Dostupni linkovi

logo-print

London se priprema za crnogorsku nezavisnost


U zaključcima i preporukama Spoljnopolitičkog odbora britanskoj Vladi, koji su rezultat obimnog istraživanja i saslušanja velikog broja poznavalaca crnogorsko srpskih odnosa, ocijenjeno je kako nije izvjesno da će crnogorska nezavisnost voditi ka ozbiljnom nasilju. Britanska Vlada treba da stremi ka tome da minimalizuje rizik od konflikta, a međunarodna zajednica, uključujući u Ujedinjeno Kraljevstvo, treba da traži da referendum bude sproveden u skladu sa međunarodnim normama, da ga nadlega i obezbijedi da bude fer. Naglašava se i da treba da budu prihvaćeni rezultati slobodnog i poštenog izjašnjavanja građana i preporučuje britanskoj Vladi da sarađuje sa crnogorskom u borbi protiv organizovanog kriminala, kao i da tehničkom podrškom pomaže vlastima u Podgorici. Najveća prepreka funkcionisanju Državne zajednice Srbije i Crne Gore je velika razlika u ekonomijama dvije države. A Beograd je saopštio da će prihvatiti rezultate referenduma. Insistiranje Havijera Solane na Beogradskom sporazumu, kako piše u izvještaju, je bio samo dio pokušaja da se odloži razdvajanje Crne Gore i Srbije do početka razgovora o konačnom statusu Kosova sredinom 2005. Ocijenjeno je da taj Sporazum faktički predstavlja samo primirje do referenduma.

“Eventualna crnogorska nezavisnost vjerovatno će uticati na Kosovo, jer će biti vrlo teško objasniti zašto ne utvrđujemo pravni status Kosova, a žurimo da uspostavimo pravni status Crne Gore”, smatra jedan od eksperata za Balkan, Džonatan Ejl, kojeg je Odbor konsultovao. U Izvještaju se citira i analitičar Gabrijel Partos koji smatra da će uticaj crnogorske nezavisnosti na okolinu biti marginalan, kao i Miša Gleni, koji tvrdi da je Crna Gora toliko mala da njen ulazak u Evropsku Uniju ne bi mnogo promijenio situaciju u EU. “Bilo bi to veoma lako uraditi, iako je riječ o prilično visoko kriminalizovanoj državi”, ocijenio je Gleni. Odgovarajući na pitanje Odbora da li će Velika Britanija prihvatiti crnogorsku nezavisnost, pomoćnik britanskog ministra spoljnih poslava za Evropu Denis MekŠein rekao je kako ne može zamisliti da njegova Vlada kaže da Crna Gora ne može biti nezavisna.

* * * * *

Razgovarali smo sa Dragišom Burzanom, ambasadorom Crne Gore i Srbije u Londonu


BURZAN: Ja to doživljavam pozitivno. Vidim jedan pozitivan pomak u smislu prepoznavanja realnosti i u Crnoj Gori i u Srbiji i mislim da je on vrlo referentno štivo za britanski parlament. Ali u osnovi spoljnu politiku vodi Forin Ofis i, naravno, on obzervira takav izvještaj. Ne mora da ga u svim detaljima slijedi, ali mislim da otprilike i što se tiče i Crne Gore i Srbije da se sad u potpunosti stav parlamenta približio sa stavom Forin Ofisa, koliko ja to mogu procijeniti, a mislim da mogu jako dobro. Tako da je to, može se reći, stav Britanije prema Crnoj Gori.

RSE: Ovaj Izvještaj je svojevrsna prognoza razvoja situacije na Balkanu. Da li Vam je poznato na čemu se ovi ili slični izvještaji iz prošlosti, ako ih je bilo, temelje i koliko su oni pouzdani i precizni?

BURZAN: Ovdje je parlament veoma uređen i tu nema nekih proizvoljnih stavova. I svi stavovi i zaključci i rekomandacije, a i objašnjenja koja su veoma iscrpna, to su dva dokumenta.Ustvari, u prvom su prezentirani stavovi i opisnost, dat je opis stanja i data rekomandacija, a u drugom sasvim jasno postoji jedan set dokumenata, analiza, procjena, tako da je prepun pregled i referentnih ličnosti i svega onoga što su te ličnosti izjavile i na osnovu čega se pravi politika Spoljnopolitičkog odbora parlamenta.

RSE: Izvještaj u kome se prognozira crnogorska nezavisnost i proporučuje slanje izaslanika u Podgoricu u totalnoj je suprotnosti sa dosadašnjom politikom Velike Britanije koja je bila jedan od najvatrenijih zagovornika očuvanja Državne zajednice. Otkud ovaj zaokret?

BURZAN: Ja mislim da smo možda u prošlosti sa nedovoljno pažnje primijećivali prave stavove Spoljnopolitičkog odbora parlamenta i Forin Ofisa. Naravno, Forin Ofis i dalje preferira Državnu zajednicu. Međutim, respektuje i s druge strane, prije svega, demokratiju, odnosno institut referenduma koji je usaglašen sa Ustavnom Poveljom. Ono što je ekstremno pozitivno oni polažu nadu i uvjereni su da će Vlada Crne Gore biti sposobna da čitav proces drži pod kontrolom i da ne očekuju u osnovi neku nestabilnost koja bi izrasla na čitovom tom procesu.

* * * * *

Povodom prijedloga Crne Gore o transformaciji Državne zajednice u Zajednicu nezavisnih, međunarodno priznatih država, Nikolas Vajt, direktor Evropskog programa međunarodne Krizne grupe, za naš radio kaže da bi se ta ponuda mogla ispostaviti kao dobar model za ono što treba da uslijedi.


VAJT: Kao prvo, crnogorski prijedlog za nas nije totalna novina i umnogome liči na ponudu koju je crnogorska Vlada uputila Beogradu krajem 2000., kada je gospodin Đukanović bio predsjednik, a Filip Vujanović premijer. Tako da to nije sasvim nova stvar za nas. Što se tiče same ponude, moje je mišljenje da je sasvim u redu ako Srbija i Crna Gora mogu naći drugo rješenje i zamjenu za Beogradski sporazum. To je sada isključivo stvar Srbije i Crne Gore koje moraju to riješiti između sebe. Bilo ko sa strane, Evropska Unija ili nevladine organizacije kao što smo mi, ne mogu uticati na te pregovore, niti stajati na bilo čiju stranu. Meni izgleda da je za sada bolje pridržavati se dogovora koji je već postignut i vidjeti kako će se stvari odvijati u narednoj godini što se tiče Državne zajednice. Ali, takođe, nije prerano da se počne razmišljati šta nakon toga i moglo bi se ispostaviti da je crnogorski prijedlog prilično dobar model za ono što treba da uslijedi.
XS
SM
MD
LG