Haški tribunal podigao je optužnicu protiv ratnog komandanta Armije BiH, Rasima Delića, koja ga tereti za komandnu odgovornost za zločine koje je počinila jedinica "El mudžahid" nad građanima srpske nacionalnosti na području Ozrena i Vozuće. Ova jedinica nalazila se u sastavu Trećeg korpusa Armije BiH. General Rasim Delić je izjavio kako će u ponedjeljak dobrovoljno otići u Hag, te da ne vidi svoju objektivnu odgovornost u navodima optužnice, ali da je spreman da u Hagu brani ono za šta se borio:
“Treba reći da je prekinuta jedna neizvjesnost. Inače, godinama me optužuju već i spremaju u Hag, tako da je na jednoj strani, naravno, iznenađenje, jer ne postoji objektivna odgovornost za bilo što što se dešavalo, naprotiv, a na drugoj strani je jedno olakšanje, jednostavno da se prekine sa tim stalnim špekulacijama - hoće li neće li biti. Ja sam čovjek koji se borio za ovu BiH, učestvovao u odbrani ove zemlje, legalista. Prema tome, kao legalista ne mogu ni da postupim drugačije nego da istinu o onome što se dešavalo u periodu od 1992. do 1995. branim ako treba i pred Haškim tribunalom, a izgleda da treba. Ja nisam u cjelini pročitao optužnicu, ali uglavnom je vezano za tu, uslovno rečeno, posrednu komandnu odgovornost zbog formiranja i djelovanja odreda “El mudžahid”, koji je u suštini bio daleko od moje komande, jer je tri stepena komandovanje do tog odreda, ali nekome je trebalo da na taj način jednostavno optuži i vrh Armije Republike BiH. Ja ću konkretno ponoviti ovo što kažem - da, znači, nijedan komandir ili komandant u Armiji Republike BiH nije dozvolio, naredio, odobrio bilo što da se učini mimo Ženevske konvencije.”
Dragica Blagojević se, sa nekoliko stotina građana srpske nacionalnosti, nakon ulaska Armije BiH 1995.godine u Vozuću, četiri dana skrivala na planini Ozren. Tu su se stanovnici Vozuće podijelili u dvije grupe. Dragica je bila u grupi koja se predala Tuzlanskom korpusu, nakon čega je provela 42 dana u zatvoru u Tuzli, a potom razmijenjena:
“Iz tog sela izišli smo prema Ozrenu i bili smo po šumi prije Ozrena, gdje smo bili tri noći i četiri dana. Onda smo sišli, predali se vojsci BiH, tuzlanski je to bilo. U Tuzli smo otišli u zatvor. Bili smo 42 dana. Otišli smo negdje, “krečane” se zovu, kod Gradačca. Tu smo razmijenjeni i onda kud ko zna. Uglavnom, u mene su ostala djeca sva, iako nisam znala ni za koga. Ono 42 dana sam preplakala i presikirala se u zatvoru, tako da je dobro bilo kako se završilo. Nama su rekli, kad smo se predali, da nam je sreća što smo tuzlanskom kantonu, što nismo zeničkom.”
Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, komentarišući optužnicu protiv generala Rasima Delića, rekao je da je u Hagu mjesto da se dokaže istina i pravda i da vjeruje da će ratni komandant Armije BiH, Rasim Delić, pred Haškim tribunalom dokazati da nije kriv:
“Uvažavajući sve ono što je Haški tribunal uradio i što radi dobro za našu zemlju, opredijeljen za suradnju sa Haškim tribunalom, smatram da je u konkretnom slučaju Haški tribunal podlegao pritisku izjednačavanja odgovornosti onih koji su branili zemlju, koji su branili državu, sa onima koji su činili masovne zločine i koji su učestvovali u agresiji. Ali, bez obzira na sve, mi smo opredijeljeni za suradnju s Haškim tribunalom i general Delić će se dobrovoljno predati i, vjerujem, dokazati istinu i pravdu.”
Glavna tužiteljica Haškog tribunala, Karla del Ponte, sredinom prošle godine u Sarajevu nakon susreta sa vlastima Federacije BiH, potvrdila je da su pokrenute istrage protiv predstavnika političkog i vojnog vrha bošnjačke nacionalnosti. Spekuliše se kako se ostale moguće optužnice odnose na ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, te ratnog komandanta Trećeg korpusa Armije BiH, Sakiba Mahmuljina.
“Treba reći da je prekinuta jedna neizvjesnost. Inače, godinama me optužuju već i spremaju u Hag, tako da je na jednoj strani, naravno, iznenađenje, jer ne postoji objektivna odgovornost za bilo što što se dešavalo, naprotiv, a na drugoj strani je jedno olakšanje, jednostavno da se prekine sa tim stalnim špekulacijama - hoće li neće li biti. Ja sam čovjek koji se borio za ovu BiH, učestvovao u odbrani ove zemlje, legalista. Prema tome, kao legalista ne mogu ni da postupim drugačije nego da istinu o onome što se dešavalo u periodu od 1992. do 1995. branim ako treba i pred Haškim tribunalom, a izgleda da treba. Ja nisam u cjelini pročitao optužnicu, ali uglavnom je vezano za tu, uslovno rečeno, posrednu komandnu odgovornost zbog formiranja i djelovanja odreda “El mudžahid”, koji je u suštini bio daleko od moje komande, jer je tri stepena komandovanje do tog odreda, ali nekome je trebalo da na taj način jednostavno optuži i vrh Armije Republike BiH. Ja ću konkretno ponoviti ovo što kažem - da, znači, nijedan komandir ili komandant u Armiji Republike BiH nije dozvolio, naredio, odobrio bilo što da se učini mimo Ženevske konvencije.”
Dragica Blagojević se, sa nekoliko stotina građana srpske nacionalnosti, nakon ulaska Armije BiH 1995.godine u Vozuću, četiri dana skrivala na planini Ozren. Tu su se stanovnici Vozuće podijelili u dvije grupe. Dragica je bila u grupi koja se predala Tuzlanskom korpusu, nakon čega je provela 42 dana u zatvoru u Tuzli, a potom razmijenjena:
“Iz tog sela izišli smo prema Ozrenu i bili smo po šumi prije Ozrena, gdje smo bili tri noći i četiri dana. Onda smo sišli, predali se vojsci BiH, tuzlanski je to bilo. U Tuzli smo otišli u zatvor. Bili smo 42 dana. Otišli smo negdje, “krečane” se zovu, kod Gradačca. Tu smo razmijenjeni i onda kud ko zna. Uglavnom, u mene su ostala djeca sva, iako nisam znala ni za koga. Ono 42 dana sam preplakala i presikirala se u zatvoru, tako da je dobro bilo kako se završilo. Nama su rekli, kad smo se predali, da nam je sreća što smo tuzlanskom kantonu, što nismo zeničkom.”
Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, komentarišući optužnicu protiv generala Rasima Delića, rekao je da je u Hagu mjesto da se dokaže istina i pravda i da vjeruje da će ratni komandant Armije BiH, Rasim Delić, pred Haškim tribunalom dokazati da nije kriv:
“Uvažavajući sve ono što je Haški tribunal uradio i što radi dobro za našu zemlju, opredijeljen za suradnju sa Haškim tribunalom, smatram da je u konkretnom slučaju Haški tribunal podlegao pritisku izjednačavanja odgovornosti onih koji su branili zemlju, koji su branili državu, sa onima koji su činili masovne zločine i koji su učestvovali u agresiji. Ali, bez obzira na sve, mi smo opredijeljeni za suradnju s Haškim tribunalom i general Delić će se dobrovoljno predati i, vjerujem, dokazati istinu i pravdu.”
Glavna tužiteljica Haškog tribunala, Karla del Ponte, sredinom prošle godine u Sarajevu nakon susreta sa vlastima Federacije BiH, potvrdila je da su pokrenute istrage protiv predstavnika političkog i vojnog vrha bošnjačke nacionalnosti. Spekuliše se kako se ostale moguće optužnice odnose na ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, te ratnog komandanta Trećeg korpusa Armije BiH, Sakiba Mahmuljina.
