije nego budemo imali procese protiv Karadžića, Mladića i Gotovine.”

I na kraju, glavna tužiteljica Haškog tribunala, Karla del Ponte, istakla je da su nedavne rasprave o prenosu predmeta na domaće sudove otkrile brojne probleme:

“Često čujemo nepotrebne i nepoštene pokušaje koji se stalno koriste da bi se napravila razlika između branitelja i agresora, između “nas i njih”. Moja poruka je: branitelj neće biti u povlašćenom položaju ako je ubio ili naredio ubijanje nevinih civila, koji su svi jednaki pred sudom. Žrtve se moraju zadovoljiti koliko god je to moguće, budući da ih je na stotine hiljada, i njihova patnja mora nam biti na prvom mjestu.”

* * * * *

Pravne institucije BiH su sposobne da se suoče sa problemima suđenja za ratne zločine, opšta je ocjena domaćih pravnih eksperata.



Predstavnici nevladinih organizacija i pravnici koji se bave istraživanjem ratnih zločina na području Bosne i Hercegovine, jedinstveni su u ocjeni kako je osnivanje Odjela za ratne zločine pri Sudu BiH, historijski događaj za Bosnu i Hercegovinu. Ubijeđeni su kako bh. pravosuđe može odgovoriti zadatku i procesuirati sve slučajeve koje mu Haški tribunal proslijedi u narednom periodu. Predmeti koji će biti proslijeđeni Bosni i Hercegovini, tvrde, pokazuju potvrdu reformisanja pravnih institucija u zemlji, koje su sposobne da se suoče sa problemima suđenja za ratne zločine.

Naučni savjetnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Bećir Macić, na naše pitanje o postojanju sumnji u javnosti da nacionalni sudovi na području bivše Jugoslavije ne mogu odgovoriti zahtjevima koje pred njih postavlja Haški tribunal, odgovara:

“Ako budemo čekali da se stvore svi uslovi za to, trebat će dosta vremena. Po mom mišljenju, sa procesima treba početi, a kroz njihovo odvijanje, naš kadar, uz pomoć inostranog, osposobljavat će se za procesuiranje ratnih zločina. S obzirom na delikatnost ovoga posla, uvjeren sam da sudije BiH, bez obzira na kojem nivou – znači, državnom, entitetskom, kantonalnom - mogu, ja bih čak rekao i moraju s obzirom šta javnost od njih očekuje, ove zadatke realizovati profesionalno i nepristrasno. U početku treba očekivati određene teškoće, ali je sigurno da će se one prevazilaziti kako se sudski procesi budu odvijali. Tu, prije svega, mislim na zaštitu svjedoka.”

Predsjednik Državne komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima, Mirsad Tokača:

“Ja vjerujem da je bosansko društvo u ovom času, pa čak možda i nešto ranije, spremno i zrelo da se suoči sa tako teškom i bolnom prošlošću kakva je bila naša nedavna, ratna prošlost, iz jednostavnog razloga što je Tribunal napravio jedan veliki, krupni korak, neophodan nama ovdje, u BiH, da se suočimo sa problemom. Dakle, imamo jedno iskustvo, imamo jednu međunarodnu pravnu tradiciju koju je utemeljio Tribunal i mislim da sudije koji su danas prisustvovali, neki od njih su danas potpisali i zakletvu, će moći odgovoriti tim zahtjevima. Naravno, ne radi se samo o sudijama, radi se i o tužicima koji trebaju kvalitetno da pripreme slučajeve, da bismo mi imali argumentovane procese pred Vijećem za ratne zločine protiv onih za koje se sumnja da su počinili teška kršenja međunarodnih normi u oblasti humanitarnog prava.”

Advokat Krstan Simić kaže kako je današnjom ceremonijom otvaranja Odjela za ratne zločine pri Sudu BiH, Bosna i Hercegovina dobila instituciju, neophodnu u procesu uspostave trajnog mira na ovim prostorima:

“Svjestan sam ja problema koje pravosuđe BiH i njenih entiteta ima i da će biti određenih poteškoća. Ali to ne znači da se ne treba suočiti s tim problemom. Ono što želim poručiti tužiocima i sudijama: neka imaju samo jednu vodilju, a to je zakon. I samo zakon. I vrlo brzo će i građani BiH podržati te instituicije, afirmisati ih sami. Uporedite to s Haškim tribunalom, od negacije, od satanizacije, danas svi opštuženi se bore da ostanu u Haškom tribunalu, jer se boje pravosuđa BiH. Ja očekujem da oni koji dođu u BiH i budu suđeni pred Sudom BiH jednog dana kažu: Dobro je što se sudi na teritoriji moje zemlje, po mom pravnom sistemu, u koji ja mogu vjerovati, jer je pošten, zakonit i ima samo jedan cilj - pravdu.”

Sagovornici Radija Slobodna Evropa kažu da bh. pravosuđe nije ništa slabije osposobljeno i spremno od pravosuđa bilo koje države nastale raspadom bivše Jugoslavije, jer se u BiH stvara bolja klima kada je riječ o ratnim zločinima, nego što je to na području Hrvatske i Srbije i Crne Gore.
Prema njihovom mišljenju, kapacitet Haškog tribunala je oko 100 pravosnažnih presuda, što je neznatan broj, ukoliko se uzme u obzir činjenica da oko 10 hiljada zločina još uvijek nije procesuirano. Najbolje rješenje, smatraju, je da se svim osumnjičenim za ratne zločine, bez obzira na nacionalnu pripadnost, sudi tamo gdje su i žrtve, odnosno u Bosni i Hercegovini.
XS
SM
MD
LG