Grupa za promjene je optužila crnogorskog premijera Mila Đukanovića i ministre finansija i ekonomije Igora Lukšića i Darka Uskokovića da su svojim izjavama doveli u zabludu akcionare i investitore u vezi cijene akcija “Telekom”-a što bi, prema ocjeni ove nevladine organizacije, trebalo da rezultira obustavom trgovanja tim hatijama od vrijednosti i pokretanjem prekršajnih, možda i krivičnih procedura protiv aktera grubog ugrožavanja integriteta tržišta kapitala i finansijskog tržišta. Nebojša Medojević, izvršni direktor Grupe za promjene, kaže da svako objavljivanje informacija koje bi moglo imati uticaj na cijene akcija predstavljaju dovoljan razlog da Komisija za hartije od vrijednosti susprenduje trgovanje tim hartijama i pokrene prekršajne prijave protiv pojedinih visokih državnih funkcionera:
“Tu se prije svega misli na ministra Uskokovića koji je prije šest mjeseci rekao da Vlada prodaje svojih 51,12% akcija i da u transakciji neće ni na koji način tretirati male akcionare. Predsjednik Vlade i ministar finansija prije nekoliko dana su rekli sasvim suprotno, da će Vlada dati trideset centi premije za svakog akcionara koji proda akciju “Matav”-u za 2,2 eura i tako napravili čitav niz prekršaja”.
Odluku da doda po 30 centi za svaku akciju koju bi manjinski akcionari prodali, dio javnosti je protumačio kao popuštanje Vlade pod pritiscima kupca crnogorskog “Telekom”-a, mađarske firme “Matav”, koji je u međuvremenu promijenio ime u “Madjar Telekom”, a koji navodno pristaje na sklapanje ugovora samo pod uslovom da otkupi dvije trećine akcija, ali da za akcije preko Vladinog većinskog paketa ne želi da plati više od 2,2 eura po akciji. Vlada je svoju odluku obrazložila procjenom da će dodatkom po 30 centi po akciji stimulisati prodaju manjinskih akcija, čime bi se u crnogorski platni sistem slilo dodatnih nekoliko desetina miliona eura.
Zorana Đikanovića, predsjednika Komisije za hartije od vrijednosti, smo upitali da li je Komisija do sad ustanovila da su premijer Đukanović i ministri ekonomije i finansija Uskoković i Lukšić davali izjave koje bi uticale na cijenu akcija:
“Protiv “Telekom”-a se priča odavno. Pričali su i Vladini i nevladini i opozicija i pozicija i biznismeni i ljudi van biznisa. Već pola godine se vrti ta priča. Znači, morali biste svaki dan nekog da sankcionišete, a to bi se pretvorilo u neku državnu direktivnu funkciju”.
Pažnju javnosti su privukle i špekulacije da je Sindikat “Telekom”-a popustio u dijelu zahtjeva koji onemogućava novog vlasnika “Telekom”-a da na ime viška otpušta zaposlene prije isteka roka od minimum pet godina.
Odgovor smo potražili kod Miodraga Pajovića, predsjednika Sindikata “Telekom”-a, koji je kao član Tenderske komisije uključen u pregovore sa “Mađar Telekom”-om. Pajević je za naš radio rekao da moguć višak, odnosno riješavanje eventualnog viška zaposlenih, pripada sporazuma o raskidu radnog odnosa:
“Tako da ćemo u naredne dvije godine sa novim poslodavcem imati jedan sporazum oko sporazumnog raskida radnog odnosa, gdje radnik sam prodaje svoje radno mjesto, a oko samog odnosa otpremnine koji će biti sigurno na mnogo većem nivou - dogovorićemo se u periodu koji će biti u roku od mjesec dana od dana zatvaranja”.
RSE: Da pojasnimo: da li će biti moguće da neko od zaposlenih u “Telekom”-u ostane bez radnog mjesta u roku kraćem od 5 godina?
PAJOVIĆ: Zašto pominjemo rok od 5 godina, kad onaj koji ima 5 godina radnog staža želi da radi još 35 godina. Prema tome, ono što će da štiti radnika u tom periodu je rad i disciplina. U “Telekom”-u Crne Gore će doći do obračuna sa neradom i nedisciplinom. Što se tiče onih koji rade njima je rad u “Telekom”-u zagarantovan do penzije.
U “Telekom”-u paralelno funkcioniše i Nezavisni sindikat “Telekom”-a, koji još uvijek ne raspolaže nikakvim informacijama o toku pregovora.
Slobodan Radunović, predsjednik Nezavisnog sindikata “Telekom”-a:
“Imamo informaciju koju smo dobili od predsjednika Tenderske komisije, Branka Vujovića, da će sindikati, uključujući naš sindikat, biti upoznati sa pojedinostima ugovora vezanim za socijalni program. Kada budemo imali tu informaciju, mi ćemo onda kao sindikat sjesti i analizirati šta je tu dogovoreno i kakav je položaj radnika”.
Podsjetimo, privatizaciju “Telekom”-a, koji važi za najuspješnije preduzeće u Crnoj Gori, od početka su pratile žestoke javne polemike, uglavnom zbog modela koji je, između ostalog, uključivao i prodaju infrastrukturnih dijelova. Inače, sredstva dobijena prodajom “Telekom”-a Vlada je opredijelila za izgradnju puta od Podgorice do Kolašina, što je naišlo na neodobravanje najznačajnijih međunarodnih finansijskih institucija.
“Tu se prije svega misli na ministra Uskokovića koji je prije šest mjeseci rekao da Vlada prodaje svojih 51,12% akcija i da u transakciji neće ni na koji način tretirati male akcionare. Predsjednik Vlade i ministar finansija prije nekoliko dana su rekli sasvim suprotno, da će Vlada dati trideset centi premije za svakog akcionara koji proda akciju “Matav”-u za 2,2 eura i tako napravili čitav niz prekršaja”.
Odluku da doda po 30 centi za svaku akciju koju bi manjinski akcionari prodali, dio javnosti je protumačio kao popuštanje Vlade pod pritiscima kupca crnogorskog “Telekom”-a, mađarske firme “Matav”, koji je u međuvremenu promijenio ime u “Madjar Telekom”, a koji navodno pristaje na sklapanje ugovora samo pod uslovom da otkupi dvije trećine akcija, ali da za akcije preko Vladinog većinskog paketa ne želi da plati više od 2,2 eura po akciji. Vlada je svoju odluku obrazložila procjenom da će dodatkom po 30 centi po akciji stimulisati prodaju manjinskih akcija, čime bi se u crnogorski platni sistem slilo dodatnih nekoliko desetina miliona eura.
Zorana Đikanovića, predsjednika Komisije za hartije od vrijednosti, smo upitali da li je Komisija do sad ustanovila da su premijer Đukanović i ministri ekonomije i finansija Uskoković i Lukšić davali izjave koje bi uticale na cijenu akcija:
“Protiv “Telekom”-a se priča odavno. Pričali su i Vladini i nevladini i opozicija i pozicija i biznismeni i ljudi van biznisa. Već pola godine se vrti ta priča. Znači, morali biste svaki dan nekog da sankcionišete, a to bi se pretvorilo u neku državnu direktivnu funkciju”.
Pažnju javnosti su privukle i špekulacije da je Sindikat “Telekom”-a popustio u dijelu zahtjeva koji onemogućava novog vlasnika “Telekom”-a da na ime viška otpušta zaposlene prije isteka roka od minimum pet godina.
Odgovor smo potražili kod Miodraga Pajovića, predsjednika Sindikata “Telekom”-a, koji je kao član Tenderske komisije uključen u pregovore sa “Mađar Telekom”-om. Pajević je za naš radio rekao da moguć višak, odnosno riješavanje eventualnog viška zaposlenih, pripada sporazuma o raskidu radnog odnosa:
“Tako da ćemo u naredne dvije godine sa novim poslodavcem imati jedan sporazum oko sporazumnog raskida radnog odnosa, gdje radnik sam prodaje svoje radno mjesto, a oko samog odnosa otpremnine koji će biti sigurno na mnogo većem nivou - dogovorićemo se u periodu koji će biti u roku od mjesec dana od dana zatvaranja”.
RSE: Da pojasnimo: da li će biti moguće da neko od zaposlenih u “Telekom”-u ostane bez radnog mjesta u roku kraćem od 5 godina?
PAJOVIĆ: Zašto pominjemo rok od 5 godina, kad onaj koji ima 5 godina radnog staža želi da radi još 35 godina. Prema tome, ono što će da štiti radnika u tom periodu je rad i disciplina. U “Telekom”-u Crne Gore će doći do obračuna sa neradom i nedisciplinom. Što se tiče onih koji rade njima je rad u “Telekom”-u zagarantovan do penzije.
U “Telekom”-u paralelno funkcioniše i Nezavisni sindikat “Telekom”-a, koji još uvijek ne raspolaže nikakvim informacijama o toku pregovora.
Slobodan Radunović, predsjednik Nezavisnog sindikata “Telekom”-a:
“Imamo informaciju koju smo dobili od predsjednika Tenderske komisije, Branka Vujovića, da će sindikati, uključujući naš sindikat, biti upoznati sa pojedinostima ugovora vezanim za socijalni program. Kada budemo imali tu informaciju, mi ćemo onda kao sindikat sjesti i analizirati šta je tu dogovoreno i kakav je položaj radnika”.
Podsjetimo, privatizaciju “Telekom”-a, koji važi za najuspješnije preduzeće u Crnoj Gori, od početka su pratile žestoke javne polemike, uglavnom zbog modela koji je, između ostalog, uključivao i prodaju infrastrukturnih dijelova. Inače, sredstva dobijena prodajom “Telekom”-a Vlada je opredijelila za izgradnju puta od Podgorice do Kolašina, što je naišlo na neodobravanje najznačajnijih međunarodnih finansijskih institucija.
