Dostupni linkovi

logo-print

8. mart vrijeđa žene u Crnoj Gori


Dok se ovih dana u Nju Jorku na 49. sjednici Komisije Ujedinjenih Nacija za prava žena sumiraju rezultati postignuti od donošenja Deklaracije o rodnoj ravnopravnosti, u Crnoj Gori su po nezapamćenoj zimi petnaest dana danonoćno ispred zgrade crnogorske Vlade štrajkovale bivše radnice nikšićke fabrike “Koni”, zahtijevajući isplatu otpremnina i zaostalih plata. I podaci koje nam je saopštila šefica Kancelarijie za ravnopravnost polova Nada Drobnjak, upotpunjuju negativnu sliku o položaju žena kojih u Crnoj Gori kojih ima nešto više od 50% ukupnog stanovništva:

“U ovom trenutku među nezaposlenima je u Crnoj Gori veći broj žena. Žene u prosjeku imaju za 18% nižu zaradu od muškaraca. Otežani su uslovi za zapošljavanje žena. One duže čekaju na posao. Veća je vjeravatnoća da će žene biti izložene siromaštvu, zato što poslije razvoda dominantno ili u cjelini izdržavaju djecu, kao i zbog vanbračnog rađanja. Žene mnogo češće spadaju u kategoriju zapošljenih, nego u kategoriju poslodavaca u odnosu na muškarce. Izrazito veliki udio žena je u onoj kategoriji “pomažući članovi domaćinstva”.

I u sferi odlučivanja, politici ili menadžerskim poslovima jasna je i lako dokaziva diskriminacija. Na primjer, od sedamdesetpet poslanika u Parlamentu, samo osam predstavnika naroda su žene. I psihološkinja Ervina Dabižinović, aktivistkinja ženske nevladine organizacije “Anima”, kaže da je u državi sa osamdeset hiljada nezapošljenih i dvijestotine hiljada na ivici siromaštva teško govoriti o položaju žene:

“I u to ime bilo bi jako važno shvatiti da 8. mart prilično vrijeđa žene u Crnoj Gori u ovakvoj situaciji ukoliko se zaista bude nastavilo sa daljom praksom, a to je da se 8. martu prepisuju karanfili, cvijetići, ženske zabave ili bilo koja druga vrsta minimiziranja onoga što je dio političke borbe žena u dugom procesu za osvajanje nekih prava”.

Da su ljudska ženska prava ovdje veoma ugrožena, govori i podatak da je svaku četvrtu ženu u Crnoj Gori partner tukao, prema svakoj drugoj se nedolično ponašao. A samo jedno od skloništa za žene žrtve nasilja “Sigurna ženska kuća” za šest godina postojanja primilo je osamstotinašezdesetjednu žrtvu porodičnog nasilja. “Za promjenu ove situacije potrebno je izmijeniti kulturni kontekst u kojem živimo”, smatra Nada Drobnjak:

“Prvo se mora promjeniti odnos žene prema samoj sebi, a onda, naravno, uopšte u društvu. Prihvatanje tih rodnih uloga koje su podijeljene na muške i ženske prihvata se i ova diskriminacija i prihvata se neravnopravnost”.

A što kažu naši sugrađani:

PODGORIČANIN 1: Žena treba da bude uspješna. Treba da radi na svojoj karijeri, ali mora paziti na onu drugu stvar. Mora zadržati svoju ženstvenost.

PODGORIČANIN 2: Moje je mišljenje da su žene u pricipu profesionalnije i sposobnije od muškaraca.

PODGORIČANKA: Ja sam mišljenja da Crna Gora ima veliki broj uspješnih žena i da je nepotrebna borba za određenu ravnopravnost između muškaraca i žena upravo zato što se tim procesom narušava biologija.

PODGORIČANIN 3: Muškarci se rađaju s kompleksima niže vrijednosti u odnosu na žene. Zašto? Zato što ste vi te koje rađate, produžavate vrstu. Vi ste te oko kojih se sve vrti. Znači, nama ostaje jedino da izmišljamo nešto čime ćemo vas fascinirati. Od umjetničkih dijela, do novih vaš mašina, moći, politike i drugih stvari.
XS
SM
MD
LG