Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorski model za integraciju zapadnog Balkana


Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, bio je danas naš Online gost. U razgovoru nakon njegove komunikacije sa posjetiocima naše web-stranice, Krivokapić govori o odnosima Crne Gore sa Srbijom, o Kosovu, referendumu, regionu...

RSE: Gospodine Krivokapiću, da li je prijedlog nezavisnih država koji je upućen Beogradu optimalno rješenje ili kompromis u odnosu na objektivnu podijeljenost crnogorskog društva o pitanju državnog statusa?

KRIVOKAPIĆ: Nijesam objektivan baš oko toga, jer SDP stoji od '90.godine na inicijativama, iz '96. zatim 2000., stalno je inicirao potrebu nezavisnih država. Mislim da to nije iznuđeno rješenje. Mislim da je to dobro rješenje i za Srbiju i za Crnu Goru i za potrebu da se pokaže da se na Balkanu može kooperirati i dogovarati. Ja ovaj sporazum shvatam prvenstveno kao sporazum o mirnom razdruživanju Srbije i Crne Gore. Ona je na tragu onog osnovnog, a to je da referendumom moramo da odlučimo o svom državnom statusu, da savez nezavisnih država podrazumijeva da svako vodi svoje osnovne politike, a o onim elementima u kojima bude želje, da se zadrže neki elementi zajedništva. Moguće je da je sam dokument opretećen detaljima koji nijesu bili potrebni. To je institucionalna izgradnja, ali u svakom slučaju koncepcijski je to to.

RSE: Zašto je ovaj predlog upućen baš sad i da li ste, makar neformalno, testirali raspoloženje međunarodnih faktora oko predloga sporazuma?

KRIVOKAPIĆ: Vi znate da smo u političkim stavovima mi to potencirali već više mjeseci. Partija koju predstavljam, već 15 godina to potencira, ali očigledno je da smo u zadnjoj godini državne zajednice, da li će kraće ili duže, stvar je dobrih dogovora i potrebe da se da šansa Srbiji da u toj zadnjoj godini pokaže da li je u stanju da se dogovori sa Crnom Gorom ili ne. Ako nije, referendum u svakom slučaju, najkasnije u februaru. Ako se dogovorimo oko mirnog razdruživanja, onda to može biti i ranije. Time ćemo biti na dobitku i mi i Srbija: mi što ćemo poslije toga snažno ubrzati pristupanje Evropskoj uniji i juriti Hrvatsku da sa njom stupimo u EU, a Srbija što će moći da se posveti unutrašnjim problemima i rješavanju pitanja Kosova.

RSE: Očekujete li da će biti prihvatljivo za medjunarodnu zajednicu?

KRIVOKAPIĆ: Pa, očekujem, tu očekujem da je to upravo model koji ona želi da vidi. Model koji je ona vidjela u Čehoslovačkoj, a ovo je čak i više jer ima i referendum. To je model mirnog, stabilnog razdruživanja i model reintegracije na novim osnovama medju nezavisnim državama. To može biti ono što predstavlja neki začetak reintegracije medju državama zapadnog Balkana, kao medjunarodno priznatim državama.

RSE: Zašto i Vi niste potpisnik predloga koji je sinoć upućen Beogradu?

KRIVOKAPIĆ: Izvorni predlagač je Predsjednik Vujanović, premijer mu se pridružio u tome. Ja, naravno, nisam bio ni za Beogradski sporazum. Glasao sam protiv njega, tako da ne smatram da imam bilo kakve obaveze da mijenjam nešto protiv čega sam glasao.

RSE: Od kojih snaga u Srbiji očekujete podršku?

KRIVOKAPIĆ: Očekujem od svih onih koji su demokrate i koji žele zajedništvo sa Crnom Gorom. Znači da to zajedništvo bude zajedništvo ravnopravnih, a ne zajedništvo Srbije sa Crnom Gorom kao dodatkom velike-male Srbije. Znači, to je veliki test demokratije za Srbiju. Ako neko u Srbiji smatra da je demokrata, a ne može da dozvoli demokratiju Crnoj Gori, da traži saveznike medju Miloševićevim snagama u Crnoj Gori, i da jedino takva Crna Gora, a jedino je takva Crna Gora za zajednicu sa Srbijom, znači Miloševićeva i da ne kažem Karadžićeva Crna Gora, onda je to dobar test za njih. Mislim da je Crna Gora u mnogo čemu, pitanje demokratske provjere za snage u Srbiji.

RSE: Šta ukoliko Predlog bude odbijen? Šta je alternativa?

KRIVOKAPIĆ: To čak nije alternativa. Referendum svakako slijedi. Slijedi i nezavisno od toga. Nama će ostati žal da nije bilo tog demokratskog kapaciteta u Srbiji, ali mi smo učinili sve što smo mogli.

RSE: Gospodine Krivokapiću, procjenujete li da bi srpski premijer Vojislav Koštunica mogao pristati na razgovor. Ovo Vas pitam s aspekta njegove isključivosti po pitanju zajedničke države i činjenice da je na relaciji Koštunica - zvanična Podgorica, nekakva suštinska komunikaciја, najblaže rečeno, na vrlo, vrlo niskom nivou?

KRIVOKAPIĆ: Premijer Koštunica kasni u pravim odlukama i u Srbiji. Tim prije i oko Crne Gore, jer je tu više pasioniran onim velikodržavnim elementima koji se prepoznaju u njegovoj politici. Ali kao i drugdje on će morati da prihvati realnost kao što je nerado prihvatio savez, rekao bih, zavisnih država tako će morati da prihvati i vjerujem da će prihvatiti savez nezavisnih država, ako se postigne dobar odnos sa predsjednikom Tadićem i jednom ključnom demokratskom snagom u Srbiji sada, a nadam se i uvjeren sam iz naših kontakata da će Evropska unija naći prostora da pomogne takvoj inicijativi koja nije samo model za Srbiju i Crnu Goru, ona može biti model integracija Balkana na tim osnovama i šire. Sjećate se inicijative Gligorova i Izetbegovića tada o konfederaciji četiri države. Mislim da to sada može biti crnogorski model koji je dobar model za integraciju zapadnog Balkana.

RSE: Kako vidite status Kosova u modelu saveza nezavisnih država i da li uopšte podržavate kosovske težnje ka nezavisnosti?

KRIVOKAPIĆ: Vidim potrebu da se otvori dijalog Beograda i Prištine. Bez tog dijaloga i jedni i drugi će biti na gubitku. Neko drugi će morati tada da presuđuje u ime njih. Svakako, vidim involviranost Evropske unije i Kontakt grupe koju ne čine samo zemlje Evropske unije. Naravno, u njoj je i Rusija i Sjedinjene Američke Države, ali vjerujem da sazrijeva trenutak da će moći da krenu stvarno realni pregovori između Prištine i Beograda. Objektivno je da to krene tokom 2005. a da se završava tokom 2006.godine, jer niko ne želi da drži otvoren problem koji neće dobiti nove pozitivne dinamike, koji može dobiti samo nove negativne dinamike. Crna Gora je svakako rekla da je februar krajnji rok za naš referendum o nezavisnosti. Želimo da se dogovorimo o savezu nezavisnih država i to ćemo provjeriti na referendumu svakako, ali bolje je da uđemo na referendum o savezu nezavisnih država i međusobno da se priznamo i ojačamo međunarodnu poziciju jedni drugima, nego da se trošimo nečim čemu se već zna rezultat a to je nezavisna Crne Gora, a samim tim i nezavisna Srbija, ali bez svoje volje, što ne djeluje optimistički za državu koja pretenduje da bude važna na Balkanu, da ključne odluke ne budu njene, nego drugih.

RSE: Korelacija u pogledu rješavanja statusa Kosova i Crne Gore svakako postoji. Da li mislite da je dobro što će se rješavanje ta dva procesa po svemu sudeći vremenski poklopiti: s aspekta Crne Gore, s aspekta Kosova, ali i s aspekta Srbije koja će možda morati da rješava dva krupna pitanja?

KRIVOKAPIĆ: Srbija ima dobru šansu da sa Crnom Gorom završi to relativno brzo prije nego što se sam kosovski problem otvori za završnu fazu, prije ljeta 2005. Mi možemo do ljeta dogovoriti naše odnose i to završiti prije nego što Srbija uđe u godinu pregovora i dogovora o Kosovu. Ne mora se poklopiti, ali ako Srbija to ne želi, onda će se naći u problemu da u februaru ima nezavisnost Crne Gore i svoju nezavisnost i jedan dokaz da nije bila sposobna da se dogovori o stvarima koje su se faktički već desile. Ta zajednica koja sada postoji je već zajednica nezavisnih država, ti organi ne funkcionišu. "Dvostruki kolosjek" ih je već pokazao, ogolio, samostalni pristup Svjetskoj trgovinskoj organizaciji ih je doveo do očiglednosti, tako da oni brane nešto što je već izgubljeno, a to je zajednica koja faktički već odumire i nestaje i bolje je da to pretvore u pozitivan politički kapital, nego da se suoče sa još jednim gubitkom političke koncepcije za koju su se zalagali.

RSE: Ni pritisak Brisela nije više tako jak.

KRIVOKAPIĆ: Brisel je krajnje konstruktivan u ovoj fazi i krajnje pomaže i nama i Srbiji da naučimo da se dogovaramo, jer samo oni koji se dogovaraju mogu ući u Evropsku uniju. Oni koji ne umiju da se dogovaraju i postižu kompromise, oni ne mogu to uraditi ni u Evropskoj uniji koja leži na dogovoru i kompromisu. Ona leži na bazičnoj osnovi da je zajednica slobodnih naroda i država. Srbiji i Crnoj Gori to treba. Crna Gora hoće tu slobodu. Mislim da je hoće i Srbija svojim demokratskim dijelom. Nedemokratski dio nije onaj koji uopšte treba podržavati.

RSE: Mada je u ovom momentu manje uočljiv ovaj demokratski dio, ako ćete se složiti, za sad ne postoji spremnost sem par stranaka iz Srbije za neke razgovore.

KRIVOKAPIĆ: Složiću se, to je upravo odraz stanja u Srbiji zato što se nameće takav pristup problemima. Pristup konfrontacije, pristup nametanja volje, a ne pristup dogovora. Ako se ne nametne princip dogovora sa Crnom Gorom prvenstveno, onda će jačati ove druge snage, snege velikodržavnog koncepta.

RSE: Pitanje referenduma u Crnoj Gori otvorilo je dileme oko niza tih pravnih pitanja ko može da glasa, koliki je censuz, kolika kvalifikovana većina i tako dalje.

KRIVOKAPIĆ: Ja sam bio dosta neshvaćen u Crnoj Gori kada sam rekao u ovoj zadnjoj fazi da nijesam za promjenu zakona. Taj zakon je donesen 2001.godine uz pomoć OEBS-a i uz evaulaciju OEBS-a i dobio je u svim bitnim elementima o kojima sada govorimo pozitivnu ocjenu . Ja bih taj zakon ostavio na snazi , jeste visok cenzus i jeste kvalifikovana većina, ako se traži 50 + 1 da mora izaći, ali mislim da imamo precendent - '92.godinu kada je održan referendum koji, na žalost, nije bio demokratski, ali je imao te uslove. O istoj stvari odlučujemo. Ja sam spreman da pokažemo da možemo demokratski odlučiti na isti način. Ljudi nijesu mogli ni tada da glasaju u jednoj državi. Ovo je međunarodno pravno jedan subjekt. Nigdje ne možete glasati na dva mjesta. To nigdje nemate, ni u jednoj državi da Amerikanac može glasati i u Njujorku i u Arizoni. Ključne stvari su već definisane zakonom, već imaju pozitivnu ocjenu OEBS-a .Moguće je da me neće shvatiti. u Pokretu za nezavisnost ima jedna druga inicijativa, čak i u mojoj partiji ima nekih drugih tonova, ali ja sam čvrsti zagovornik, bez obzira što su to visoki principi. Crna Gora je spremna da dokaže da je sposobna da bude međunarodno priznata država.

RSE: Oba pokreta, i ovaj za nezavisnu Crnu Goru i za zajedničku državu govore o dijalogu. Istina, iz ovog drugog pokreta to su za sada usamljeni glasovi predsjednika Čedomira Vukmanovića. Realno, očekujete li dijalog ova dva pokreta, s obzirom da dosad nijesu uspjevali pokušaji da vlast i opozicija organizuju dijalog o nekim suštinskim pitanjima?

KRIVOKAPIĆ: Gospodin Vukmanović je pokazao da, ko god osjeti zapadnu demokratiju ne može gledati primitivan nacionalizam i na probleme u državnoj zajednici kako to gleda dobar dio tog pokreta, uključujući plemenske skupštine kao noseći dio, pokazuje neke vrlo važne stvari. Dok taj pokret negira pravo Crnogoraca, da postoje, gospodin Vukmanović je to pravo priznao. Taj pokret negira da je crnogorska crkva bila autokefalna, postojala i bila stub nezavisnosti Crne Gore. Lider tog pokreta je priznao jer su to fakti. U Ustavu Crne to Gore piše, a oni to negiraju. Problem te politike jeste da se prevarom može praviti zajednica, prevarom ući u Evropsku uniju. Na sreću taj njegov potez je upravo dokaz, malo paradoksalno zvuči, ali da referendum može iznivelisati neke stvari. Neke zajedničke stvari da čak i postoje. Evo, doveli smo do nacije i do crkve u tom dijelu. Postoji sporni dio oko ujedinjenja te ckrve, ali do sada je bilo sporno i ovo drugo, vrlo bitno, tako da čak može biti i pozitivnih efekata. Vi znate moju raniju tezu da vjerujem da se u opoziciji rađuju snage koje mogu biti progresivne i kada sam, takođe i to najavljivao više mjeseci unazad, nije mi se baš previše vjerovalo, ali sad mi se vjeruje kroz ono što se dešava na opozicionoj sceni. Ja mislim da će upravo referendum biti strašno ozdravljujući za Crnu Goru, da ćemo skinuti ono patološko pitanje koje nijedna ozbiljna država ne bi tako jako vodila hoćemo li da vladamo sami sobom i hoćemo li brže u Evropsku uniju.

RSE: Dijalog?

KRIVOKAPIĆ: Krenuo je i biće ga. Mislim da na objema stranama postoji kapacitet, a i događaji će krenuti u tom pravcu, jer ovako se bore sa već izgubljenim bitkama. Pričaju o Zakonu o neposrednim izborima, a već je evidento na neći biti neposednih izbora. Pričaju o održanju zajednice, a već svako ozbiljan će vidjeti da neće biti te zajednice, tako da su oni kao i u svemu anahroni, kasne za događajima i vode izgubljene bitke, ako tako mogu reći.

RSE: Šta će Socijaldemokratska partija učiniti ukoliko se odustane od održavanja referenduma o nezavisnosti? Dakle, može li se ponoviti scenario Beogradskog sporazuma kada je Djukanović čvrsto obećao referendum, a onda praktično u par dana pod međunarodnim pritiskom promijenio stav i potpisao Sporazum koji je na duži rok suspendovao ustavno pravo građana?

KRIVOKAPIĆ: Moram reći da je SDP tada pokazao principijelnost. SDP je izašao iz Vlade, srušio tu Vladu i pokazao da je reprezent one Crne Gore koja se 15 godina bori za demokratsku Crnu Goru, a koja ne može biti demokratska ako nije i slobodna. Liberalni savez je poklekao u tom trenutku pod nekim diplomatskim pritiscima i nije htio rušiti Vladu, ali je SDP to pokazao i stekao kredibilitet I naravno, sada bi uradio isto, ali sada su se toliko dobro stvari odradile i diplomatski i na unutrašnjem planu kroz makroekonomsku stabilnost, da bilo ko sada da je u poziciji, mojoj ili gospodina Djukanovića ne bi mogao da odloži referendum i gospodina Vujanovića koji to predlaže, niti se više iko može usuditi da na Crnu Goru vrši taj vid pritiska, jer je Crna Gora već u međuvremenu zaslužila nezavisnost i pokazala da je najstabilniji element u regionu. Ovo je najstabilnija makroekonomska situacija u regionu, ovo su najstabilniji multietnički odnosi u regionu, u zapadnom Balkanu, govorim o ovim spornim državama da ne nabrajam i ne ponavljam. Biće referendum najkasnije u februaru o nezavisnosti. Svakako ćemo potvrditi, u bilo kojem obliku ta nezavisnost: da li u zajednici nezavisnih država ili bez ikakve zajednice, ali mislim da više nema nikog ko bi mogao da napusti taj koncept i mislim da nema više nikog ozbiljnog ko bi tražio da mi napustimo taj koncept.

RSE: U kolikoj mjeri na podršku nezavisnosti utiču unutarcrnogorske slabosti od neefikasnosti u radu institucija sistema, privatizacija, kojom se legalizuju nelegalno zarađen novac vlastima bliskih ljudi, protekcionizma, korupcije, enormne socijalne razlike? Koliko takva vrsta problema koja opterećuje Crnu Goru, zapravo kod građana slabi indenpendističke težnje?

KRIVOKAPIĆ: Ušli smo u tu inverzivnu logiku. Za to nas optužuju oni koji su bili za rat, koji su bili za razaranje i koji su doveli Crnu Goru do objektivnog rasta povratnog kriminala, do objektivnog uništenja crnogorske privrede i oni sad nas optužuju zašto situacija nije bolja, kreatori svega toga: Demokratska srpska stranka, Narodna stranka, Socijalistička narodna partija, koji su stvorili uništenje tih resursa.Ja bih rekao čak i kulturološku situaciju u društvu i koje mi sad popravljamo, njihova razaranja mi popravljamo i mi smo krivi zašto je do razaranja došlo. To je jedna inverzivna logika. Građani to uvijek i ne shvate i traže krivicu kod onih koji nijesu krivi za to. Socijaldemokratska partija apsolutno nije. Ja mislim da je i Demokratska partija socijalista uradila puno od '96.godine da promijeni stvar u suprotnom pravcu. Ali utiče puno. Mislim da nema tih zala koja su rezultat zajedništva, jer sve je to nastalo zato što smo bili u zajedništvu sa Srbijom. Da nijesmo zajedno sa Srbijom ne bi ništa bilo od gašenja "Dakića", već bi bilo transformacije "Dakića", kao što se "TAM" u Mariboru transformisao. Ali, rat i ta velikodržavna politika je uništila crnogorsku ekonomiju i dovela do stvaranja tih ljudi koji su ratni profiteri. Dok ima ratova, dok postoji rata biće i ratnih profitera. To su nerazdvojne kategorije i otežavanje tranzicije i produžavanja tranzicije neprimjereno dugo. Ulaskom u Evropsku uniju svi će ti problemi biti lakše rješivi. Dobar dio moramo rješiti prije Evoropske unije, ali Crna Gora je malo tržište i niko neće izdržati ozbiljnu konkurenciju i od novopečenih bogataša sa nekim ozbiljnim zapadnim firmama. Bilo je sumnje. "Telekom" će kupiti naši ljudi. Ne, "Telekom" je kupio "Deutsche telecom". Bilo je sumnje da će neki kupiti KAP. Nijesu. Neki drugi su kandidati. Bilo je za Željezaru i tako dalje. Tako da suštinske privatizacije nijesu plod domaćeg sakrivenog novca, nego su suštinske privatizacije strane investicije.

RSE: Izjavili ste da ste blizu dogovora sa koalicionim partnerom, Demokratskom partijom socijalista oko Zakona o policiji, čije se usvajanje čeka dvije godine upravo zbog neslaganja vaše dvije partije. Da li je Vaša partija odustala od tvrdog zahtjeva da parlament daje saglasnost za izbor čelnika policije ili je pak, DPS popustio?

KRIVOKAPIĆ: Kompromis znači da su popustili i jedni i drugi. Tako je u svakoj ozbiljnoj raspravi. Suštinski je što je SDP već postigao. To je: jaku kontrolu u parlamentu, jaku kontrolu svih faza i izbora i ponašanja policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, u svim periodima bavljenja njihvim poslovima tokom čitave godine. Idemo i korak dalje. Tražimo zakon o parlamentarnoj kontroli koji bi još jače precizirao sve elemente i naravno, vezano za Zakon o slobodnom pristupu informacijama, tako da taj paket treba uozbiljiti. Ne možete dovesti i njih na kontrolu, a da nema zaštite nekih elemenata. Moraju se dati svi politički podaci, ne moraju svi operativni podaci. Ono što je SDP već sigurno postigao i što ga zadovoljava je jaka parlamentarna kontrola policije i Agencije za nacionalnu bezbijednosti. O elementima imenovanja ili neimenovanja ostaje da se pregovara, ali mislim da je dobar rezultat u interesu Crne Gore tu i odmah da kažem iznad evopskog standarda u mnogim elementima, jer Evropa je tu dosta skučena. Nemate tako jake kontrole nigdje u Evropi. Tu je DPS bio u pravu, ali smo imali iskustvo za koje mi tražimo jaču kontrolu. U cjelini mislim da je mart mjesec, mjesec usvajanja tih zakona naše koalicije.

RSE: Veliki broj naših slušalaca u on-line intervjuu je postavio pitanje o slučaju deportacije izbjeglica Muslimana - Bošnjaka početkom devedesetih koji su, nakon što su ih državni organi Crne Gore isporučili Karadžićevim snagama, pobijeni. Ima li država Crna Gora dovoljno snage da se kazne krivci i isplati odšteta ili dijelite stav premijera Djukanovića da je preuranjeno da se u ime Crne Gore prihvati odgovornost u vezi sa odštetnim zahtjevom porodica?

KRIVOKAPIĆ: Mislim da ima puno prostora da tužioc te stvari ispita. Državni tužilac mora te stvari precizno ispitati i obavijestiti javnost što se dešavalo. S druge strane, bez obzira kako se pravno razvijala ta stvar, mislim da Crna Gora ima i moralnu obavezu iz kojih proističe i finansijska obaveza da nadomjesti nešto. Da li je formalno tada bio jedan subjekt ili nije jedan subjekt, to je stvar za raspravu. Ali, rekao sam osnovne teze: tužilac mora da uđe u tu problematiku, da ispita individualnu odgovornost, jer Crna Gora kao država ima sigurno moralnu odgovornost i iz nje treba izvući i mogućnost dogovora sa tim porodicama. Ne može se namjestiti život i patnja to svi znamo, ali se može pokazati briga i preuzeti moralna odgornost za to da se to više nikad ne bi ponovilo. Vrijeme koje dolazi otvara sva ta pitanja i u nekoj mirnoj atmosferi ćemo morati da se suočimo kao društvo sa svim stvarima i u javnim debatama. Sada su neke druge teme iznad toga, ali mislim da će sazrijevanjem, društvo vidjeti i priznati svoje greške. Ja naravno govorim i u ime onog društva. Vi znate Rifat Rastoder je vodio komisiju, Dragiša Burzan, čak i sadašnji šef policije je bio uključen u čitave aktivnosti da se stvari spašavaju, ali upravo u ime tog društva koje smo mi uvijek predstavljali, mislim da će biti potrebno još vremena da otvaramo te priče, da ih svi zajedno ispričamo i da se pokajemo, najviše oni koji su tada bili u zabludi, a mi da im pomognemo, da ne bježimo od toga da zajedno pričamo

RSE: Vi govorite o krivici društva, ali ovdje su ljudi bili sa imenima i prezimenima, a krivica je krajnje individualna.

KRIVOKAPIĆ: Individualna odgovornost je krajnji posao tužioca: Zato sam i počeo sa tužiocem, da bih onda prešao na državu, njenu moralnu odgovornost, ali i njenu materijalnu odgovornost.

RSE: Šta mislite o tužbi Bosne i Hercegovine i Hrvatske protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde? Da li će crnogorska vlast poštovati presudu ovog suda, s obzirom da je Crna Gora bila dio Savezne Republike Jugoslavije u vrijeme sukoba na prostoru bivše Jugoslavije?

KRIVOKAPIĆ: Pošto Srbija insistira na kontinuitetu, to je bila njena politika: da će ona preuzeti taj dug, ako presuda bude za agresiju. Ja ne mogu sada ono što sam govorio '93. i '94. ne znam da li su spalili i te stenografske bilješke u odboru Skupštine SRJ kada sam ih upozoravao, da se radi o elementima agresije... gospodin Jović je tada predsjedavao, da ponovim, jer je to tada trebalo reći. Sada je već stvar na drugima da to kažu i sudu, ali mislim da se radi o ozbiljnom postupku i da puno argumenata koje sam tada iznio, trebalo bi da čuju u Srbiji i trebalo je tada da ih čuju da ne bi došli u ovu poziciju.
  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG