Na današnji dan, prije pet godina, uspostavljen je Distrikt Brčko kao teritorijalno-administrativna jedinica sa vlastitom upravom i podređen direktno Vladi BiH. Odluku o uspostavljanju Distrikta donio je Međunarodni arbitražni tribunal 1999. godine, nakon što entiteti nisu mogli riješiti ovaj teritorijalni spor. Naime, teritorija bivše opštine Brčko pripada i RS-u i Federaciji BiH, ali nijedan od entiteta nema nikakvih ovlaštenja unutar granica Distrikta.
Istom odlukom na čelo Distrikta postavljen je međunarodni supervizor kao zamjenik Visokog predstavnika za ovu oblast, sa širokim ovlaštenjima iznad lokalnih zakona. Četvrti supervizor za Brčko, Suzan Džonson, kaže kako je proteklih godina u pojedinim oblastima urađeno i više nego se očekivalo:
“Mnogi su prije pet godina bili skeptični da je moguće uspostaviti zajednicu kakva je zamišljena. Nisu vjerovali da se izbjeglice i njihova imovina mogu vratiti, ponovo izgraditi infrastruktura i uspostaviti multietničke institucije vlasti. Umjesto toga, građani Distrikta, zajedno sa međunarodnom zajednicom, su uradili i više od toga. Ipak, treba uraditi još dosta toga.
Potrebno je ojačati privredu i rekonstruisati institucije vlasti.”
Jedan od učesnika arbitražnog procesa za Brčko, Beriz Belkić, kaže kako su prije pet godina postavljeni ciljevi do danas uglavnom ispunjeni:
“Ja mislim da je Brčko dobilo zaista dobru šansu i ono ju je dobrim dijelom iskoristilo i na neki način može se reći da je to jedan od najrazvijenijih dijelova BiH. Dakle, najkraće rečeno, mislim da je odluka Arbitražne komisije opravdana u praksi i da, naravno, ima još mnogo toga da se uradi, ali da to rješenje neće biti trajno. Sigurno da će se stvari i odnosi u BiH mijenjati i moguće je da Brčko dobije jedan drugi organizacioni oblik.”
U prvom trenutku, odluka o proglašenju područja Brčkog Distriktom, u RS-u shvaćena je protiv interesa ovog entiteta i kao odluka koja nije u skladu s Ustavom BiH i Dejtonskim principima. Vremenom, Distrikt je prihvaćen, uspostavljena je multietnička vlada, koja je donijela lokalne zakone koji se provode na njegovoj teritoriji.
Međutim, i pet godina poslije, poslanik Saveza nezavisnih socijademokrata u Parlemantu BiH, Milorad Živković, mišljenja je da je Distrikt Brčko neuspio eksperiment međunarodne zajednice na štetu države BiH i njenih građana:
“Ako je bila želja međunarodne zajednici da pokaže na jednoj mini BiH - to je njihov miljenik Brčko Distrikt - da mogu tri naroda da žive zajedno, da rade, i da uspješno rade, znači imajući i dobru ekonomsku podlogu, mislim da nijedna od tih njihovih želja nije se pokazala kao dobar put u Brčko Distriktu. Da je međunarodna zajednica htjela da prikaže u BiH pravo mjesto gdje mogu ti narodi da žive, ja mislim da je to moglo da se uradi u Sarajevu. Nažalost, sada imamo u Sarajevu jednonacionalni grad, a Brčko Distrikt je jedno novorođenče s anomalijama koje, nažalost, nikad nije moglo dugo da poživi.”
U trenutku kada se odlučivalo o statusu područja Brčkog, ideja Distrikta prihvaćena je kao kompromisno rješenje, koje je je i dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, pojašnjava predsjedavajući Ustavno-pravne komisije Parlamenta BiH, Mirsad Ćeman:
“S te tačke gledišta, dakle, ideja Distrikta se pokazala konstruktivnom. S druge strane, u vremenu od tada do danas određene originalne ideje, ako hoćete poduzetništvo kako na privrednom tako i na administrativnom planu, su pokazale da neopterećnost nekim relacijama, koje su evidentne bile unutar entiteta, se pokazala prednošću. Zbog toga, u principu, može se reći da je ideja Distrikta se pokazala dobrom. Naravno, ima stvari koje i u Distriktu se mogu i treba ih poboljšavati, ali ja mislim da se generalno može donijeti vrlo pozitivna ocjena.”
Predstavnici međunarodne zajednice naglašavaju da u budućnosti treba osigurati da ustavno-pravni status Distrikta bude prihvaćen od strane oba entiteta, ali i države BiH. 2005. trebala bi, prema planovima međunarodne zajednice, biti i godina kada će se postići konačan konsenzus o statusu Brčko Distrikata unutar BiH.
Istom odlukom na čelo Distrikta postavljen je međunarodni supervizor kao zamjenik Visokog predstavnika za ovu oblast, sa širokim ovlaštenjima iznad lokalnih zakona. Četvrti supervizor za Brčko, Suzan Džonson, kaže kako je proteklih godina u pojedinim oblastima urađeno i više nego se očekivalo:
“Mnogi su prije pet godina bili skeptični da je moguće uspostaviti zajednicu kakva je zamišljena. Nisu vjerovali da se izbjeglice i njihova imovina mogu vratiti, ponovo izgraditi infrastruktura i uspostaviti multietničke institucije vlasti. Umjesto toga, građani Distrikta, zajedno sa međunarodnom zajednicom, su uradili i više od toga. Ipak, treba uraditi još dosta toga.
Potrebno je ojačati privredu i rekonstruisati institucije vlasti.”
Jedan od učesnika arbitražnog procesa za Brčko, Beriz Belkić, kaže kako su prije pet godina postavljeni ciljevi do danas uglavnom ispunjeni:
“Ja mislim da je Brčko dobilo zaista dobru šansu i ono ju je dobrim dijelom iskoristilo i na neki način može se reći da je to jedan od najrazvijenijih dijelova BiH. Dakle, najkraće rečeno, mislim da je odluka Arbitražne komisije opravdana u praksi i da, naravno, ima još mnogo toga da se uradi, ali da to rješenje neće biti trajno. Sigurno da će se stvari i odnosi u BiH mijenjati i moguće je da Brčko dobije jedan drugi organizacioni oblik.”
U prvom trenutku, odluka o proglašenju područja Brčkog Distriktom, u RS-u shvaćena je protiv interesa ovog entiteta i kao odluka koja nije u skladu s Ustavom BiH i Dejtonskim principima. Vremenom, Distrikt je prihvaćen, uspostavljena je multietnička vlada, koja je donijela lokalne zakone koji se provode na njegovoj teritoriji.
Međutim, i pet godina poslije, poslanik Saveza nezavisnih socijademokrata u Parlemantu BiH, Milorad Živković, mišljenja je da je Distrikt Brčko neuspio eksperiment međunarodne zajednice na štetu države BiH i njenih građana:
“Ako je bila želja međunarodne zajednici da pokaže na jednoj mini BiH - to je njihov miljenik Brčko Distrikt - da mogu tri naroda da žive zajedno, da rade, i da uspješno rade, znači imajući i dobru ekonomsku podlogu, mislim da nijedna od tih njihovih želja nije se pokazala kao dobar put u Brčko Distriktu. Da je međunarodna zajednica htjela da prikaže u BiH pravo mjesto gdje mogu ti narodi da žive, ja mislim da je to moglo da se uradi u Sarajevu. Nažalost, sada imamo u Sarajevu jednonacionalni grad, a Brčko Distrikt je jedno novorođenče s anomalijama koje, nažalost, nikad nije moglo dugo da poživi.”
U trenutku kada se odlučivalo o statusu područja Brčkog, ideja Distrikta prihvaćena je kao kompromisno rješenje, koje je je i dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, pojašnjava predsjedavajući Ustavno-pravne komisije Parlamenta BiH, Mirsad Ćeman:
“S te tačke gledišta, dakle, ideja Distrikta se pokazala konstruktivnom. S druge strane, u vremenu od tada do danas određene originalne ideje, ako hoćete poduzetništvo kako na privrednom tako i na administrativnom planu, su pokazale da neopterećnost nekim relacijama, koje su evidentne bile unutar entiteta, se pokazala prednošću. Zbog toga, u principu, može se reći da je ideja Distrikta se pokazala dobrom. Naravno, ima stvari koje i u Distriktu se mogu i treba ih poboljšavati, ali ja mislim da se generalno može donijeti vrlo pozitivna ocjena.”
Predstavnici međunarodne zajednice naglašavaju da u budućnosti treba osigurati da ustavno-pravni status Distrikta bude prihvaćen od strane oba entiteta, ali i države BiH. 2005. trebala bi, prema planovima međunarodne zajednice, biti i godina kada će se postići konačan konsenzus o statusu Brčko Distrikata unutar BiH.
