Dostupni linkovi

logo-print

Država kojoj je istekao rok trajanja


Prema mišljenju profesora Blagote Mitrića, sudije Suda Državne Zajednice, otvaranjem pitanja legitimiteta poslanicima Parlamenta Srbije i Crne Gore koji ističe danas, otvoreno je i pitanje legitimiteta Savjeta ministara:

“Lančano, nekakvim domino efektu, postavlja se i pitanje legitimiteta Savjeta ministara. Zašto? Zato što u samoj Ustavnoj povelji, čini mi se u članu 37, piše da Skupština Državne Zajednice kontroliše rad Savjeta ministara. Ako ona nema legitimitet, onda dolazi u pitanje i legitimitet i Savjeta ministara. I, naravno, da tu postoje neka pravna rješenja koja je moguće, ja sam o tome govorio u javnosti, putem analogije riješiti”.

Na drugoj strani, zamjenik ministra spoljnih poslova Državne zajednice Predrag Bošković kaže da nije doveden u pitanje legitimitet Savjeta ministara i obrazlaže:

“Oko funkcije Savjeta ministara se uopšte ne postavlja pitanje legitimiteta, jer u Ustavnoj povelji jasno piše da mandat Savjeta ministara traje četiri godiine, odnosno do izbora novog Savjeta ministara. Razgovorali smo o toj temi na Savjetu ministara i Savjet ministara ima potpuni legitimitet sve do izbora novog”.

RSE: Da li je razgovarano o tome šta će se desiti sa mandatima poslanika Skupštine Državne Zajednice na Savjetu ministara?

BOŠKOVIĆ: Ne. Mislim da je i tu stav precizan. Sve do izbora novog Parlamenta do verifikacije mandata novim poslanicima, mandat starim poslanicima traje. Tako da bez obzira što bi izbori po Ustavnoj povelji trebalo da se održe danas sve do izbora i verifikaciji mandata novim poslanicima mandat starim poslanicima traje, tako da i Parlament Državne Zajednice ima potpunu legitimitet.

Ipak, Savjet ministara je, kako su prenijeli mediji, prije par dana naložio Skupštini Državne Zajednice da se povodom isteka mandata poslanicima zajedničkog Parlamenta za stručno mišljenje zvanično obrate Sudu Državne Zajednice. Sudija Mitrić:

“Šta će biti na Sudu ja to ne mogu da kažem i ne znam. Mogu da kažem da Sud ne daje mišljenje, ne daje savjete. Sud sudi. Donosi odluku. A da li sud može po službenoj dužnosti pokrenuti postupak o tome? Može za sve ono za što je nadležan i po službenoj dužnosti i na zahtjev određene stranke, odnosno određenog fizičkog ili pravnog lica”.

Podsjetimo da je Ustavnom poveljom bilo predviđeno da se nakon dvije godine održe neposredni izbori za parlament Državne zajednice. Srbija je usvojila taj zakon i insistirala na održavanju neposrednih izbora, dok se zvanična Podgorica suprotstavila tome i odbacila dva zakona koja je predlagala crnogorska opozicija koja je, takođe, insistirala na održavanju neposrednih izbora. Obrazloženje aktuelne vlasti je da su izbori nesvrsishodni, budući da je do isteka trogodišnjeg roka za održavanje referenduma o nezavisnosti, kojim će se konačno riješiti državni status Crne Gore, ostalo još godinu dana. Kako se izbori nijesu održali u predviđenom roku, legitimitet poslanicima Državne zajednice istekao je danas na dan konstituisanja Skupštine Srbije i Crne Gore prije dvije godine. Pravnici su iznosili različita mišljenja o daljem legitimitetu poslanika. Kao i profesor Mitrić i profesor Ustavnog prava Slavko Lukić kazao je ranije za naš program da je za postojeću situaciju jedino pravno rješenje produženje mandata toj instituciji, iako to nije predviđeno Ustavnom poveljom:

“U tim situacijama se postupa jednako kao i u situacijama u kojima je ustavno predviđena situacija produžavanja mandata, a to je da skupštine moraju konstatovati da je mandat poslanicima produžen i to jednako skupštine država članica, a potom i Skupština Unije. Zašto? Zato što ti poslanici predstavljaju delegaciju koja se obrazuje od strane skupština država članica, to jest, one se ne biraju, čak ni posredno, već čine delegaciju, pa kao takvima mora im se mandat produžiti od strane skupština koje su i obrazovale delegaciju u kojoj su one poslanici u Parlamentu Unije”.

* * * * *

Na koji način će se pitanje legitimiteta Parlamenta Državne Zajednice odraziti na status predstavnika tog tijela u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope?


Božidar Bojović, poslanik Parlamenta Državne zajednice i predstavnik u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, za naš Radio kaže da činjenica da je danas formalno istekao mandat poslanicima Skupštine Državne Zajednice ne mijenja ništa kada je u pitanju angažman delegacije Srbije i Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope:

“Mislim da naš status apsolutno se ne mijenja. Drugo, naš mandat u Skupštini Srbije i Crne Gore nije istekao. On se nastavlja i o bilo kakvom gubljenju legitimiteta u Skupštini Srbije i Crne Gore ne dolazi u obzir. Dakle, naš se status u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope apsolutno ne mijenja. Mi ostajemo poslanici, članovi delegacije iz Crne Gore i oni koji su iz Srbije”.

U Pravnom odjeljenju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope objašnjeno nam je da, ukoliko poslanicima nacionalnog Parlamenta istekne mandat, oni mogu i dalje ostati u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope najduže šest mjeseci:
“Ako im istekne mandat oni ostaju članovi Parlamentarne skupštine maksimum šest mjeseci. U tih šest mjeseci parlamentarna delegacija nas mora obavijestiti o zamjenama za te osobe. Nova delegacija Srbije i Crne Gore je određena u januaru, a ako neko više nije poslanik u toj zemlji Parlament zajednice mora nominovati nove ljude u roku od šest mjeseci”.

Božidar Bojović podsjeća da u delegaciji koja predstavlja Državnu Zajednicu u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope trenutno ima osam predstavnika iz Srbije i pet iz Crne Gore:

“Iz Crne Gore su od predstavnika vlasti gospodin Kalezić i gospođa Đurović iz DPS-a, gospodin Ivan Brajović iz SDP-a. Iz opozicije smo gospodin Žižić i ja”.

* * * * *

Za 126 delegata Skupštine državne zajednice Srbije i Crne Gore danas su istekli mandati, a parlament nije raspušten. Još jedan znak apsurda zajednice koja postoji jedino zato što je Evropska unija izvršila pritisak na Beograd i Podgoricu još u vrijeme kada se ta država, pod vođstvom Slobodana Miloševića, oglašavala na potpuno sumanto ime “Jugoslavija”, piše današnji Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu pod naslovom "Bračni problemi".


Neobična situacija za svaku zemlju, ali teško da će neko od potencijalnih glasača parlamenta državne zajednice SCG i primjetiti njegov nestanak, piše njemački dnevnik. Baš kao i ostale zajedničke institucije posljednjeg pokušaja da se dva južnoslavenska naroda sačuvaju pod jednim krovom, ni parlament kojeg čine 91 srbijanski i 35 crnogorskih delegata nije igrao posebnu ulogu u svakodnevnoj politici.

Odnosi se to i na Vijeće ministara, u kojem se ne donose nikakve važnje odluke, za to su nadležne posebne vlade u Podgorici i Beogradu. Predsjednik Svetozar Marović rado je vidjen gost u evropskim zemljama, ali na unutarnjem planu ne igra nikavu ulogu. Ili ministar vanjskih poslova Vuk Drašković, bivši narodni vodja i pisac osrednjih romana, toliko se zalagao za saradnju sa Haškim sudom da su čak i u njegovom Srpskom pokretu obnove pojačali glasovi protiv njega.

Slaba pozicija zajedničke vlade nije nikakvo iznenadjenje jer je Srbija i Crna Gora od početka bila država sa ograničenim rokom trajanja. To je uostalom već odavno prorekao jedan od članova srbijanske vlade, Miroljub Labus. Potpisnik Beogradskog sporazuma u funkciji predsjednika tadašnje jugoslavenske vlade, Labus je još 2002. kazao kako je državna zajednica skup neostvarivih želja. "Dva odvojena ekonomska, dva ista takva pravna sistema, od toga se ne pravi zajednička država. Osim toga, ne vidim ni želju da se zemlja zadrži na okupu", kazao je Labus.

Ta želja u medjuvremenu se izgubila i kod mnogih srbijanskih političara, koji su se tako pridružili stavu Mila Djukanovića. Bivši premijer, bivši predsjednik i sada opet premijer, u svakom slučaju prvi Crnogorac, bez dobre volje, samo na nagovor Javiera Solane, potpisao je Beogradski sporazum. Nastavio je medjutim i dalje govoriti o neovisnosti Crne Gore i o referendumu, da bi u utorak izjavio kako će Crna Gora okončati uniju sa Srbijom "po svaku cijenu", te da je neovisnost čak važnija od članstva u Evropskoj uniji.

Vojislav Koštunica, jedan od rijetkih koji i dalje govori o očuvanju državne zajednice, odbio je Djukanovićev prijedlog, pozivajući se na ustav koji prvo zahtijeva nove izbore, a potom referendum. U stvarnosti, crnogorsko vodjstvo ne želi ni izbore ni referendum, kaže srbijanski premijer, što odražava i stavove mnogih zapadnih diplomata u Beogradu, piše FAZ. Diplomatski krugovi, navodi njemački dnevnik u današnjem broju, sve češće govore o kompromisnom rješenju koje podrazumijeva vrlo visok stupanj autonomije za obje strane.
XS
SM
MD
LG