Dostupni linkovi

logo-print

Težak finansijski položaj institucija kulture


Institucije kulture, čiji je osnivač bila bivša Republika BiH, novim uređenjem zemlje postale su ničije. Geografski pripadaju Sarajevskom kantonu i Federaciji, ali po značaju koji imaju i po blagu koje čuvaju neupitno su državnog značaja. Kad je u pitanju finansiranje, onda su tri muzeja, dvije bilblioteke, Umjetnička galerija i Kinoteka prepušteni na milost, odnosno nemilost političara. Predsjednik Upravnog odbora Zemaljskog muzeja, dr. Munib Maglajlić:

“Obaveza svih onih kojima Muzej kao zajedničko dobro stoji na raspolaganju je da ga pomažu i da tu održivu konstrukciju, koja neće biti vezana za hir ni na jednoj razini političara, jer ne mislim da je interes onih u drugom entitetu, koji predstavljaju kulturne ustanove, da ostanu zatvoreni. To je suprotno kretanjima u evropskim integracijama i, naravno, suprotno kretanjima u svijetu."

Upravo zbog teške finansijske situacije u kojoj su se našli, Zemaljski i Historijski muzej su u jesen prošle godine za posjetioce zatvorili vrata. Nakon stotinu dana samoće, Zemaljski muzej ponovo je od 1. februara dostupan javnosti. Direktorica Muzeja, Aiša Softić:

“Uključivanje u rješenje pitanja statusa Zemaljskog muzeja, i ostalih šest institucija državnog karaktera, svih nivoa vlasti, a u prvom redu državnih, nama govori o spremnosti da se taj problem konačno prevalada. Vrlo nam je jasno da na isti način svi oni koji odlučuju o problemu ne misle jednako, ali smo ubijeđeni da će, ipak, one snage koje su konstruktivne daleko prevladati nad onima koji ni u kom slučaju ne žele niti jednu ustanovu koja ima državni predznak.”


U Historijskom muzeju, pak, koji je već četvrti mjesec zatvoren za posjete, obećanjima ne vjeruju. Na pitanje kada će ova institucija biti dostupna javnosti, direktorica Muhiba Kaljanac odgovara:

“Tek onda kada tačno bude utvrđena finansijska konstrukcija. Šta podrazumijevam pod tim? Naime, pošto postoji sporazum koji treba da se potpiše da bi se finansirale ove institucije, mi računamo da će doći do potpisivanja tog sporazuma i, naravno, tada ćemo znati sa kojim sredstvima raspolažemo. Sa onakvim finansiranje kakvo je bilo dosad, zaista, Muzej ne može raditi. To su toliko nedostatna sredstva. Mi svega dvije prostorije grijemo u toku ovakve hladnoće. Dakle, zbirke ne mogu da se koriste, posjetici ne mogu u hladnim prostorijama gledati izložbe. Prema tome, to je izuzetno teška situacija.”

U Ministarstvu civilnih poslova Vijeća ministara pripremljen je
sporazum o finansiranju, koji će, kako navodi Zijada Đapo, biti ponuđen vladama entiteta, Brčko Distrikta, Kantona Sarajevo i Vijeću ministara kako bi se do kraja godine obezbijedila 4 miliona konvertibilnih maraka. Time će život sedam institucija biti produžen, ali samo u ovoj godini.

Nacrt zakona, koji je također pripremljen, ističe Đapo, dugoročno bi riješio problem:

“Zakon predviđa nastavak rada ovih institucija od značaja za BiH. One bi, prema nacrtu ovoga zakona, imale svojstvo pravnog lica i u svom nazivu bi koristile ime BiH. Znači, kada bi zakonski bio riješen nastavak rada ovih institucija, to bi istovremeno podrazumijevalo i njihovo kontinuirano finansiranje. Zbog toga je bitno da zakon bude usvojen, kako bi one nastavile postojanje i svoj rad kao institucije koje su značajne za BiH.”

Koliko je problem ozbiljan govori i činjenica da se u njegovo rješavanje uključio Ured Visokog predstavnika - i to prvi put kad je u pitanju kulturna politika. Očito zbog toga što je manjakalo kulture, a bilo viška politike.
XS
SM
MD
LG