Dostupni linkovi

logo-print

Dan neovisnosti – kako kome


Obilježavanje Dana neovisnosti BiH održavanjem prve svečane akademije u Sarajevu, počeo je video isječcima sa sjednice Parlamenta Republike BiH, održane 1992. godine, na kojoj je donesena odluka o raspisivanju referenduma za neovisnost BiH.

Radovan Karadžić tada je za govornicom kazao:

“Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Herecgovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje.”

Alija Izetbegović odgovara:

“Njegovo izlaganje, njegove poruke možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi i možda nećemo više da ostanemo u Jugoslaviji. To večeras govorim...”

Svečanu akademiju povodom 1. marta, Dana neovisnosti BiH, organizirao je Forum bh. parlamentaraca i pozivu se, pored ostalih, odazvao samo dio političkoga vrha BiH i Federacije - bez nazočnosti predstavnika iz RS-a. Ovim činom političari RS-a ponovili su postratnu priču da različit pogled na referendum pokazuje da praznik nije u cijeloj državi BiH.

U Federaciji BiH neradni je dan. Prvi put Dan neovisnosti obilježen je i na području Livna, iako bez službene obavijesti. U Sarajevu, uz podsjećanje da je Dan neovisnosti jedan od povijesnih datuma kada je potvrđena državnost BiH, bivši član ratnog Predsjedništva BiH, Tatjana Ljujić - Mijatović je kazala:

“Dan nezavisnosti BiH je datum potvrde viševjekovnog identiteta bh. društva i države.”

Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Borislav Paravac, 1. mart, dan neovisnosti, ne smatra državnim praznikom, “prije svega”, kako se navodi u pisanoj izjavi, “zbog činjenice što je to dan koji u srpskom narodu budi negativna sjećanja na antisrpski referendum, kada je 1992. godine, bez pristanka jednog naroda, donesena odluka o izdvajanju BiH iz bivše Jugoslavije".

Drugi član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić kaže:

“Nažalost, one političke snage i sljedbenici političkih snaga koje su učestvovale u agresiji na BiH i koje su negirale državnost BiH još uvijek nisu u stanju da poštuju taj praznik. I to je njihov odnos prema državi, odnos prema Ustavu.”

Visoka politika prenesena je i među građane. Tako u Srebrenici rade škole, prodavaonice, javne ustanove. U Doboju ista slika, a u anketi među građanima bilježimo:

“Ja ne smatram da je praznik čitave BiH.”

“Samo je kompetentno ono što je u Dejtonu potpisano. Imamo mi Dan republike 9. januara.”

Bivši predsjednik Skupštine Republike BiH, Miro Lazović, kaže da je 1. mart dana kada su se 1992. godine građani opredijelili da grade neovisnu i samostalnu BiH:

“1. mart siguran sam da je dan sadržana i u temeljima Dejtoinskog sporazuma, a to što još uvijek u RS-u ne prihvataju taj datum, to je zaista njihov problem.”

Lazović se nada da će zakonom o praznicima BiH 1. mart konačno biti prihvaćen kao praznik na cijelome području BiH. Utvrđivanje državnih praznika koje trebaju prihvatiti svi narodi u BiH traže i predstavnici RS-a. Član Predsjedništva Partije demokratskog progresa, Nevenka Trifković:

“Nama je ovo zajednička država - i barem oni kojima je to zajednička država morali bi se naći za jednim stolom i dogovoriti ono u čemu nam je živjeti.”

Pri|e tačno 13 godina, na referendumu 1. marta 1992. godine za suverenu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda - Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive - izjasnilo se oko dvije trećine građana BiH. Srbi su bojkotirali glasovanje Istog mjeseca objavljena je Deklaracija o neovisnosti BiH, a 6. aprila 1992. godine BiH je međunarodno priznata i postala je članica UN-a.

* * * * *

Parlamentarci BiH slažu se da je došlo vrijeme da se donese državni zakon o praznicima. Postoji i prijedlog, ali i primjedbe. Kako pomiriti još uvijek duboko suprotstavljene stavove?


Niti deset godina nakon rata BiH još nema zakon o državnim praznicima. Upravo ta činjenica otvara prostor da se praznici poput Dana nezavisnosti ili Dana državnosti BiH obilježavaju samo u Federaciji, dok ih Republika Srpska ne priznaje. Parlament je u prošlom sazivu, na inicijativu Sejfudina Tokića, razmatrao prijedlog zakona, ali on nije usvojen jer se poslanici iz dva entiteta nisu mogli dogovoriti oko pomenutih praznika. U ovom sazivu zastupnici i delegati, bez obzira kojoj stranci pripadaju, slažu se da je došlo vrijeme da se konačno ova oblast uredi zakonom, iako su njihova stajališta oko toga koje praznike treba slaviti različita.

Ivo Miro Jović iz HDZ-a:

“Današnji blagdan, da li je on ili nije, je jedno lijepo sjećanje na trenutak kada su građani BiH srpskom hegemonizmu rekli da BiH će ići vlastitim putem. Ja sam sa svojom obitelji izašao na taj referendum i dao svoj glas za samostalnost BiH. I danas bih to isto učinio. Ali danas radim. Zatekli ste me na radnom mjestu i ne želim kalkulirati i politikanstvom se baviti oko tog dana, jer naprosto ako radim u državnom parlamentu, red da državni parlament kao najveće zakonodavno tijelo donese zakon o državnim blagdanima. A svima onima kojima je stalo uzburkavati malo, pa malo probleme nametati BiH, onda oni drže do toga - jedni slave, jedni ne slave, jedni su za BiH, drugi nisu... Ja sam svojom odlukom na referendumu rekao da sam za Bi H kao samostalnu državu i to podržavam. A hoće li ovo uopće biti blagdan, pa to, valjda, ostaje da se dogovorimo.”

Milorad Živković iz SNSD-a:

“U BiH je neophodno donijeti zakon o državnim praznicima iz jednostavnog razloga da ljudi više ne bi neki radili, neki ne radili u nekim dijelovima. “

Boško Šiljegović iz SDS-a:

“Smatram da je krajnje vrijeme da se ova oblast uredi zakonom na nivou BiH, da nemamo ove apsurdne situacije koje imamo - da se neki praznici slave u dijelovima BiH, u drugim dijelovima ne slave. Ne mislim samo na današnji dan, nego imamo mi još praznika, a nemamo jedinstvenu odluku. Ali, treba obuhvatiti jedan broj, desetak praznika koji će se slaviti u cijeloj BiH i za početak izgradnje ove države smatram da bi to bilo jako pohvalno, pozitivno i prihvatljivo.”

Parlament će već na jednoj od narednih sjednica pred sobom imati SDP-ov prijedlog zakona o praznicima, koji je predložio Tomislav Limov, a predviđa šest državnih i šest vjerskih praznika:

“Dakle, Nova godina 1. i 2. siječnja, Dan nezavisnosti 1. ožujka, Međunarodni praznik rada 1. svibanj, Dan pobjede i Dan Evrope 9. svibanj, Dan sjećanja na žrtve Srebrenice i svih ratova 11. srpanj i Dan državnosti BiH.” U drugu skupinu spadaju vjerski praznici: Katolički božić, Katolički uskrs, Pravoslavni božić, Pravoslavni vaskrs, Kurban bajram i Ramazanski bajram. Isto tako, svi drugi vjernici i ateisti imaju pravo na dva dana praznika radi zadovoljavanja svojih vjerskih, kulturnih i drugih potreba.”

No, zastupnici iz RS-a već imaju primjedbe na predložene praznike. SNSD, iako parlamentarni partner SDP-a, u ovom slučaju prednost daje stavovima koji su zajednički za poslanike iz RS-a. Milorad Živković, SNSD:

“Za nas u RS-u je neprihvatljivo da se 1. mart koristi kao Dan nezavisnosti i 25. novembar kao Dan državnosti i mislim da će biti polemike oko ta dva datuma.”

No, kako kaže Ivo Miro Jović, i ova priča o praznicima, kao i mnoge druge, ima za cilj da skrene pažnju sa stvarnih problema ove države:

“Međunarodnoj zajednici vjerujem da nije stalo do toga da li ćemo se mi dogovoriti ili ne, jer oni žele kontrolirati krizu i upravo ovakvi problemi isplivavaju s vremena na vrijeme na površinu kako se ne bismo bavili ključnim pitanjima napretka ove zemlje.”
XS
SM
MD
LG