“Platni promet između Srbije i Crne Gore ne postoji”, rekao je za naš radio Nikola Fabris, glavni ekonomista crnogorske Centralne banke. Ovaj problem otežava život svim građanima Crne Gore i Srbije koji imaju potrebu da rođacima pošalju novac ili plate neki račun u drugoj članici državne zajednice, a Fabris kaže da on svakako otežava i poslovanje preduzeća, naročito imajući u vidu da se platni promet između firmi Crne Gore i Srbije odvija preko stranih banaka, što utiče na poskupljenje poslovanja:
“Još tokom 2004.godine Vlada Crne Gore je insistirala da se uspostavi direktan platni promet između Srbije i Crne Gore, da bi se olakšalo normalno poslovanje. Pregovori su započeti, međutim, do sada još uvijek nijesu dali konkretne rezultate. Realno je očekivati nastavak ovih pregovora u 2005.godini”.
“Mi imamo problema da priznamo međusobnu jednakost”, smatra ministar državne zajednice za unutrašnje i ekonomske odnose Amir Nurković, koji je ukazao na nastojanje da se u ukupnim međusobnim odnosima pojedina rješenja odlože kako bi sačekali neke, moguće drukčije, odnose između Srbije i Crne Gore, što po njegovom mišljenju apsolutno ne bi trebalo da bude prisutno u okviru privredne saradnje. Nurković je podsjetio da postoje dva prijedloga za riješavanje problema platnog prometa: prvi, Centralne Banke Crne Gore koji se odnosi na klirinški model preko centralnih banaka uz dnevno poravnanje neto pozicija i drugi, Narodne banke Srbije koji predviđa međusobno uspostavljanje korespondentskih odnosa, što bi prema Nurkovićevim riječima, moglo biti prihvatljivo, uz uslov da bi za sve međusobne odnose koji se dalje regulišu trebalo poštovati jednakost obje valute kako je i predviđeno Akcionim planom, Ustavnom poveljom i Beogradskim sporazumom.
“Rješenje ovog problema značilo bi unaprijeđenje ukupnih odnosa Crne Gore i Srbije”, smatra Nurković:
“Sa ukupnom privrednom saradnjom naravno da su i interesi građana zaštićeni, a u to ulazi i obaveza rješavanja pitanja stare devizne štednje koje je jedno od naslijeđenih pitanja koje treba u najskorije vrijeme, nadam se aktivnostima dvije banke i riješiti”.
U međuvremenu građani se na svoj način suočavaju sa problemom nefunkcionisanja platnog prometa između država članica. Slanje novca rodbini ili, imajući u vidu činjenicu da mnogi građani jedne članice državne zajednice imaju imovinu u drugoj, izmirivanje računa za komunalije, struju, telefon... odvija se po principu “zašto jednostavno, ako može komplikovano”.
Nekada je bilo dovoljno popuniti poštansku uputnicu ili opštu uplatnicu sa naznačenim žiro računom.
“Građani koji žele da pošalju novac ili neku drugu vrijednost u Srbiju mogu koristiti vrijednosno pismo”, rekla je Zdenka Erak, portparol crnogorske pošte, kao odgovor na pitanje o mogućnosti slanja novca. Jedno vrijeme građani nijesu rado koristili ni tu mogućnost zbog nezvanične informacije da je i ta usluga nesigurna, jer je neko-negdje otvarao te pošiljke koje samim tim, navodno, nijesu uvijek stizale na svoje odredište. Zdenka Erak nam je odgovorila i na pitanje koje se tiče upravo tih tvrdnji, odnosno bezbjednosti pošiljki:
“Evo, da kažemo da je učinjen značajan korak naprijed u podizanju kvaliteta usluge slanja pisama, pogotovo vrijednosnih, jer smo prije godinu dana napravili plastificirane koverte kojima se upotpunosti obezbijeđuje sadržaj pošiljke. Ukoliko dođe do pokušaja oštećenja vrlo lako je identifikovati eventualnog počinioca takvog prekršaja. Tako da je to ono što u značajnoj mjeri preporučuje ovu pošiljku kao sigurnu”.
“Još tokom 2004.godine Vlada Crne Gore je insistirala da se uspostavi direktan platni promet između Srbije i Crne Gore, da bi se olakšalo normalno poslovanje. Pregovori su započeti, međutim, do sada još uvijek nijesu dali konkretne rezultate. Realno je očekivati nastavak ovih pregovora u 2005.godini”.
“Mi imamo problema da priznamo međusobnu jednakost”, smatra ministar državne zajednice za unutrašnje i ekonomske odnose Amir Nurković, koji je ukazao na nastojanje da se u ukupnim međusobnim odnosima pojedina rješenja odlože kako bi sačekali neke, moguće drukčije, odnose između Srbije i Crne Gore, što po njegovom mišljenju apsolutno ne bi trebalo da bude prisutno u okviru privredne saradnje. Nurković je podsjetio da postoje dva prijedloga za riješavanje problema platnog prometa: prvi, Centralne Banke Crne Gore koji se odnosi na klirinški model preko centralnih banaka uz dnevno poravnanje neto pozicija i drugi, Narodne banke Srbije koji predviđa međusobno uspostavljanje korespondentskih odnosa, što bi prema Nurkovićevim riječima, moglo biti prihvatljivo, uz uslov da bi za sve međusobne odnose koji se dalje regulišu trebalo poštovati jednakost obje valute kako je i predviđeno Akcionim planom, Ustavnom poveljom i Beogradskim sporazumom.
“Rješenje ovog problema značilo bi unaprijeđenje ukupnih odnosa Crne Gore i Srbije”, smatra Nurković:
“Sa ukupnom privrednom saradnjom naravno da su i interesi građana zaštićeni, a u to ulazi i obaveza rješavanja pitanja stare devizne štednje koje je jedno od naslijeđenih pitanja koje treba u najskorije vrijeme, nadam se aktivnostima dvije banke i riješiti”.
U međuvremenu građani se na svoj način suočavaju sa problemom nefunkcionisanja platnog prometa između država članica. Slanje novca rodbini ili, imajući u vidu činjenicu da mnogi građani jedne članice državne zajednice imaju imovinu u drugoj, izmirivanje računa za komunalije, struju, telefon... odvija se po principu “zašto jednostavno, ako može komplikovano”.
Nekada je bilo dovoljno popuniti poštansku uputnicu ili opštu uplatnicu sa naznačenim žiro računom.
“Građani koji žele da pošalju novac ili neku drugu vrijednost u Srbiju mogu koristiti vrijednosno pismo”, rekla je Zdenka Erak, portparol crnogorske pošte, kao odgovor na pitanje o mogućnosti slanja novca. Jedno vrijeme građani nijesu rado koristili ni tu mogućnost zbog nezvanične informacije da je i ta usluga nesigurna, jer je neko-negdje otvarao te pošiljke koje samim tim, navodno, nijesu uvijek stizale na svoje odredište. Zdenka Erak nam je odgovorila i na pitanje koje se tiče upravo tih tvrdnji, odnosno bezbjednosti pošiljki:
“Evo, da kažemo da je učinjen značajan korak naprijed u podizanju kvaliteta usluge slanja pisama, pogotovo vrijednosnih, jer smo prije godinu dana napravili plastificirane koverte kojima se upotpunosti obezbijeđuje sadržaj pošiljke. Ukoliko dođe do pokušaja oštećenja vrlo lako je identifikovati eventualnog počinioca takvog prekršaja. Tako da je to ono što u značajnoj mjeri preporučuje ovu pošiljku kao sigurnu”.
