Dostupni linkovi

logo-print

Stupio na snagu protokol iz Kyota


Svjetski celnici potpisali su medjunarodnu konvenciju o smanjenju emisije stetnih plinova u Kyotu 11. decembra 1997. godine, a njezino sluzbeno stupanje na snagu Ujedinjeni su narodi danas proglasili povijesnim dogadjajem koji ce doprinijeti da svijet konacno pocne suradjivati u zaustavljanju globalnog zagrijavanja.

Dokument je postavio za cilj zaustavljanje zagrijavanja Zemlje jer se vjeruje kako stalni rast temperature na njezinoj povrsini nastaje zbog ispustanja u atmosferu plinova koji izazivaju takozvani efekat staklenika.

Nastavak globalnog zagrijavanja prijeti da poremeti klimu i izazove suse,
poplave i podizanje razine mora, kao i da dovede do istrebljenja
stotina biljnih i zivotinjskih vrsta do 2100. godine.

Plinovi koji uzrokuju pojavu efekta staklenika ispustaju se u industrijskim procesima i prometu. Sporazum obavezuje industrijalizirane zemlje da do 2012. godine smanje ispustene kolicine ugljicnog-dioksida, metana, dusicnog oksida i triju plinova koji sadze fluor. Za zemlje u razvoju ostaju samo neke manje obaveze.

Glavni pokretac incijative za ogranicavanje ispustanja stetnih plinova bila je Evropska unija, cijih se tada 15 clanica obavezalo jednostrano smanjiti njihovu emisiju za 8 posto.

Propisana smanjenja variraju od drzave do drzave, pa bi tako Japan i Kanada
trebali za 6 posto trebali smanjiti ispustanje pomenutih plinova., Velika Britanija za 12,5 posto, Italija za 6,5 posto, a Njemacka za 21 posto.

Sjedinjene Drzave, najveci pojedinacni zagadjivac atmosfere ovom vrstom plinova, ne zele pristati na ogranicenja koja propisuje Protokol iz Kyota. Amerika, bas kao i Australija, smatra da bi pristankom na uvodnjenje ogranicenja ogranicila i razvoj svoje ekonomije, te dovodi u pitanje znanstvenu utemeljenost procjene o uzrocima nastanka efekta staklenika.

Prije nego li pristanu na bilo kakva ogranicenja, Sjedinjene ce Drzave dodatnu potvrdu njihove opravdanosti potraziti znanstvenim putem, izjavio je glasnogovornik Bijele kuce Scott McClellan:

"Preostaje da jos naucimo mnogo toga o znanstvenim aspektima klimatskih promjena. Ova administracija podrzava istrazivanja koja se provode u tom pravcu, kako bismo prosirili razumjevanje tih promjena i njihovog utjecaja na nas svijet. U tom poslu vrlo tijesno suradjujemo s nasim medjunarodnim partnerima i poduzimamo velike zajednicke napore", izjavio je glasnogovornik Bijele kuce.

Sjedinjene Americke Drzave, za koje je bilo predvidjeno da za 7 posto smanje ispustanje stetnih plinova, ocekuju da ce do 2012. godine povecati njihovu emisiju za 35 posto, cime se moze i objasniti odluka Washingtona da jos 2001. napuste Protokol iz Kyota.

Sporazum nisu prihvatile ni zemlje ciji je ekonomski razvoj u punom zamahu, poput Kine, Indije i Brazila.

Unatoc tome, pregovori o daljnjim ogranicenjima, nakon 2012. godine, upravo su u toku. Strucnjaci vjeruju kako je neophodno uvesti znatno vece redukcije emisije stetnih plinova kako bi se postigla dugorocna stabilizacija klimatskih prilika na Zemlji, kaze Mahi Sideridou, iz ekoloske skupine Greenpeace:

"Zbog toga hitno moramo poceti razmisljati o stanju nakon 2012, kada istjece Protokol iz Kyota. Moramo vec sada gledati naprijed i odrediti mjere koje je neophodno poduzeti kako bi ostala i prosirila se na druge zemlje ogranicenja u ispustanju stetnih plinova", kaze Mahi Sideridou iz Greenpeacea.
XS
SM
MD
LG