Dostupni linkovi

logo-print

Famozno bosanskohercegovačko trojstvo


Posljednja isforsirana kriza u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine definitivno je ukazala na potrebu sankcionisanja dugotrajnog ustavnog stanja u kojem je definisana nacionalna i teritorijalna podjela i u kojem država zavisi od političke volje nosilaca vlasti u entitetima. U nacionalno podijeljenoj vlasti najviši predstavnici dva od tri konstitutivna naroda, bošnjačkog i hrvatskog, za razliku od srpskih predstavnika, prvi put se nedvosmisleno zalažu za promjenu dejtonskog ustavnog uređenja, kako bi se omogućilo funkcionisanje države. Sulejman Tihić, bošnjački predstavnik u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, potrebu promjene dejtonskog Ustava ovako obrazlaže:

„Ustav je formiran na temelju nacionalnog koncepta vlasti, gdje jednostavno svako od nas može samo da bude uključen u taj svoj nacionalni tor. S takvim konceptom vlasti odlučivanja, funkcionisanja države, nije važno koja će stranka izvojevati izbornu pobjedu. Jednostavno nas samo slože po tim nacionalnim torovima i opet se proizvode nove krize. Prema tome, za mene je rješenje, i ove i svih budućih kriza, promjena Ustava BiH. Imamo ustavni sistem koji se sastoji od ustava Radovana Karadžića, to jest Ustava Republike Srpske, Ustava Federacije koji je napravljen u Vašingtonu i gdje je predviđena konfederacija sa Republikom Hrvatskom, i imamo dejtonski Ustav, dakle potpuno tri odvojena pravna sistema i to ne može funkcionisati.“

Hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, Dragan Čović, najavljuje konkretnu inicijativu HDZ-a:

„Sadašnji Ustav Bosne i Hercegovine je ekonomski krajnje neracionalan, a samim tim i politički neodrživ u dužem vremenskom periodu ispred nas, tako da evidentno trebamo ući u rasprave oko funkcioniranja vlasti. Ja sam osobno zagovornik ideje da sadašnjih pet razina vlasti koje postoje smanjimo na tri razine, znači državu, općinu i jednu središnju razinu vlasti između njih. S tim da sam jednako tako zagovornik jedne snažne decentralizacije države upravo ka općinama.“

S druge strane, srpski predstavnici u državnom vrhu insistiraju na sadašnjoj ustavnoj strukturi i bezuslovnom očuvanju Republike Srpske. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Borislav Paravac:

„Ne bih mogao nikako da prihvatim ukidanje entiteta, prije svega ukidanje Republike Srpske. Mislim da je ta struktura vlasti, od opštine preko entiteta do Bosne i Hercegovine, sasvim normalna i ona dosta dobro funkcioniše. Mislim da najveći dio problema leži u komplikovanoj ustavnoj strukturi Federacije. Ali razrješavanje problema Federacije preko Republike Srpske nije nikako prihvatljivo u Republici Srpskoj. U tome je problem.“

Najjača opoziciona stranka, Socijaldemokratska partija, smatra da reformu dejtonskog Ustava uslovljavaju dva ključna razloga – prijem u Evropsku uniju i neophodnost obezbjeđivanja ekonomske samoodrživosti države. Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija kaže da je ta stranka u parlamentarnu proceduru već uputila prijedlog od petnaest ustavnih amandmana za redefiniciju dejtonskog ustavnog ustrojstva:

„Mi smo u tim amandmanima definisali, na primjer, da Bosna i Hercegovina treba da ima jaču Vladu BiH, a slabije Predsjedništvo, odnosno predsjednika. Naime, mi danas u Bosni i Hercegovini imamo jedno Predsjedništvo koje je iz godine u godinu sve skuplje i sve nefunkcionalnije. Danas Predsjedništvo BiH košta skoro kao Parlament BiH, što nije normalno. Dakle, mi smatramo da je došlo vrijeme da Vlada BiH postane stvarno vlada, a da Predsjedništvo BiH bude neka vrsta ustavne kotve ili garanta ustavnog poretka zemlje. To bi značilo, po ustavnim amandmanima koje smo predložili, da bi predsjednika Republike Bosne i Hercegovine birao Parlament i da bi on, predsjednik Vlade i predsjednik Parlamenta bili ljudi koji po ustavu dolaze iz različitih naroda. Time bi se obezbijedilo to famozno bosanskohercegovačko trojstvo.“

Lideri vladajućih stranaka, koji zagovaraju ustavne promjene, na nedavnom neumskom sastanku sa partnerima u vlasti, bar za sada su odustali od pokretanja razgovora o ustavnim promjenama. Dogovoreno je da nastave zajedničko djelovanje na principima Dejtona, kako bi ispunili potrebne uslove za euroatlantske integracije. Danijel Server, direktor Balkanske inicijative američkog Instituta za mir, smatra da je upravo taj cilj uslov za ustavne promjene u skladu sa evropskim standardima:

„Mislim da je krajnje vrijeme da Bosanci odluče kakav ustav treba da imaju. U prvih pet godina Dejtonski sporazum je dao veliki doprinos u smislu zaustavljanja rata i pomaganja Bosni da započne stabilizaciju. Danas, međutim, on sputava napredovanje Bosne i Hercegovine ka uključivanju u Evropu. Zato bi građani te države morali u tome nešto promijeniti. Ljudi iz Republike Srpske, koji nastoje da zadrže postojeće stanje, morali bi da razgovaraju sa ostalima, kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje u interesu demokratije u zemlji. Mislim da više ne treba insistirati na konsenzusu, već do rješenja doći u odgovarajućoj parlamentarnoj proceduri. Na taj način je mijenjan i američki Ustav nekoliko puta.“

Ovaj analitičar balkanskih zbivanja smatra da nije najvažniji euroatlantski zahtjev samo hapšenje haških bjegunaca. Po njegovom mišljenju država koja želi ući u društvo evropskih, demokratskih zemalja, ne može biti politički i ekonomski nesamoodrživa i u kojoj su čak ustavom ograničena ljudska prava. Server smatra da tu činjenicu moraju spoznati i prihvatiti same političke snage u Bosni i Hercegovini, umjesto čekanja da to neko drugi učini:

„Ne smatram da bi Visoki predstavnik mogao da nametne promjenu ustava, ali bi Vijeće za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini to moglo učiniti. Ali ja ne mislim da bi to trebalo učiniti. Mislim da je to posao Bosanaca. Oni moraju započeti razgovore o tome i vidjeti šta je najpametnije rješenje, zašto neki ljudi ne žele sadašnje ustavno uređenje, a drugi ga podržavaju. Treba naći kompromisno rješenje ili napraviti amandmane na Ustav. U svakom slučaju ja mislim da Bosna i Hercegovina treba novo ustavno uređenje jer sa sadašnjim neće biti u stanju da se približi Evropi.“
XS
SM
MD
LG