Dostupni linkovi

logo-print

Maćehinski odnos SDA BiH prema SDA Hrvatske


Šemso Tanković, predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatske, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine u Saboru, bio je gost našeg programa Online. Iako SDA podržava vladu premijera Sanadera, u predsjedničkim izborima podržali su Stjepana Mesića, a ne kandidatkinju Hrvatske demokratske zajednice.

RSE: Vaša očekivanja od 17. ožujka?

TANKOVIĆ: Pa ja sam umjereni optimista i ja vjerujem da će Hrvatska dobiti datum za pregovore za ulazak u Evropsku uniju.

RSE: Mediji su reaktualizirali staru priču o navodnom prisluškivanju i praćenju novinara potkraj mandata Račanove vlade. Da li se, po Vašim spoznajama, i Vas prisluškivalo i pratilo?

TANKOVIĆ: Ja naravno nemam nikakvih spoznaja da li je ili nije. No, po nekakvoj logici stvari, svaka ozbiljna država na neki način vodi, između ostalog, i brigu o samoj sigurnosti. Dakle, nije problem to da li se nekoga prisluškuje ili ne, nego da li je korišten sustav vrijednosti koji je primjeren, to znači da to nije privatna stvar onih službi koje obavljaju ta prisluškivanja, nego da se procijeni da nekoga doista treba na određen način promatrati i da naravno sve to što je napravljeno služi svojoj svrsi, a ne nekakvim privatnim razračunavanjima unutar neke države.

RSE: Kako se financira Stranka demokratske akcije Hrvatske?

TANKOVIĆ: Mi smo osnovani 20. juna 1990. godine. Svi naši godišnji izvještaji su uredno predavani državnoj reviziji. To znači sve bilance o poslovanju su uredno predstavljene. Dugi niz godina godišnji budžet stranke se kretao negdje između 40 i 50 tisuća ondašnjih njemačkih maraka, danas recimo konvertibilnih maraka ili otprilike negdje oko 20-25 tisuća eura. Priznat ćete i sami, za jedan godišnji budžet to i nije nešto velika stavka. Međutim, od konca 2003. godine, dakle uključujući i proteklu godinu, mi smo kao parlamentarna stranka na proračunu, dakle imamo jednog svog zastupnika i stranka otprilike dobije nešto manje od 300 tisuća prihoda godišnje. Tako da nam je ovogodišnji proračun znatno veći u odnosu na protekle godine. Ono što je još bitno, naši prihodi, koje smo imali i koje imamo, su rezultat našeg vlastitog angažmana.

RSE: Bošnjaci u Republici Hrvatskoj? Asimilacija ili integracija?

TANKOVIĆ: I jedno i drugo. Bošnjaci su prisutni u svim sferama ljudskih aktivnosti koje su ovdje i u svakoj zemlji prisutne. U znanosti smo bili veoma prisutni, u radu smo veoma prisutni. Mogu reći neke karakteristične djelatnosti koje se ne mogu niti zamisliti bez Bošnjaka. Na primjer, dok je rudarstvo u Hrvatskoj bilo značajnije, negdje preko 50 posto cijele populacije u rudarstvu su bili Bošnjaci. Također u nekim komunalnim djelatnostima kao što su čistoća i građevinarstvo, Bošnjaci su veoma, veoma prisutni. Koliko je točan ovaj podatak koji ću vam reći, ne znam, ali računa se da se negdje pod konac bivše Jugoslavije u Hrvatskoj broj znanstvenih radnika kretao negdje oko osam posto. Znači i tu smo prisutni, u kulturi, sportu i tako dalje. Znači, pokazali smo se u punoj mjeri kao građani koji su otvoreni prema svim izazovima, ali naravno i kao pripadnici bošnjačkog naroda, kao muslimani, imamo i neke svoje specifikume i u tim specifikumima generiramo svoju nekakvu samosvojnost.

RSE: Koliko se ustavni zakon primjenjuje? U kolikoj mjeri postoji zastupljenost u lokalnim organima vlasti? Osim toga, pravosuđu, obrazovanju, policiji?

TANKOVIĆ: Mi nemamo statistike do 1990. godine. Dakle, jednostavno, to je bilo takvo vrijeme. Znamo da je bilo Bošnjaka u svim segmentima spomenutih aktivnosti. Poslije 1990. godine, sasvim sigurno, broj Bošnjaka u gotovo svim tim aktivnostima drastično opada. Ja raspolažem s nekim podacima, tako na primjer u znanosti, rijetki su Bošnjaci znanstveni novaci, veoma rijetki. Znam za jednoga, spomenut ću Tarika Kulenovića koji je jučer izabran i za predsjednika Koordinacije manjinskih vijeća Bošnjaka, dakle za njega znam, vjerujte mi za druge ne znam. Ono što mene ne raduje, to je saznanje da su Bošnjaci vrlo malo zastupljeni u policiji, i ne samo to, i oni koji su bili do jučer u policiji, oni su praktički odstranjeni. Tako na primjer u općini Gunja, koja je vrlo indikativna, Bošnjaka ima negdje oko 30 posto. Imali smo jednog policajca, i taj je školovani policajac, mladi policajac, dakle doista sposoban, njega su odstranili. I ja baš sutra kad budem razgovarao sa gospodinom Sanaderom, spomenut ću taj slučaj. Tražit ću da se na neki način ispravi ta greška, jer očito nije u pitanju ništa drugo nego izbacivanje iz policije po nekakvoj nacionalnoj osnovi.

RSE: Odnos SDA Hrvatske prema sestrinskoj stranci u Sarajevu?

TANKOVIĆ: Mi smo osnovani kao jedna stranka 1990. godine u Jugoslaviji. Osnutak je bio u Sarajevu. I sam sam bio utemeljitelj SDA. To je sve trajalo do 1992. godine, kada smo upravo mi, zagrebački ogranak SDA, bili najprisutniji u angažiranju ogranaka SDA po Europi. No, onda je došla jedna reakcija, koja je bila više ili manje očekivana – agresija na Bosnu i zatvaranje tih komunikacija, a i određenog podmetanja, što je proizvelo jedan animozitet prema Bošnjacima općenito u Hrvatskoj i naravno prema nama koji smo bili aktivnije uključeni u taj rad. Rezultat toga 1994. godine je bio da smo praktički prestali funkcionirati, dakle mi koji smo utemeljili SDA u Bosni i Hercegovini, praktički smo izbrisani iz svih evidencija. Tako da kada su se održavali neki značajniji skupovi SDA u Bosni i Hercegovini, mi smo, kao i sve druge stranke koje djeluju na prostoru Hrvatske, bili pozivani da kao gosti pozdravimo taj skup. Ja danas, moram reći, znam malo ljudi u SDA Bosne i Hercegovine. Naravno, ona stara prijateljstva, sa starim SDA-ovcima, uvijek se rado obnavljaju kada se sretnemo bilo gdje. Mi dosta djelujemo kao dvije stranke i dugi niz godina smo bili u poziciji da djelujemo na način kao u obitelji kada bogati rođak, veći rođak i tako dalje, ima nekog rođaka siromašnijeg, manjeg i ne osobito značajnog, jer ipak je SDA Bosne i Hercegovine velika stranka, stranka koja je uglavnom sudjelovala u vlasti, a mi praktički nikada to nismo niti bili i doista, hajde da tako kažemo, odnosili su se prema nama maćehinski.

RSE: Postoji niz ocjena da je vjera u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri u sferi utjecaja vlasti, a čelni ljudi konfesije, u ovom slučaju islamske, sudjeluju na ovaj ili onaj način u vlasti.

TANKOVIĆ: Treba znati da su Bošnjaci dugi niz godina bili praktički isključeni iz svih svojih, nekih vlastitih, institucija, nacionalnih, kulturnih i tako dalje, nego sve što smo imali u Bosni i Hercegovini dijelili smo zajednički kao građani Bosne i Hercegovine. Jedino što je bilo naše bila je Islamska zajednica i tu nismo na neki način u cijelosti mogli kreirati svoj vlastiti, autentični razvoj, i tu je bilo raznih utjecaja, upliva i tako dalje. Prema tome, i danas kad se o tome govori, onda sasvim sigurno Islamska zajednica ima sasvim drugačiju dimenziju u odnosu i na Srpsku pravoslavnu crkvu i u odnosu na rimokatoličku zajednicu u Bosni i Hercegovini, znači za Hrvate katolike. Još će proći dugo, dugo vremena dok se taj utjecaj Islamske zajednice svede u neke druge okvire. Ja moram reći da ja doista ne vidim niti jedan negativan element djelovanja Islamske zajednice na politička zbivanja u Bosni i Hercegovini, barem kada je u pitanju onaj bošnjački segment te politike. Dapače, ja mislim i ja znam da je u mnogim detaljima Islamska zajednica daleko djelotvornija i daleko više je spremna isključiti sebe iz praktičkog političkog djelovanja no što je to situacija sa Rimokatoličkom crkvom ili sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

RSE: Gospodine Takoviću, puno hvala.

TANKOVIĆ: Hvala i vama i moj lijepi pozdrav slušateljima Slobodne Europe.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG