Dostupni linkovi

logo-print

Zastrašujućih trideset milijardi dolara vanjskog duga


U četiri i pol godine, Hrvatska je s deset milijardi dolara vanjskog duga dosegla zastrašujućih trideset. Dalje ne smije, jer bi prekršila sporazum s MMF-om, ističe član savijeta Hrvatske narodne banke, doktor Damir Novotni:

''Apsolutna razina inozemnog duga je sada dosegla 80 posto društvenog bruto proizvoda. U zemljama u tranziciji razina učešća u društvenom bruto proizvodu inozemnog zaduženja se kreće najviše do četrdesetak posto. Mi smo jedna od rijetkih zemalja u tranziciji koja je visoko zadužena.''

Neovisni ekonomski analitičar, Mladen Vedriš:

''Po meni, Hrvatska je morala na alarm upaliti lampicu kada je bilo 20 milijardi, pa 25 milijardi duga. Ovo više nije samo zvučni alarm, nego i svjetlosni. Možda je za Hrvatsku strukturno opasniji od odgode početka pregovora sa Evropskom unijom.''

Hrvatska će se u ovoj godini moći u inozemstvu zadužiti maksimalno 1,5 milijardi eura, toliko joj je, kaže dr. Guste Santini, ostalo da definitivno ne lupi glavom u plafon:

''Kada država nema novaca najprije se odriče znanosti, obrazovanja i socijalnih prava. Polako se širi krug smanjenja prava. Socijalni naboji će biti u jednoj rastućoj krivulji. Ne daj Bože da nam turistička sezona ne uspije. Onda više nema izlaza.''

Doktor Vedriš ističe da je zabrinjavajuća, ne samo visina hrvatskog inozemnog duga, već i njegova struktura:

''Ako izuzmeno prometnice, glavnina je usmjerena u potrošnju. Veliko pitanje kod prometnica je koliko su one sposobne da prometom u idućih pet ili sedam godina vrate zaduženja. Ako ne, država je dužna da ih vraća.''

Pesimisti godinama prognoziraju bankrot hrvatskog gospodarstva. Do njega ipak nije došlo. Doktor Santini:

''Dok god vam netko hoće davati, dotle nećete proglasiti bankrot. Problem se pojavljuje kada više ne možete dobiti novca, ili kada ga ne smijete uzimati. Ako je MMF rekao da se ne možete zaduživati, nitko vam novac neće dati. To je priča koja stoji.''

Mladen Vedriš:

''To je signal da se mora mijenjati ekonomski model koji proizvodi dug i koji, kao takav, nije dao niti razvojne rezultate, niti rezultate na planu zapošljavanja i investicija. Znači da se mora mijenjati ekonomski model.''

Slično zaključuje i stručnjak Hrvatske narodne banke, Damir Novotni:

''Mjere iz monetarne sfere nisu dovoljne za zaustavljanje rasta zaduženja. Odgovori leže u poreznoj politici, trošenju države i njenim deficitima.''

Doktor Santini:

''Hrvatska još ni danas nije dosegla razinu iz 1989. godine i ostvaruje tek 77 posto prijeratne proizvodnje. To je priča koja se preko noći neće riješiti, osim dramatičnim mjerama. Ova vlast nema snage da preduzme dramatične promjene. Račanova politika trebala je izmjeniti Tuđmanovu politiku, a to nije učinila. Sanaderova je trebala mijenjati Račanovu, a to nije učinila.''

Unatoč svemu, dugovi se uredno otplaćuju. No, prividnoj stabilnosti, tvrde stručnjaci, uveliko doprinosi nedopustiva rasprodaja hrvatskog nacionalnog bogatstva. Doktor Mladen Vedriš:

''Još uvijek servisiramo dug jer imamo visok priliv deviznih doznaka, sive ekonomije i devizne rezerve zemlje. Još uvijek se procjenjuje da Hrvatska sa svojom imovinom, kada bi morala da ide na bubanj, može to otplatiti. To je privid. To je kao da stanujete u stanu i zadužujete se. Onaj koji vam je dao pare zna da u datom trenutku možete prodati stan pa mu dug vratiti. Šta ćete vi? Pod šator ili na livadu.''

Doktor Guste Santini:

''Na ovakvoj filozofiji ekonomske politike možemo samo propasti. Pitanje je termina kada će se prodati nacionalno bogatstvo. Još toga ima. Možemo prodati cijelu Hrvatsku, a ta Hrvatska vrijedi bar još 100 milijardi dolara. Šta onda ta Hrvatska znači? Šta to znači ako smo se rasprodali? Koji je odnos te Hrvatske onda kada sve rasprodamo u odnosu na Socijalističku Republiku Hrvatsku?''
XS
SM
MD
LG