Dostupni linkovi

logo-print

Umjesto leopardove, dejtonska koža


U izvještaju Vijeća Evrope posebno se naglašava diskriminacija u oblasti zapošljavanja, što pogađa hiljade ljudi. Može li se u BiH uopšte na pošten način doći do posla? Građani kažu:

“Pošteno, ja mislim da ne može.”

“Teško. Treba štela, pare.”

“Pa može, ali...”

“Štele su potrebne.”

“Teško, veoma teško. Ja mislim da je to gotovo nemoguće.”

Različite probleme diskriminacije građana u BiH redovno u izvještajima navodi i Helsinški komitet za ljudska prava. Govori predsjednik Srđan Dizdarević:

“Ono što je dramatično u BiH je to da su usvojeni amandamni o konstitutivnosti naroda na svim dijelovima teritorije, a da vlasti, javne ustanove, javna preduzeća, opštine, kantoni, regije i dalje pristupaju jednonacionalnom zapošaljavanju, tako da u najvećem broju sredina zaposleni iz reda većinskog naroda u javnim ustanovama dostižu čak 99,9 posto. Samo nekih malih izuzetaka ima u policiji i u sudstvu. Ali, taj otpor prema pripadnicima drugih nacija široko je rasprostranjen i on se, naravno, ogleda u tome da se žele sačuvati rezultati etničkog čišćenja, da se želi učiniti nemogućim život pripadnika nevećinske grupacije i u tom smislu je zatvorena mogućnost zapošljavanja. Nailaze i na druge opstrukcije, npr. ukoliko pokušavaju da krenu sa privatnom inicijativom.”

Predsjednik Alternativne vlade u BiH, Dragoljub Stojanov, smatra da će navodi iz izvještaja škoditi ambicijama zemlje za evropsko povezivanje. Ali...:

“Mora se priznati da elementi u ovom slučaju diskriminacije postoje. Imamo elemente diskriminacije kako u RS-u, tako i Federaciji, imamo nejednaka prava pojedinih konstitutivnih naroda, imamo nejednaka prava čak pred sudom korucije itd., tako da, nažalost, takve pojave postoje i takvih pojava se svakako društvo trebalo odbraniti već odavno, puno oštrije i ozbiljnije nego što je to bio slučaj.”

Za očiglednu diskriminaciju u BiH, osim domaćih organa vlasti, odgovornost snosi i Ured visokog predstavnika, ističe Momir Dejanović, Centar za humanu politiku iz Doboja:

“Zbog toga što je propustio da obezbijedi sistemska rješenja, posbeno u sklopu ostvarivanja prava izbjeglog i raseljenog stanovništva, kada je propustio da obezbijedi tom stanovništvu da im se vrate nezakonito oduzeta prava iz radnog odnosa. Mislim da bi to bio doprinos da ovakve diskriminacije bude manje, ili da njeno prisustvo bude manje u odnos nu na sadašnje, i zbog toga što nedovoljno insistira na primjeni ustavnih odredbi o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda u entitetima i BiH.”

Alternativni premijer Dragoljub Stojanov je mišljenja kako je uzrok svih oblika diskriminacije duboka podijeljenost BiH:

“Mi više ne živimo kao što smo nekada živjeli - kao ’leopradova koža’. Mi smo danas, ja bih se usudio kazati, postali ’dejtonska koža’. ’Dejtonska koža’ BiH jednostvano znači da jedan narod, Srbi žive na jednom lokalitetu, Hrvati uglavnom žive na drugom lokalitetu, Bošnjaci žive na trećem lokalitetu BiH i mi u biti živimo jedni pored drugih. Ako je to činjenica, a čini mi se da jeste, onda je normalno postalo da tamo gdje živi većina Bošnjaka uglavnom se Bošnjaci i zapošljavaju, dok se drugi teže zapošljavaju, tamo gdje živi većina Srba da se uglavnom Srbi zapošljavaju, a drugi dolaze teže do posla.”

Da li se izvještaj Komisije Vijeća Evrope može tumačiti i kao loša bh. ulaznica u evropske institucije? Srđan Dizdarević smatra:

“Ovdje će se sada polagati ispit, provjeravati u kojoj mjeri su ove naše aspiracije ka evropskim integracijama iskrene, a kojoj mjeri su one zaista samo retoričke, da bi se obmanuli birači. Ukoliko je iskreno to, onda ćemo sigurno vidjeti reakciju vlasti na ove nalaze i vjerovatno neku promjenu u odnosu prema nevećinskom stanovništvu na segmentu zapošaljavanja, između ostalog.”

Uočavajući diskriminaciju u zapošljavanju i nepoštivanje radnog prava, Misija OSCE u BiH tokom prošle godine je organizovala brojne rasprave u cijeloj zemlji. Glasnogovornica Zinaida Delić:

“Tu smo ustanovili da je nezadovoljstvo građana BiH generalno sa pitanjem zapošaljavanja veliko i da predstavlja problem. A jedan važan element ovoga nezadovoljstva - građani su istakli postojanje diskriminacije prilikom zapošljavanja, kao i nemogućnost građana da imaju odgovarajuću zaštitu od diskriminacije.”

Stoga je početkom godine štampan letak koji podstiče na borbu protiv diskriminacije u zapošljavanju:

“I kao rezultat toga mi se nadamo da će više ljudi u BiH znati svoja prava kada se suoče sa diskrimicaijom ili nekim drugim problemima u poslu, a sindikati i drugi relevantni faktori bi trebali biti aktivniji prilikom promoviranja politike fer zapošljavanja i jednakog postupanja prema svima.”

Fer zapošljavanje u BiH je, prema mišljenju mnogih, daleki san. I dalje će se uglavnom svjedočiti o raznim oblicima nepoštenog sticanja radnog mjesta. Poruka građana onima koji odlučuju o tome je kratka i jasna:

“Da ne zapošljavaju svoje, samo rodbinu, da zapošljavaju i ove druge. A većinom vam je tako - rodbinska veza i posao.”
XS
SM
MD
LG